DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 52 <-- 52 --> PDF |
Turističkorekreacijski potencijali priobalnog područja Jadrana su — u smislu prirodnih mogućnosti — u opadanju. I to u onim dijelovima toga područja gdje je došlo do prevelike koncentracije turističkih objekata, ljudstva i motorizacije, kao i objekata industrije. I tako šume, koje su privukle turiste i pomogle razvoju turizma, postale su ozbiljno ugrožene. Realizacija »zelenog turizma« je tek u povojima kako u primorskom, a još više u kontinentalnom, dijelu naše domovine. Zapravo »zeleni turizam« još nije niti unišao u naše šume. Dobiva se dojam da šumari i šumarske radne organizacije čekaju da netko drugi to učini, mjesto njih, kao da žele ostati samo čuvari šuma i posljednji na ranglisti korisnika šumskog turizma. Prema starijim iznašanjima znanstvenici Mantl (Njemačka) i Tamargadza (SSSR) ocjenjuju da 1 m3 drveta sudjeluje s 30—55 %, dok nerobne koristi: hidrološke, klimatske, higijenske, estetske, rekreacijske i zaštitne funkcije šuma iznose 45—75´% od ukupne vrijednosti šuma. Današnji vrednovatelji priznaju 1 m3 drveta samo 1/10 do najviše 1/4 od ukupne vrijednosti svih funkcija šuma. Donedavno, a još je tako negdje i danas, proizvodnja drva bila je dominantan zadatak šumarstva, dok je nerobna proizvodnja smatrana kao sporedna korist šume, koja nema cijene i ništa ne košta. Prodorom vehementne industrijalizacije i ostalih zagađivača zraka danas se situacija iz temelja mijenja: Qpćejkorisne funkcije šuma dobivaju sve veću vrijednost i cijenu! ŠUME SU NAŠE DRAGOCJENO NACIONALNO BOGATSTVO. ONE SU TO NE SAMO PO SVOJOJ NEPOSREDNOJ UNUTRAŠNJOJ VRIJEDNOSTI, KAO SIROVINSKA BAZA ZA POTREBE RAZNIH GRANA INDUSTRIJE, NEGO I PO ONOME ŠTO ONE NEPOSREDNO ZNAČE, PRIJE SVEGA ZA ZDRAVLJE NAŠIH GRAĐANA, A ISTO TAKO I ZA RAZNE GRANE POLJOPRIVREDNE DJELATNOSTI, ZA SPRIJEČAVANJE EROZIJE I UREĐENJE BUJIČNIH PODRUČJA, ZA STVARANJE I ODRŽAVANJE POVOLJNIJIH KLIMATSKIH USLOVA i t. d. O TOME BOGATSTVU NARODA TREBA DA SVI POZVANI FAKTORI I ČITAVE ZAJEDNICE VODE STALNU I NAJVEĆU BRIGU! Predsjednik Republike J. Broz — Tito III. Kongresu inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Jugoslavije — Bled (24. V. 1958. g.) Međutim, unatoč svima uglavljenim ogromnim vrijednostima općekorisnih funkcija ovog prirodnog dobra, olako se poseže za šumom i šumskom vegetacijom Jadranskog područja i daje prednost nđkim drugim granama privrede. A to, svakako, nije u skladu s Ustavnim postavkama i odredbama Zakona o šumama, gdje je određeno posebno mjesto i uloga šuma, a napose u zaštiti čovjekove okoline. |