DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1976 str. 69 <-- 69 --> PDF |
dina priređuje Šumarski odeljak Biotehničkog fakulteta u Ljubljani. To znači da smo svjesni kompleksnosti izgradnje usmjerenog obrazovnog sistema od šumskog radnika — »šumara«, preko šumarskog tehničara do inženjera sa svim potrebnim međustupnjevima. Ovom temom bilo je obuhvaćeno i pitanje obrazovanja šumskih vlasnika (u Sloveniji je 65 % šuma u privatnom vlasništvu). Opisani oblici obrazovanja šumskih radnika i problemi s tim u vezi traže rješenja zadataka, čija realizacija neće biti laka. Za budući razvoj sistema obrazovanja nužno je prije svega: — ojačati propagandu za upis u školu za šumare i s posebnim predavanjima uz prikazivanje filmova i dijapozitiva već u osnovnoj školi upoznati učenike sa općim značajem šuma, uslovima rada u šumarstvu i upisivanja u šumarske škole. Pri tome organizacije udruženog rada nikako ne smiju zaboraviti na opće poboljšanje životnog standarda šumskih radnika; — svojim samoupravnim aktima trebaju organizacije udruženog rada da opredijele izvođenje sistema obrazovanja i predvide odgovornost za njegovo izvršavanje. Samo posebna obrazovno kadrovska služba može taj problem resiti. Ona treba da se brine za normalan pritok omladinaca u redovnu školu, da organizira obrazovanje odraslih uz rad i da se u suradnji s područnim osnovnim školama i radničkim univerzitetima, pobrine za dopunsko školovanje u osmogodišnjoj školi onih radnika koji nisu završili šest razreda osnovne škole; — dok ne bude izrađen moderniji obrazovni sistem treba organizacije udruženog rada da omoguće najboljim šumarima (ako su završili osmogodišnju školu i imaju sklonost i sposobnost za dalje obrazovanje) upis u dopisnu šumarsku školu. Na kraju moramo konstatirati da su obrazovani »šumari« kao samoupravljači , u stanju da više i konstruktivni je doprinose rješavanju svih problema privređivanja i uslova života i rada radnika, šire obrazovanje omogućava veće radne efekte koji utiču na povećavanje ukupne produktivnosti rada njihove OOUR i radne organizacije u cjelini, a time i brži rast životnog standarda. TOKOM STO GODINA O KADROVIMA U ŠUMARSKOM LISTU O šumarsko-stručnim kadrovima odnosno njihovoj izobrazbi, usavršavanju, položaju na radnom mjestu i u društvu pisano je i raspravljano tokom cijelog stoljeća izlaženja Šumarskog lista. Rasprave s tog područja zauzimaju, do kraja 1975. godine, ukupno 1614 stranica teksta. U I razdoblju tj. u razdoblju postojanja Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva (1877 —1921. god.) rasprave o kadrovskim problemima zauzele su 854 stranica teksta — u II razdoblju, razdoblju Jugoslavenskog šumarskog udruženja (1922—1940. god.) zauzimaju 447 stranica — a u III razdoblju (1945 —1975) 237 stranica. Posebno je mnogo pisano 1909. godine (107 stranica) i 1907. (87 stranica), a u I razdoblju još i 1885. godine (78 stranica) te 1886. (65 stranica); preko 50 stranica teksta o kadrovskoj problematici nalazi se još i 1922. godine, (op) |