DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Osim strukture za pojavu mladog naraštaja veliko značenje ima i priprema tla za prihvaćanje sjemena. Tako na pr. na plohi 124 nema mladog naraštaja iako je struktura vrlo blizu modelu, ali je tlo gusto obraslo travom. Bez dvojbe uz strukturu i tlo mora biti pripremljeno za prihvaćanje sjemena. Na ostalim plohama odgovarajuće starosti i pripremljenosti tla mladi naraštaj se nije javio, jer se strukturni odnosi razlikuju od modela. Ili sastojine imaju veći (ponegdje manji) broj stabala ili se temeljnica i prsni promjer srednjeg stabla lužnjaka znatno razlikuju od izračunatog prosjeka. Na nekim plohama prevelika je zastrtost tla. Najčešće se i po nekoliko faktora ne slaže s modelom. Smatramo na temelju naših istraživanja, da bi kod provođenja oplodnih sječa prvenstveno trebalo postići optimalne strukturalne odnose. Ako se ni u tom slučaju ne pojavi mladi naraštaj, uzroke treba tražiti u drugim činiocima, kao što je napr. promjena ekoloških uvjeta i slično. ZAKLJUČAK Na temelju provedenih istraživanja na 35 primjernih ploha u 2 ekološke cjeline karakterizirane zajednicama šume lužnjaka s velikom žutilovkom i žestiljem (Genisto elatae-Quercetum roboris aceretosum tatarici Rauš 1971) i šume lužnjaka i velike žutilovke s rastavljenim šašem (Genisto elatae- Quercetum roboris caricetosum remotae Ht 1938) može se donijeti slijedeći zaključak: Obilan mladi naraštaj javio se u sastojinama starosti oko 110 godina, kod 135 stabala i 24 m2 temeljnice po hektaru, prsnog promjera srednjeg stabla lužnjaka od 51 cm, kod približno simetrične podjele stabala pod debljinskim stepenima (0,40) i srednje disperzije (0,040), kada je tlo pokriveno zastorom krošanja oko 70%, lužnjak učestvuje prema temeljnici sa 80° n u omjeru smjese i tlo je bez trave i slabo obraslo grmljem. LITERATURA Bagae v S. N. (1963): Rast drevesnyh porod pri različnvh uslovijah ih zatenenija v molodnjakah. Lesn. žurnal, br. 6, str. 21-24; Dekani ć I. (1962): Utjecaj podzemne vode na pridolazak i uspijevanje šumskog drveća u posavskim šumama kod Lipovljana, Glasnik za šumske pokuse, Zagreb, br. 15, str. 5 — 118; Künze l K. (1957): Nutzungsgang und Nutzungsplanung bei der Wiederverjüngung der Mischbestände in Ostschwarzwald, Allgemeine Forstzeitung, br. 11, str. 45 — 146; Levakovi ć A. (1948): O analitičkom izražavanju sastojinske strukture, Glasnik za šumske pokuse, Zagreb, br. 9, str. 293 — 366; Mar i nov M. (1964): Vozobnovjanane na smesenite bukovo-elovosmrčovi gori, Gor. stopanstvo, br. 1, str. 1 — 6; Martinovd ć J. (1976): Tla šuma istočne Posavine, Zagreb, (rukopis); Moisse v V., Naumenk o Z. (1957): O sočetanij grupovo-viboročnih i postepenih rubok, Lesn. hozjajstvo, br. 10, str. 36—42; Rau š Đ. (1976): Fitocenološke značajke istočne Posavine, Zagreb, (rukopis) 196 |