DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 61 <-- 61 --> PDF |
u Jadranu. Kako su gornjo-kredni vapnenci otoka Paga vrlo siromašni u netopivom ostatku, koji trošenjem vanenaca daje tlo-crvenicu, pretpostavili smo da je količina nerastvorivog ostatka, odnosno tla, limitirajući faktor bilo prirodnog bilo umjetnog uzgoja šumske vegetacije. U tu svrhu istraženo je 160 pedoloških profila dubine 170 — 190 cm kroz vapnence gornje krede a na dužini od 10 km. Pojedinačni rezultati pokazuju da količina tla u gornjo-krednim vapnencima iznosi od 7 — 99 % ili u prosjeku za svakih 10 profila a na dužini od 625 m 17,0 — 50,8%. Na površinama sa tako utvrđenim količinama tla s uspjehom su umjetno uzgojene borove kulture, a raste i prirodna vegetacija Juniperus sp. u gustom sklopu. To znači da količina tla nije uzrok velikih površina golog krša na otoku Pagu. Nasuprot tome utvrđeno je da je limitirajući faktor rasta i razvoja prirodne šumske vegetacije i umjetnog podizanja kultura nedostatak tla na površinama izloženim vjetru i morskoj eroziji (abraziji) neposredno uz obalu. Sekundarno zaslanjivanje tla koje dolazi s jakim vjetrovima iznosi manje od 0,12%, te ne ugrožava vegetaciju. Samo zaslanjivanje morskom vodom za vrijeme plime u nižim nadmorskim visinama-poljima, gdje količina soli u tlu iznosi više od 1% fiziološki nepovoljno utječe na rast bilja. (U ime otsutnog autora referat je pročitao mr. S. Matić) UTJECAJ POŽARA VEGETACIJE NA TLO I ISHRANU ŠUMSKOG DRVEĆA Dr Jakob Martinović, dr Nikola Komlenović i ing. Dušan Jedlowski Rad je dio neobjavljene studije o štetnom utjecaju požara na vegetaciju, biotop i pejzaž u priobalnom području Hrvatske. Autori su na temelju dvogodišnjih istraživanja na 8 primjernih objekata došli do zaključka da u rendzinama na flišu, smeđim tlima na vapnencu i crvenicama pod utjecajem požara vegetacije dolazi do uništenja šumske prostirke, smanjenja sadržaja humusa, prolaznog povećanja sadržaja dušika i fiziološki aktivnog P-»Os i K2O, te narušavanja prirodne arhitekture tla i povećavanja podložnosti eroziji. Šumsko drveće i grmlje u prvim godinama nakon požara pokazuje povoljnije stanje ishrane N, P i K, ali se taj efekat ubrzo gubi. PRILOG POZNAVANJU PROMJENA VEGETACIJE IZAZVANIH POŽAROM Prof. dr Valentina Gaži-Baskova i dr Nedeljka šegulja U različitim područjima našega krša vršena su opažanja sindinamike vegetacije izazvane požarom. Primjećeno je da nakon požara dominiraju posve druge vrste biljaka u submediteranskm području krša, a druge u eumediteranskom. |