DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 67 <-- 67 --> PDF |
oaze u ovom sve više industrijski zagađenom rajonu. Ova činjenica bila je povodom da posvetimo pažnju zelenom pokrovu Mosora, najvećem masivu ovog područja. S obzirom na geografski položaj i orografiju ove planine, te blizinu naselja, šumska vegetacija Mosora kao i njezini degradacijski stadij predstavljaju interesantan objekt istraživanja. Na ovom području izmjenjuju se tipovi eumediteranske, submediteranske i mediteransko-montane vegetacije. PROSTORNI PLAN I UREĐIVANJE ŠUMSKIH POVRŠINA NACIONALNOG PARKA PLITVIČKA JEZERA KAO FAKTOR ZAŠTITE ČOVJEKOVA OKOLIŠA lug. Josip Movčan i Ing. Dušan Krga Nacionalni park zauzima specifični prometno-geografski položaj u jadranskom području. Osnovna vrijednost su travertinsko-baražna jezera okružena sa 140 km2 šuma i 60 km- travnjaka. Prostorni plan vapnenačko-đolomitnog i hidrobiološki osebujnog ambijenta posebne namjene, prati i regulira međusobne odnose zaštite i antropogenih utjecaja u srazmjerno dobro očuvanoj krajini (pejzažu). Metodološki pristup prostornom njegovanju krajine posebno je prilagođen odgojno- rekreativnoj namjeni za veliki broj posjetilaca, a zasnovan je na usklađivanju znanstveno-ekoloških, funkcionalnih, estetskih i konvencijama utvrđenih kriterija. Posvećuje se posebna pažnja reguliranju prostornih odnosa između šumskih i travnjačkih površina, iako su šume vegetacijski klimaks područja. Uređivanje šuma, tog značajnog elementa krajine orijentira se na zaštitu (hidro-) biološkog kompleksa, znanstveno istraživalačke potrebe i na udovoljenje fiziološkim i estetskim zahtjevima rekreacije čovjeka. S takvim programom njegovanja prostora Nacionalni park zauzima značajno mjesto u sveukupnoj zaštiti okoliša jadranskog područja. KULTURNI UTJECAJ NA FIZIKALNA SVOJSTVA TALA U NACIONALNOM PARKU PLITVIČKA JEZERA Dr Cedomir Burlica i dr Jakob Martinović U radu su prikazani rezultati provedenih istraživanja šumskih i poljoprivrednih tala — rendzine smeđa i ilimerizirana tla — na području Nacionalnog parka Plitvička Jezera. Izneseni su i diskutiram podaci o promjenama u tlu koje se odnose na strukturni sastav, stabilnost strukturnih agregata i infiltracijsku sposobnost tala. Rezultati istraživanja povrdili su pretpostavku da obrasla tla i općenito seljačka agrotehnika kao i lokalna velika učestalost posjetilaca Parka značajno pogoršava fizikalne osobine zemljišta. |