DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 90     <-- 90 -->        PDF

i ne začuđuje, jer je prema Horvatu2 sve tekstove bez obzira na sadržaj
prevodio jedan prevodilac i to najprije franjevac Paško Jukić a zatim dominikadac
Dominik Budrović.


Kraglski Dalmatin bio je službeno glasilo francuske administracije ali
raznolikog sadržaja. Pored vojno-političkih vijesti iz zemlje i čitavog francuskog
imperija, a to znači gotovo iz čitave Evrope, objavljivao je uz
ostalo i vijesti te rasprave s privrednog područja iz kojih saznajemo stanje
i sugestije za unapređivanje ratarstva (texagna), stočarstva (cobanstva), prometa,
industrije (hitrine), rudarstva, o monetarnom sistemu i dr. Relativno
mnogo obrađivano je i šumarstvo. Posljednji prilog iz šumarstva
objavljen je u br. 7./1809. od 17. II, a privredni uopće u br. 17. od 28. IV


i. god., dakle godinu dana i prije nego su te novine prestale izlaziti. Razlog
je takvoj situaciji najprije u ofenzivnim napadima Austrije na područje
Dalmacije u travnju 1809. god., a zatim i novim bojnim pohodima Napoleona
koji su kulminirali zauzećem Beča pa su stranice i Kraglskog Dalmatina
punjene uglavnom ili isključivo (1810. god.) vojno-ratnim materijalima
(proglasima, pozivima, obavijestima i dr.).
1. STANJE ŠUMA
1.1 Prvi podaci (opisi), iz kojih se može zaključiti na stanje šumske
vegetacije u Dalmaciji početkom XIX stoljeću, nalaze se u br. 17/1808.
str. 129. i to u Izvještaju o stanju poljoprivrede (prikazagnia
poglioradje) N. Caribonija , profesora prirodoslovlja i generalnog inspektora
zemaljskih rasadnika. U tom Izvještaju obuhvaćen je sjeverozapadni
dio Zadarskog područja, »područja vapnenca između kojeg se nalazi istovrsna
zemlja mjestimično žuta od željeza a mjestimično crvenica«. Na tom
području, izvještava Cariboni, prostrane površine obrasle su (prema potpunijem
talijanskom tekstu):
1. šibljakom od Ramnus Paliurus, Spartium Junceum, Juniperus thurifera,
Virginiana;
2. stablima vrsta Fraxinus, Quercus, Ilex, Cerrus, Robur, koja bi se
mogla razviti u velika stabla da ih ne brste koze.3
Usporedimo li popis šumskih vrsta ovog područja Cariboni-ja s popisom
A. Fortis-a (vidi š. 1., 1975, br. 7-9) da vidimo da ni jedan nije nabrojao
sve vrste odnosno da se njihovi popisi dopunjuju. Fortis ne spominje brnistru
(Spartium juncem), a Cariboni planiku ni zeleniku. Fortis od hrastova
navodi samo crniku, ali njegov opis ograničen je samo na primorski potez
Zadar-Nin, dok Caribonijev obuhvaća i područje listopadnih šuma.


U istom broju , na str. 133., objavljen je i analogan Izvješta j K.
L o n g ona, referenta za rasadnike u provincijalnoj upravi — Generalnoj
providituri u Zadru. K. Longono izvještava o stanju poljoprivrede i o
šumama Splitskog područja (Trogirštine, bliže splitske okolice, Sinjštine)
i konstatira da su u Kaštelanskom polju sve površine obrađene osim obližnje
planine koja služi za pašu.


s Nazivi vrsta i interpunkcije (zarezi) prema originalnom tekstu.


88