DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 63     <-- 63 -->        PDF

IV UZGAJAN IE ŠUMA


ISTRAŽIVANJE EKOLOŠKO-GOSPODARSKIH TIPOVA SUMA
EUMEDITERANSKOG I SUBMEDITERANSKOG PODRUČJA


Dr D. Cestar, dr V. Hren, ing. Z. Kovačević, dr J. Martinović i dr Z. Pelcer


Osnovni cilj tipoloških istraživanja je, da se na temelju ekoloških uvjeta
i gospodarskih mogućnosti utvrdi za pojedine stanišne cjeline najpovoljniji
sastojinski oblik, optimalna proizvodnja i prioriteti ulaganja.


Prema istraživanjima (Cestar, Hren, Kovačević, Martinović i Pelcer)
koja se provode u Hrvatskoj, područje uz Jadransko more uvršteno je u
eumediteransko i submediteransko područje III. Ovo područje obuhvaća
4 zone. Premda nisu za cijelo područje provedena istraživanja za svaku od
navedenih zona mogu se dati određene ekološke i gospodarske karakteristike.
U svom programu Šumarski institut je zacrtao da će cijelo područje
biti istraženo od 1975. do 1985. godine. Nakon provedenih tipoloških istraživanja
na eumediteranskom i submediteranskom području biti će za svaku
ekološku cjelinu utvrđena optimalna proizvodnja, najpovoljnije vrste, način
gospodarenja i dr., te će se moći bez obzira na sadašnje stanje degradacije
valorizirati vrijednost staništa u odnosu na ostale namjene u ovom području.


PRILOG PROUČAVANJU PROCESA PRIRODNE OBNOVE ŠUMA
U JADRANSKOJ REGIJI JUGOSLAVIJE


Ing. Dragutin Böhm


Autor ističe neke od osnovnih karakteristika procesa prirodne obnove
šuma u većem dijelu jadranske regije, koje su uočene tokom višegodišnjih
radova na karti budućeg korištenja prostora u okviru Projekta Jadran III.


Uz kratki prikaz procesa po pojedinim vegetacijskim zonama naglašava
se znatna neujednačenost u intenzitetu i načinu obrašćivanja kao posljedica
različitih prirodnih uvjeta, ali jednako tako i razlika u dostignutom
stupnju društveno-ekonomskog razvoja u regiji.


Izuzetan stručni, ali i općedruštveni značaj ovog procesa u svijetu aktualne
problematike na zaštiti čovjekove sredine zahtijeva širi angažman
šumarske struke i znanosti.


UTJECAJ BOROVIH KULTURA NA SUKCESIJE AUTOHTONE
VEGETACIJU U STANIŠTIMA HRASTA CRNIKE


Mr Slavko Matić


Pošumljavanje devastiranih terena hrasta crnike (Orno-quercetum ilicis,
H-ić 1958.) sa sadnicama i sjemenom borova kao i njega novoosnovanih
kultura četinjara predstavlja tek jednu fazu u dugotrajnom i mukotrpnom
poslu privođenja tih površina u prvobitno stanje. U ovakovim slučajevima


247