DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 12     <-- 12 -->        PDF

Osim strukture za pojavu mladog naraštaja veliko značenje ima i priprema
tla za prihvaćanje sjemena. Tako na pr. na plohi 124 nema mladog
naraštaja iako je struktura vrlo blizu modelu, ali je tlo gusto obraslo travom.
Bez dvojbe uz strukturu i tlo mora biti pripremljeno za prihvaćanje
sjemena.


Na ostalim plohama odgovarajuće starosti i pripremljenosti tla mladi
naraštaj se nije javio, jer se strukturni odnosi razlikuju od modela. Ili sastojine
imaju veći (ponegdje manji) broj stabala ili se temeljnica i prsni promjer
srednjeg stabla lužnjaka znatno razlikuju od izračunatog prosjeka.
Na nekim plohama prevelika je zastrtost tla. Najčešće se i po nekoliko
faktora ne slaže s modelom.


Smatramo na temelju naših istraživanja, da bi kod provođenja oplodnih
sječa prvenstveno trebalo postići optimalne strukturalne odnose. Ako se ni
u tom slučaju ne pojavi mladi naraštaj, uzroke treba tražiti u drugim činiocima,
kao što je napr. promjena ekoloških uvjeta i slično.


ZAKLJUČAK


Na temelju provedenih istraživanja na 35 primjernih ploha u 2 ekološke
cjeline karakterizirane zajednicama šume lužnjaka s velikom žutilovkom i
žestiljem (Genisto elatae-Quercetum roboris aceretosum tatarici Rauš 1971)
i šume lužnjaka i velike žutilovke s rastavljenim šašem (Genisto elatae-
Quercetum roboris caricetosum remotae Ht 1938) može se donijeti slijedeći
zaključak:


Obilan mladi naraštaj javio se u sastojinama starosti oko 110 godina,
kod 135 stabala i 24 m2 temeljnice po hektaru, prsnog promjera srednjeg
stabla lužnjaka od 51 cm, kod približno simetrične podjele stabala pod debljinskim
stepenima (0,40) i srednje disperzije (0,040), kada je tlo pokriveno
zastorom krošanja oko 70%, lužnjak učestvuje prema temeljnici sa 80° n
u omjeru smjese i tlo je bez trave i slabo obraslo grmljem.


LITERATURA


Bagae v S. N. (1963): Rast drevesnyh porod pri različnvh uslovijah ih zatenenija
v molodnjakah. Lesn. žurnal, br. 6, str. 21-24;


Dekani ć I. (1962): Utjecaj podzemne vode na pridolazak i uspijevanje šumskog
drveća u posavskim šumama kod Lipovljana, Glasnik za šumske pokuse,
Zagreb, br. 15, str. 5 — 118;


Künze l K. (1957): Nutzungsgang und Nutzungsplanung bei der Wiederverjüngung
der Mischbestände in Ostschwarzwald, Allgemeine Forstzeitung, br.
11, str. 45 — 146;


Levakovi ć A. (1948): O analitičkom izražavanju sastojinske strukture, Glasnik
za šumske pokuse, Zagreb, br. 9, str. 293 — 366;
Mar i nov M. (1964): Vozobnovjanane na smesenite bukovo-elovosmrčovi gori,
Gor. stopanstvo, br. 1, str. 1 — 6;
Martinovd ć J. (1976): Tla šuma istočne Posavine, Zagreb, (rukopis);
Moisse v V., Naumenk o Z. (1957): O sočetanij grupovo-viboročnih i postepenih
rubok, Lesn. hozjajstvo, br. 10, str. 36—42;
Rau š Đ. (1976): Fitocenološke značajke istočne Posavine, Zagreb, (rukopis)


196