DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1976 str. 57 <-- 57 --> PDF |
ložive sirovine, da postoji mogućnost dostupnosti do tog drveta, da postoji odgovarajuća tehnologija izrade i prikupljanja, da se ukupni troškovi proizvodnje uklapaju u tržne cijene. 1. Neiskorištene drvne mase sitnog drveta Kao razlog naveli smo da je potrebno raspolagati sa dovoljnom količinom raspoložive sirovine. Raspoloživa sirovina za proizvodnju nije ona koja postoji, već ona ´koja će se uz tržne cijene i pojaviti na tržištu. Znači da postoji sirovina, odnosno sitno drvo kojega ima, ali zbog niza razloga nema mogućnosti to drvo iznijeti na tržište. Za ovo postoji više razloga, od kojih ćemo neke navesti: a) Neotvorene degradirane šume panjača, šikare i makije, d) Etatom predviđena, a neposječena drvna masa, c) Izrađena, a neprodana drvna masa, d) Korisni otpaci kod sječe i izrade, e) Sitna granjevina do 7 cm 0, f) Kora i panjevi, g) Korištenje sitnog drveta za ogrjev. a) Neotvorene degradirane šume panjača, šikare i makije Najveća zaliha neiskorištenog sitnog tehničkog i prostornog drveta u SRH nalazi se u degradiranim šumama, panjačama, šikarama i makijama. Prema podacima statističkih godišnjaka SFRJ i SRH, na području SR Hrvatske u društvenom sektoru postoji 178.815 ha degradiranih šuma i panjača i 151.710 ha šikara i makija ili ukupno 431.534 ha slabo produktivnih šuma. U privatnom sektoru postoji 150.079 ha degradiranih šuma i panjača i 95.829 ha šikara i makija, odnosno ukupno 245.908 ha. Sveukupno u SRH postoji 677.422 ha degradiranih šuma panjača i šikara. Dakle, oko 700.000 ha tla proizvodi drvnu masu i daje Sortimente čija upotreba danas još nije aktualna. Uzme li se da te degradirane šume imaju drvnu masu od samo 50 m3/ha, izlazi drvna masa od Oko 34 miliona m3. Uz pretpostavku da se jedan dio te mase već iskorištava, a jedan se dio nalazi u zaštitnom području, ostaje još uvijek rezervna drvna masa od najmanje 15—20 miliona m3. Ekonomično korištenje te drvne mase bilo bi moguće uz uvjet otvaranja komunikacijama tih površina, uz provođenje čiste sječe na većim površinama (prugama, krugovima) i pošumljavanjem tih površina. Da bi se ova drvna masa stavila tržištu na raspoloženje potrebna su velika financijska sredstva, koja sami upravljači tih površina nisu u mogućnosti namaknuti bez sudjelovanja šire društvene zajednice i neposrednih korisnika, odnosno prerađivača tog drveta. Osnovni razlog za ovu konstataciju leži u činjenici, da su u ovakovim slučajevima troškovi eksploatacije i pošumljavanja zajedno veći, od financijske realizacije posječene drvne mase. b) Etatom predviđena a neposječena drvna masa Rezerve neiskorištene drvne mase u SRH postoje i u etatom predviđenim, a neposječenim drvnim masama. Zbog neotvorenosti, velike udaljenosti od tržišta, visokih troškova proizvodnje, a niske tržne cijene, jedan |