DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1976 str. 47     <-- 47 -->        PDF

KOMPARATIVNA ANALIZA EKONOMIČNOSTI PRIMJENE RAZNIH TIPOVA
MEHANIZACIJE U ISKORIŠTAVANJU ŠUME


Dipl. ing. IVAN REBAC, savjetnik
»ŠIPAD« — Sarajevo


UVOD


Mehanizacija tehnološkog procesa u industriji i privredi nije mogla
mimoići šumarstvo. Zadnjih godina uvođenje mehaniziranih sredstava rada
u iskorištavanju šuma odvija se ubrzanim tempom, ali i ne dovoljno organizirano.
Sve više se napušta klasični način proizvodnje, a sve intenzivnije
se primjenjuju suvremeni tehnološki procesi sa jasnim akcentom na ekonomski
faktor.


Da bi mogli kompletno pratiti i sprovesti optimalnu tehnološku šemu
rada u iskorištavanju šuma i utvrditi najbolju organizacionu formu i strukturu
radne grupe potrebno je:


— utvrditi normativne u svim fazama rada i za različita sredstva rada,
— utvrditi ekonomičnost primjene raznih sredstava Tada i raznih tipova
mehanizacije u iskorištavanju šuma,
— usporednim analizama ukupnih troškova i cijene koštanja po jedinici
proizvoda izvršiti izbor najpovoljnijeg sredstva rada, te najracionalniji
oblik i organizaciju poslovanja.
Činjenica je, da je način izrade normi kod organizacija šumarstva na
terenu vrlo različit te su i normativi za iste faze rada u velikim disproporcijama.
Isto tako, izrada kalkulacija o troškovima proizvodnje po 1 m3
ili 1 pr. m nije rađena jednoobrazno te i eventualne usporedbe nisu bazirane
na točnim i objektiviziranim faktorima. Upravo zato, na nivou Jugoslavenskog
šumarstva osjeća se potreba da se sve kalkulacije troškova i komparativne
analize izrađuju po jedinstvenoj stručnoj metodologiji i jednoobrazno,
jer nas drugačiji rad, pored toga što nema ekonomsko opravdanje, vodi ka
dezinformacijama.


U daljem razmatranju i analiziranju ove teme treba istaći dvije činjenice:


1. Sve analize ekonomičnosti primjene raznih tipova mehanizacije u
iskorištavanju šuma rađene su po jedinstvenoj metodologiji i odnose se na
sredstva rada poduzeća »šipad«. U svjetlu činjenice da »šipad« gospodari
sa preko 70% šuma, može se smatrati da se ovi podaci odnose na sveukupno
šumarstvo u Bosni i Hercegovini.
2. Sve analize i službene kalkulacije rađene su po »METODICI KALKULACIJA
« profesora Zdravka T u r k a, jer je to usvojena praksa zadnjih
157




ŠUMARSKI LIST 3-4/1976 str. 48     <-- 48 -->        PDF

10 godina, pri čemu nam je bilo dostupno i novo izdanje profesora Turka:
»METODIKA KALKULACIJA ekonomičnosti strojnog rada u gospodarstvu«
iz 1975. godine.


Prema tome, pokazatelji koji se kompariraju rezultat su jedinstvene
i jednoobrazne metodologije rada i kao takvi su vjerodostojni.


Kalkulacija ekonomičnosti sredstava rada


Da bi mogli analizirati ekonomičnost primjene raznih tipova mehaniziranih
sredstava u iskorištavanju šuma potrebno je, kroz provjerene kriterije,
doći do dva podatka. To su ukupni bruto troškovi u određenom vremenskom
periodu (sat, dan, mjesec, godina) i ukupan učinak u jedinicama mjere
(m3, prm, t, km) za isti period. Stavljanjem u odnos troškova s učinkom
dobijemo cijenu po jedinici.


U praksi operiramo sa dvije vrste kalkulacija, koje se međusobno dopunjuju
ali i razlikuju. To su: proizvodno-tehnička kalkulacija i knjigovodstvena
analiza poslovanja.


Proizvodnojtehnička kalkulacija obuhvaća sve elemente iz kojih se dolazi
do podataka o produktivnosti, rentabilnosti i ekonomičnosti sredstava
rada, odnosno ova kalkulacija nas usmjerava kod odlučivanja o izboru vrste
i tipa mehanizacije koju treba nabaviti i sa kojom treba raditi. Kalkulativna-
prodajna cijena je izrađena na bazi obračuna stavaka:


1. Pogonski materijal (gorivo, mazivo ili zob, sijeno i slično),
2. Potrošni materijal,
3. Amortizacija,
4. Popravci i održavanje,
5. Osiguranje, smještaj i takse,
6. Kamate,
7. Lični rashodi,
8. Troškovi pogonske i upravno-prodajne režije,
9. Dobit i
10. Prodajna cijena usluge.
Učešće svakog od ovih elemenata moguće je točno i uz maksimalno
objektivizirane parametre, obračunati u kalkulaciji.


Pored toga, proizvodno-tehničku kalkulaciju treba upotpuniti tehničko-
eksplotacionim karakteristikama za svako sredstvo rada kao i komercijalnim
uvjetima u pogledu uvjeta nabavke i održavanja.


Knjigovodstvena analiza se svodi na rutinsko knjiženje troškova proizvodnje,
bez analize racionalnosti rada i razmatranja opravdanosti i potrebe
raznih izdataka. Pri tome se knjigovodstvo redovno služi različitim faktorima
na ostvarene troškove čime se zamagljuje slika o stvarnim rezultatima
poslovanja.


Usporedne ekonomske kalkulacije u šumarstvu posebno su potrebne:


— da bi utvrdili opravdanost uvođenja strojnoga rada umjesto ručnog
ili animalnog rada,
— da bi međusobnim usporednim analizama dokazali koja vrsta i tip
mehanizacije najviše odgovora konkretnoj fazi rada,
158




ŠUMARSKI LIST 3-4/1976 str. 49     <-- 49 -->        PDF

— da bi temeljitom ekonomsko-financijskom dokumentacijom mogli
opravdati izmjenu tehnologije i uvođenje suvremenijih mašina, umjesto postojećih.
Faze rada u iskorištavanju šuma


Za suvremeni tehnološki proces u iskorištavanju šuma karakteristično
je da se definitivno krojenje i izrada šumskih sortimenata vrši djelomično
u šumi, a najvećim dijelom na međustovarištima te se proizvodni ciklus
odvija po slijedećim fazama:


1. Sječa i obaranje stabala — sa kresanjem grana i prerezivanjem na
deblovinu pogodnu za transport traktorima;
2. Prikupljanje i privlačenje deblovine od panja do šumskih stovaošta,
3. Izrada oblih sortimenata i prostornog drveta na šumskim stovarištima;
4. Utovar šumskih sortimenata;
5. Transport do centara prerade i potrošnje.
Svaka od navedenih faza ima jednu ili više podfaza, a svaka faza ili
podfaza može se obavljati u više varijanata. Međutim, svi su ovi poslovi toliko
uobičajeni i šumarskoj javnosti jasni da ih ne treba posebno opisivati i objašnjavati.


1. SJEĆA I IZRADA DRVETA
Sječa drveta je potpuno mehanizirana dok se kresanje grana i izrada
sortimenata vrši još uvijek i ručno i mehanizirano. Šumarstvo konstantno
i sistematski prelazi na uvođenje lakših tipova motornih pila sa antivibracionim
uređajima. Prosječni godišnji učinci motornih pila u Bosni i Hercevini
su veoma različiti i kreću se u rasponu od 1.056 m3 do 3.048 ml3 po
jednom stroju. Razlike u prosječnim godišnjim učincima rezultat su više
faktora, a prije svega: nejednakih struktura sastojina, različite tehnologije
u organizaciji stječe i izrade sortimenata (deblovna ili sortimentna sječa),
broja radnika na jednu motornu pilu (1—3 motorista), efektivnog radnog
vremena motoriste na radnom mjestu, obima sporednih poslova sa »motornom
pilom i niza drugih sličnih momenata. U odnosu na SR Hrvatsku, gdje
prosječni godišnji učinak iznosi 1.000 m3 i SR Slovenju sa učinkom od 700 m3,
učinci su vrlo visoki. U konkretnom slučaju to za posljedicu ima 2 negativnosti
: radnik — motorista je vrlo intenzivno i enormno dugo vremena
vezan uz motornu pilu i drugo, takvim radom se umanjuje produktivnost
po radniku.


U Bosni i Hercegovini u upotrebi se nalaze motorne pile: PARTNER R-12,
STIHL-050 AV, JONSEREDS-80, MC CULLOCH SP-81 i HUSQVARNA 380.
Prosječni bruto troškovi sječe i izrade drveta po 1 m3, po jedinstvenoj kalkulaciji,
za poduzeće »ŠIPAD« u 1975. godini iznose za:


PARTNER R-12 65,83 dinara


JONSEREDS-80 63,90


MC CULLOCH SP-81 65,66


HUSQVARNA 280 72,80


STIHL 050 AV 69,70




ŠUMARSKI LIST 3-4/1976 str. 50     <-- 50 -->        PDF

Općenito se može zaključiti da sve navedene motorne pile daju približno
isti učinak te da troškovi proizvodnje više ovise od organizacije rada
nego od same pile.


Prema tome, optimalne radne uvjete i niže proizvodne troškove treba
stvoriti kroz:


— unifikaciju motornih pila na nivou Jugoslavije,
— optimalnu organizaciju radne grupe na sječi i izradi drveta, s tim
da na jednog radnika sjekača dolazi jedna pila,


— posebnu organizaciju oštrenja i održavanja pila.
Poduzeće »ŠIPAD« u Sarajevu, nakon testiranja u praktičnom radu prihvatilo
je motorne pile: Me CULLOCH SP-81 i HUSQVARNA 380 S za sječu
i izradu drveta.


Dosadašnja iskustva iz praktičnog rada potvrđuju da je izvršen dobar
izbor jer se radi o suvremenim motornim pilama sa antivibracioraim uređajima,
ukupne težine do 10 kg, snage iznad 50 PS, s učinkom koji je za
duži vremenski period (jedna godina dana) ravan učinku znatno težih motornih
pila.


2. PRIKUPLJANJE I PRIVLAČENJE DRVETA
Izvoz i iznos drveta od panja do međustovarišta vrši se u praksi: samaricama,
konjskim zapregama, traktorima točkašima, zglobnim traktorima
i samo djelimično žicanim kranovima.


Da bi dobili cjelovitu sliku o efikasnosti i rentabilnosti rada sa svakim
od ovih sredstava potrebno je:


1. Analitičkom analizom prikazati dobivene ostvarene troškove po 1 m3
drveta izvučenog od panja do stovarišta, po stvarno izvršenim relacijama
i za 1 t/km, u 1974. godini;
2. Dati pregled proizvodno-tehničkih kalkulacija za svako sredstvo rada,
posebno za 1974, a posebno za 1975. godinu.
Analiza ostvarenih troškova izvoza po 1 m:! drveta u
1974. godini po sredstvima rada, od panja do međustovarišta daje slijedeće
podatke:


Sredstva rada Izvozna Bruto troš. Bruto troš.
relacija km. Din/l m3 Din/l t/km
Vlastita komora 0,64 99,30 155,16
Privatna komora 0,85 139,60 164,20
Samarica 0,88 131,20 149,08
Traktor točkaš IMT-533 1,00 91,20 91,20
Traktor točkaš IMT-558 1,20 122,12 101,90
Zglobni traktori:
TIMBERJACK-208 D 1,00 88,72 88,72
KOCKUM-821 1,00 115,33 115,33
LKT-75 1,10 123,09 111,90




ŠUMARSKI LIST 3-4/1976 str. 51     <-- 51 -->        PDF

Ako troškove rada privatnih konjskih zaprega označimo sa faktorom
100%, onda troškovi ostalih sredstava iznose za traktor TIMBER JACK 208
D-54%, traktor IMT-533 sa vitlom-55%, IMT-558 sa vitlom — 62%, LKT-75


— 68%, KOCKUM-821 — 70%, samarica — 91%, vlastita komora — 95%.
Navedeni podaci ilustrativno i jasno pokazuju efikasnost različitih sredstava
rada i značajne uštede u troškovima kod primjene odgovarajuće mehanizacije
u fazi privlačenja i izvoza drveta. Pri tome je potrebno dati i neka
dopunska objašnjenja i informacije kao:


— troškovi rada animalom su u konstantnom porastu radi: sve manje
ponude ovih sredstava rada, porasta neto cijena po jedinici izmanipulirane
drvne mase i visokih zakonskih obaveza na ovu vrstu usluga;
— zglobni traktori su radili u najtežim terenskim i ostalim uvjetima.
Pored toga zglobni traktori su još uvijek, kao nova sredstva rada, u fazi
uhodavanja;
— naročito dobri rezultati postignuti su primjenom traktora domaće
proizvodnje IMT-558 i IMT-533 opremljenih vitlima IGLAND.
OOUR šumarstva »SEBEŠIĆ« — Travnik predstavlja svojevrstan pozi
tivan fenomen u pogledu kompletne programskonprojektne pripreme rada
i korištenja traktora točkaša IMT-533 i 558. Sa 56 ovih mašina ostvareno
je u toku 1974. godine 111.194 efektivnih radnih sati i izvučeno je na relaciji
od 1.400 metara ukupno 216.277 m:i oblovine. Drugim riječima to znači
da je godišnji učinak po jednom stroju u 4.716 t/km uz bruto troškove od
44,38 dinara po 1 t/km.


Ovako visoki rezultati rada postignuti su stručnom primjenom u praksi:
organizirane pripreme rada, blagovremenog vremenskog planiranja rada
strojeva, ispitanih i provjerenih normativa, efikasnost održavanja mašina
i priključaka, obuke i pripreme kadrova, ispravnosti i dosljednosti u obračunavanju
zarada, radne discipline na liniji priprema-´praktičan rad i organizirane
kontrole rada.


Proizvodn o-te hnička kalkulacija za izvoz drveta od panja
do stovarišta za 1974. i 1975. godinu daje slijedeće podatke:


Izvozna Bruto troškovi u dinarima
Sredstvo
rada
relacija
km dnevni
u 1974.
za 1 t/km
u
dnevni
1975
za 1 t/km
Konjske zaprege 1,00 645,00 137,65 675,00 144,00
Traktor točkaš
IMT-558 sa Igland viti. 1,00 1.331,00 98.61 1.597,00 118,30
IMT-533 sa Igland viti. 1,00 1.122,00 102,00 1.346,00 122,36
Zglobni traktori
LKT-75 1,00 2.032,00 92,36 2.432,00 110,81
TIMBERJACK 208-D 1,00 2.500,00 78,12 3.000,00 93,75
KOCKUM-812 1,00 2.500,00 86,24 3.000,00 103,44


Prikupljanje i privlačenje drveta je u klasičnom, ranijem, načinu rada
kao i u suvremenom tehnološkom procesu «najteža, najkritičnija i najskuplja
faza rada.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1976 str. 52     <-- 52 -->        PDF

Normativi i financijski pokazatelji, iz analiza ostvarenih troškova i proizvodno-
tehničkih kalkulacija, ne ostavljaju šumarsku operativu u dilemi.
Jasno [je da konjske zaprege i samarice neminovno moraju nestati iz
procesa iskorišavanja šuma. Pri izboru vrste i tipa mehaniziranih sredstava
rada odlučujući faktori su: tehničke i eksploatacione karakteristike
stroja, pri čemu ekonomski pokazatelji učestvuju kao ravnopravan ili odlučujući
elemenat. Bitno je da se akcije na uvođenju mehanizacije odvijaju
na stručno-ekonomskoj bazi kao jedinstven i cjelovit proces, neovisan od
špekulacija i umješnosti trgovačke mreže.


Prema tome, iz dosadašnjih stručno-tehničko-ekonomskih iskustava bezrezervno
se za rješenje faze prikupljanja i privlačenja drveta mogu preporučiti:


— Domaći traktori točkaši IMT-558 i IMT-533, adaptirani za potrebe
šumarstva i opremljeni funkcionalnim vitlima IGLAND.
U našim uvjetima, ovako opremljeni traktori morali bi imati prioritet
u svim slučajevima gdje nagib terena, nagib izvozne vlake, reljef i kvalitet
zemljišta opravdavanju i omogućavaju rad sa traktorima točkašima.


Ovim traktorima se može dati prednost i u prebornom načinu sječa sa
manjim intenzitetom, zatim u sastojinama tanjih debljinskih razreda, kao
i u čisto sortimentnom načinu sječa.


Zglobni traktor LKT-75 još uvijek je u fazi uhodavanja i nije dao očekivane
rezultate, ali ne radi vlastitih karakeristika i kvaliteta, nego iz sasvim
drugih privremenih i subjektivnih razloga. Ovaj traktor je za sadašnje uvjete
prihvatljiv, prvenstveno radi povoljnih uvjeta plaćanja.


— Zglobni traktori TIMBERJACK 208-D i KOCKUM 812 su dali, generalno
promatrano, dobre rezultate i opravdali svoje uvođenje u proces iskorištavanja
šuma.
Činjenica je da ni jedna organizacija šumarstva, koja je počela raditi
sa zglobnim traktorima, nije odustala od njih, nego je intenzivirala uvođenje
ovih mašina u šumu i prilagođavala kompletnu tehnologiju rada
uvjetima i zahtjevima ovih suvremenih strojeva. Da bi postigli očekivane
i optimalne rezultate potrebno je da inženjersko-tehnički kadar izvrši projektne
poslove i tehnološku, tehničku, kadrovsku i ekonomsku pripremu rada.
Operativnu pripremu, a to znači: doznaku stabala, sječu, formiranje gravitacionih
zona, trasiranje i izgradnju mreže puteva, lokaciju stovarišta, normiranje
rada i operativni projekat sa vremenskim planiranjem treba dovršiti
prije uvođenja mašina u rad. Isto tako inženjersko-tehnički kadar treba
biti fleksibilan i u toku praktičnog rada vršiti stručne korekcije i pojedine
akcije prilagođavati konkretnim uvjetima sjecišta i radnog mjesta.


Tehnika rada i radni efekti dalje su u rukama traktorista i ovise od:
obučenosti i iskustva vozača, opremljenosti vozača, zaštitne opreme, poznavanja
i primjene u praksi radnih propisa, operativne organizacije rada, radne
discipline, te koeficijenta ispravnosti traktora i opreme za rad.


Samo temeljitim sprovođenjem svih ovih akcija mogu se stvoriti uvjeti
za potpuno korištenje tehničko-konstrukcionih i eksploatacionih prednosti
zglobnih traktora, a to je put za ostvarenje jeftinije proizvodnje.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1976 str. 53     <-- 53 -->        PDF

3. UTOVAR DRVETA
U širokom dijapazonu raznih radnih operacija u iskorištavanju šuma
neposredno i definitivno treba riješiti probleme mehaniziranog utovara drveta,
uključujući celulozno i ogrijevno drvo. Mehaniziranim utovarom se
u pravilu smanjuje vrijeme trajanja samog utovara i istovara, ubrzava obrt
i povećava korištenje transportnih kapaciteta (kamiona), osigurava izvršenje
utovara po najpovoljnijoj dinamici, olakšava i humanizira rad i smanjuju
troškovi radnih operacija utovara i transporta.


U teoriji poznata su slijedeća sredstva za utovar drveta:


— manuelni utovar,
— animalni utovar,
— mehanički utovar drveta i to: motornim vitlovima ručicama za dizanje
tereta, kranovima sa čeličnim uzetom, hidrauličnim kranovima, traktodima
utovarivačima, transporterima i automotornim kranovima.
U suvremnoj šumarskoj praksi dovoljno je analizirati i upoređivati:
ručni utovar, utovar hidrauličnim kranovima i utovar mobilnim kranovima.
Iz tih razloga u analizama će se dati dnevne norme i troškovi po jedinici
proizvoda samo za ova sredstva rada.


Dnevn a norm a — utovara oblovine i cijepanih sortimenata.


Trupci Tanka oblovina Cjepano
Sredstva rada drvo u pr. m
lišćari u m´ lišćari četinari
sa sa sa sa sa složaja
lagera zemlje lagera zemlje na cesti
Ručni utovar 12 9 9 7 20 23
Hidraulični kranovi HIAB-670,
JONSEREDS SUPER Z 84 75 63 54 125 150
Mobilni kranovi
FUCH 301, ADK-63 83 72 53 44 125 150


U sklopu radnog ciklusa kod izračunavanja normi za mehanizirani utovar
oblovine i cijepanih sortimenata u obzir je uzeto ukupno trajanje slijedećih
radnih operacija: pripreme rada (sa zastojima i odmorima), efektivan
rad dizalice te ukupno vrijeme angažiranosti dizalice i radnika (od početka
do završetka rada) i na toj bazi je obračunat učinak u toku 1 dana, za osmosatno
radno vrijeme.


Tehnički i stvarno mogući kapacitet kranova — dizalica je znatno veći
od normi iz priložene tabele, ali u uvjetima kada bi se mogao organizirati
konstantan obrt kamiona i rad dizalice u kontinuitetu. To u sadašnjim uvjei
stvarnoj praksi nije moguće osigurati.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1976 str. 54     <-- 54 -->        PDF

Analiz a troškov a utovara oblovine i cijepanih sortimenata:
U dinarima


Trupci lišćara Tanka oblovina Cijepano drvo
za 1 m3 za 1 m3 za 1 pr. m


sa sa sa sa
lagera zemlje lagera zemlje lišćari četinari


Ručni utovar 28,60 37,10 37,10 49,10 18,40 15,80
Hidraulični kranovi
HIAB-670 i
JONSEREDS s. Z. 22,40 25,30 30,20 35,20 15,20 12,70
Mobilni kranovi:
FUCHS-301 25,20 27,90 39,40 47,50 16,40 13,90
ADK-63 27,50 31,70 43,00 51,80 18,20 15,20


Približno isti međusobni odnos se dobije ako se na isti način analiziraju
norme i troškovi utovara ćetinastih sortimenata.
Ako troškove utovara hidrauličnim kranovima HIAB-670 ili JONSEREDS
super Z označimo sa 100% onda troškovi ostalih sredstava iznose:


— za trupce lišćara i /po 1 m3 sa lagera: kranom FUCHS 301—112%,
kranom ADK-63-123%, ručnim utovarom 127%;
— za trupce lišćara po 1 m3 sa zemlje: kranom FUCHS 301-110%, kranom
ADK 63-125%, ručnim utovarom 147%;
— za tanku oblovinu po 1 m3 sa lagera: kranom FUCHS 301—130%,
kranom ADK 63-142%, ručnim utovarom 123%;
— za tanku oblovinu po 1 m3 sa zemlje: kranom FUCHS 301—157%,
kranom ADK 63-157%, ručnim utovarom 162%;
— za cijepano drvo lišćara: kranom FUCHS 301-109°/», ručnim utovarom
1200/0.
Na osnovu prednjih analiza i komparativnih pokazatelja efikasnosti i
troškova rada različitih sredstava za utovar drveta proizilazi više nedvosmislenih
zaključaka kao:


— hidraulični kranovi HIAB-670 i JONSEREDS SUPER Z, opremljeni
specijalnim grajferima, predstavljaju najefikasnije, najbolje i najeftinije
rješenje za utovar oblih i cijepanih sortimenata drveta, u svim varijantama.
Potrebno je posebno naglasiti, da se ovi kranovi uspješno montiraju na
domaće kamione FAP i domaće traktore, adekvatne tipu IMT-586.
— Mobilne auto kranove opremljene kliještima ne treba upotrebljavati
za utovar tanke oblovine jer su za taj rad neprikladni, neefikasni i skupi.
Bez paleta ili posebnih sajla u koje se unaprijed pripremi cijepano drvo
za utovar, ovi kranovi ne daju zadovoljavajuće rezultate kod utovara ogrijevnog
i celuloznog drveta.
— Ručni utovar je iscrpljujući, spor i skup i neekonomičan jer ne
osigurava potpuno korištenje kapaciteta sredstava za transport, te capine
i pomagala za ručni utovar treba što prije napustiti.
164




ŠUMARSKI LIST 3-4/1976 str. 55     <-- 55 -->        PDF

U prednjim analizama i zaključcima nisu istaknute i ostale posredne
prednosti mehaniziranog utovara kao što su: manji broj radnika, veća produktivnost,
niži troškovi režije, lakša organizacija rada, značajne uštede
jer ne treba izgrađivati utovarne rampe, uštede na ostalim obrtnim sredstvima
i materijalima i slično.


Uvijek treba podvući pravilo, da za svaku priliku treba programirati
i pronaći adekvatno rješenje pa prema tome nije moguće i ne treba računati
na isključivo jednu univerzalnu mašinu za utovar svih sortimenata koji su
utvrđeni standardom ili su rezultat sadašnje nesuvremene tehnologije u
eksploataciji šuma. Potrebno je da se prije nabavke svakog krana izradi
skraćeni program kojim bi se, kroz analizu obima radova i potreba u svakom
konkretnom slučaju, došlo do adekvatnog — najboljeg rješenja u odnosu
na vrstu i tip krana za utovar i istovar.


Objektivno i opravdano je očekivati da će se ubrzanim tempom preći
na mehaniziranje utovara drveta, čime će se, bez alternativa, postići i slijedeći
efekti:


— humanizacija jedne teške i iscrpljujuće faze rada u šumarstvu,
— povećanje produktivnosti rada na utovaru i istovaru drveta,
— smanjenje troškova proizvodnje u odnosu na ručni utovar,
— ubrzanje transporta i povećanje učinka kamiona za oko 30%.
Umjesto zaključka o ekonomskim potrebama mehaniziranja svih faza
rada u iskorištavanju šuma, mogu se navesti 3 faktora koji imaju odlučujući
uticaj da efikasnost i struöno-ekonomska opravdanost rada sa mašinama
bude u praksi potvrđena, a to su:


1. Suvremena rješenja i moderne mašine ne daju i ne mogu dati očekivane
učinke i racionalnu proizvodnju bez kvalificiranih stručnjaka u toku
i na liniji kompletnog procesa rada od programiranja do realizacije. Nema
tako kvalitetrie rnašme u kojoj se ne može slomiti svaki dio, ako njom
rukuje nediscipliniran, nemaran i neobučen upravljač.
2. Unifikacija mehaniziranih sredstava za rad na široj regiji je bitan
faktor za postizanje visokih učinaka. Bez kapitalno važnih komercijalnih
razloga ili temeljite stručno-ekonomske dokumentacije ne treba ići na promjenu
vrste i tipa mehaniziranih sredstava za rad. Unifikacijom pravilno
odabranih sredstava rada omogućuje se: uredno servisiranje, bolje održavanje
mašina, povećanje procenta efektivnog radnog vremena, lakša i brža
obuka kadrova, točnije proizvodno i vremensko planiranje, a kao rezultat
svega toga postiže se veća produktivnost i umanjuju troškovi proizvodnje.
3. Iskorištavanje šuma je multidisciplinarna djelatnost te zahtijeva koordiniranu
akciju u mehaniziranju svih faza rada, i kompletnu organizaciju
proizvodnje. Samo tako moći će se instalirati optimalni kapaciteti i osigurati
realizacija zajednički orijentacija i stručnih akcija na smanjenju troškova
poslovanja.