DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1976 str. 37 <-- 37 --> PDF |
barski materijal može se zaključiti da se varijabilnost zapaža najviše u obliku i veličini listova, njihovoj relativnoj širini, u hrapavosti lica lista i dlakavosti naličja, broju pari bočnih nerava, jedrini lista, stepenu asimetričnosti osnovi i obliku vrha lista, kod grančica u intenzitetu dlakavosti, a kod plodova u obliku i veličini. Istraživanja su vršena samo na pravom planinskom brijestu kojeg je uz dobro poznavanje moguće tačno identificirati, a izostavljeni su njegovi u nižem visinskom pojasu brojni hibridi sa poljskim brijestom ili jače introgredirani oblici, od kojih su mu mnogi vrlo slični. Planinski brijest je drvo velike okrugle krošnje čija se osovina na maloj visini račva u više uzlaznih i raširenih grana koje na vrhu stvaraju zatvoren svod. Grančice po rubu krošnje su duge i viseće. Habitus slabo varira te se ne zapažaju piramidalni, pendularni, cilindrični i drugi oblici. Po tome ovaj brijest podsjeća na neke vrste hrastova. Karakteristična mu je osobina da nema izbojne snage iz žilja. Kora starih stabala gotovo redovno ispuca plitkim podužnim pukotinama, što čini razliku od poljskog brijesta. Svjetlije je boje, siva, rahla — ljušti se uzdužno u tankim trakama. Rjeđe je kora četvrtasto ili nepravilno uglasto i duboko ispucala i kompaktna, čini se da ova varijacija nastupa najčešće kao posljedica raznih mehaničkih sila kojima je opterećeno deblo. Kora u mladosti ostaje dugo glatka što je tipična pojava. Najzapaženije variranje u grančica je u intenzitetu dlakavosti, tako da zelene grančice mogu biti potpuno gole, rasuto dlakave ili pak vrlo gusto dlakave. Posljednji slučaj je rijedak, ali je zapažen na više primjeraka na Igmanu i Jahorini. Potpuno gole grančice su relativno češće. Primjećuje se također da je dlakavost nekih primjeraka gruba, čekinjava, dok je u drugih dosta nježnija, što je posljedica morfologije samih dlačica (tricha). Dlakavost pupova je takođe promjenljiva, ali je istovremeno mnogo ujednačenija nego u mladih grančica. Broj lenticela na grančicama ne varira u znatnijoj mjeri. Plutavost grana i grančica ne javlja se u pravog planinskog brijesta. Ukoliko se negdje pojavi, to je znak da je dotični primjerak vjerojatno nastao kao rezultat hibridizacije sa poljskim brijestom. Ugao insercije najmlađih grančica iznosi oko 90° što se smatra tipičnom osobinom. Međutim na jednom istom stablu nalaze se uvijek i brojna odstupanja. Najveći je varijabilitet listova koji se zapaža u svim morfološkim karakterima. Njihova veličina tj. apsolutna dužina i širina varira i bez obzira na starost i stanište. Dužina lista se kreće od 8 — 18 cm, pa i više tako da je mjestimično uočljivo prisustvo formi malih, odnosno velikih listova. Po svojoj upadljivosti za ovim slijedi variranje relativne širine lista, tj. odnosa najveće širine lista i njegove dužine. Ona se spušta do vrlo niskih vrijednosti od 0.33 (u rijetkim slučajevima i niže), ukazujući nedvosmisleno na raširenost u&kolisnih oblika i na našem području. Uopće uzevši, našu populaciju planinskog brijesta karakterizira pretežnost formi sa relativnom širinom lista od 0,45 — 0.50. U njoj je gotovo nemoguće naći primjerke s onako širokim listovima kakve je prikazao Lindquist kao varijetet scabra, a čija relativna širina iznosi preko 0,60. Vidna je pronijena dimenzija i proporcija lista i na jednom istom stablu pa i na istoj grančici. U posljednjeni slučaju zapaža se da je vršni (distalni) |