DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 7 <-- 7 --> PDF |
STRUKTURA SASTOJINA I NJEZIN UTJECAJ NA PRIRODNU OBNOVU LUŽNJAKOVIH ŠUMA ISTOČNE POSAVINE Vladimir HREN, Vlado KREJCI Šumarski institut, Jastrebarsko* UVOD Prirodno pomlađivanje lužnjakovih šuma istočne Posavine problem je od posebnog značenja za to područje. Veće površine zrelih sastojina lužnjaka nalaze se pred dovršnom sječom, a njihova prirodna obnova nije osigurana. Jedan od uzroka je, što zadnjih godina lužnjakove sastojine slabo rađaju sjemenom a manji urodi ne očituju se dovoljno u pojavi mladog naraštaja. U okviru istraživanja tipova šuma istočne Posavine, što ih provodi Šumarski institut Jastrebarsko, osnovano je na tom području 35 primjernih ploha u lužnjakovim čistim i mješovitim sastojinama u dobi kada se provode oplodne sječe. Plohe su osnovane u 2 ekološke cjeline karakterizirane zajednicama Genisto elatae-Quercetum roboris aceretosum tatarici Rauš 1971. i Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum remotae Ht. 1938. CILJ ISTRAŽIVANJA Ovim istraživanjima nije obuhvaćen složeni problem izostanka godina s potpunim urodom sjemena. U našim istraživanjima mi smo primijetili da i kod povremeno slabijeg uroda sjemena u jednim sastojinama ima mladog naraštaja, a u drugim ne. Kiinzel (1957), Moiseev (1957), Bagae v (1963) i Marino v (1964) u svojim istraživanja pomlađivanje jele, bukve i smreke ukazali su na utjecaj nekih strukturnih činilaca kod pojave mladog naraštaja. Zato smo strukturu pretpostavili kao jedan od mogućih uzroka slabije ili jače pojave mladog naraštaja lužnjaka. Cilj naših istraživanja bio je ustanoviti kod kojih se strukturnih elemenata pojavio mladi naraštaj lužnjaka i na temelju tih podataka utvrditi način gospodarenja lužnjakovim sastojinama u doba oplodne sječe. METODA RADA Istraživanja su provedena na primjernim plohama osnovanim u sastojinama koje su se prema osnovi gospodarenja nalazile pred oplodnom sječom ili je u njima provedena jedna od faza oplodne sječe. Sve primjerne * Ovaj rad financirala su šumska gospodarstva preko Poslovnog udruženja šumsko privrednih organizacija i Republički fond za naučni rad SRH. 191 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 8 <-- 8 --> PDF |
plohe iskolčene su mjeraćom vrpcom i busolom. Površina ploha je 1,0 ha. Na njima su izmjereni promjeri svih stabala u prsnoj visini. Stabla su razvrstana po debljinskim stepenima od 5 cm. Za ustanovljivanje starosti srušeno je na plohi 1—3 srednje plošna stabla. Analizom stabala utvrđena je stvarna starost sastojine. Zastrtost tla ustanovljena je tako da su krošnje projicirane na tlo i ucrtavane na tlocrt plohe mjerila 1:250, izrađen na milimetarskom papiru. Za mjerenje broja, veličine, kvalitete i vitalnosti mladog naraštaja osnovane su podplohice veličine 1x1 m do 5x5 m. U uredskoj obradi izračunat je broj stabala i temeljnica po hektaru, prsni promjer srednjeg stabla, karakteristične vrijednosti debljinske distribucije stabala prema Levaković u (1948; ai — relativni položaj aritmetičke sredine i sä — relativna disperzija), te zastrta i nezastrta površina. Sređeni su podaci o mladom naraštaju. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA Područje istraživanja su lužnjakove šume istočne Posavine. Najzapadnija ploha se nalazi na 18° 31´, a najistočnija na 19" 9´ istočne dužine po Greenwichu. Najjužnija ploha se nalazi na 44° 53´, a najsjevernija na 45n 14´ sjeverne širine. Plohe su osnovane u 2 slične ekološke cjeline koje su razvijene na aluvijalnim nanosima i djelomice praporu. To su uglavnom šljunci, pijesci, zaglinjeni pijesci, mulj, glina i ilovača. Osnovna i glavna karakteristika nanosa je velika heterogenost u horizontalnom i vertikalnom smislu. Aluvijalni nanosi imaju relativno visoku podzemnu vodu, koja prema Dekanic u (1962) kapilarnim gibanjem prema površini ima velikog uticaja na vegetaciju. Prema klasifikaciji K ö p p e n-a i Thortwaita klima je umjerena s izrazitom zimom. Kontinentalno obilježje klime je nagli porast temperature u prvom dijelu godine. Temperatura najhladnijeg mjeseca kreće se između —1° i -f-l°C. Ljeta su svježa s mjesečnom temperaturom najtoplijeg mjeseca ispod 22° C. Oborine su jednoliko razdijeljene na cijelu godinu, ali najsuši dio godine pada u hladno godišnje doba. Maksimumu oborina, koji se pojavljuje u početku toplog dijela godine, pridružuje se sporedni maksimum u kasnoj jeseni (studeni) ili čak na početku zime (prosinac). Prema utvrđenom indeksu efektivnosti oborina istraživano područje pripada izrazito subhumidnoj klimi (P/E 32 — 63). Ekološka cjelina što ju predstavlja zajednica lužnjaka s velikom žutilovkom i žestiljom (Genista elatae-Quercetum roboris aceretosum tatarici Rauš 1971) obrašćuje ravni koje se zbog provedenih melioracijskih radova sve više isušuju, pa se srednji nivo vode stalno snizuje (ispod 2 m). To uzrokuje i velike promjene u tlu, što se osobito brzo odražava u sloju prizemnog rašća i grmlja te zajednice. U sloju drveća dominira lužnjak, a primješani su poljski jasen i nizinski brijest. Osobito je povećana zastupljenost klena, a žestilj tako dobro uspijeva da ga vrlo često nalazimo u sloju drveća. Sloj grmlja je vrlo bujno razvijen s pokrovnošću 30 — 60" ,,, a tvore ga svib, drijen, glog, lijeska, kalina, žestilj, klen i drugo. Dominantni razvojni stadij tala u toj ekološkoj cjelini pripada smeđem i smeđem ilimeriziranom tlu. U zonama alohtonog priticanja vode, tla pokazuju slabije 192 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 9 <-- 9 --> PDF |
ili jače znakove psedooglejavanja. Smeđe tlo ima u A] horizontu kiselu reakciju (pH 5,7) u B horizontu slabo kiselu reakciju (pH 6,3), dok je u C horizontu jako alkalne reakcije (pH 8,4). Prema sadržaju humusa tla se mogu ocijeniti kao srednje humusna. Ekološka cjelina koju predstavljaju zajednica lužnjaka i velike žutilovke s rastavljanim šašem (Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum remotae Ht 1938) je tipska šuma slavonske ravnice. Nivo podzemne vode u toj ekološkoj cjelini ostaje preko cijele godine dosta visok, a u proljeće dopire iznad površine tla. Voda stagnira na površini vrlo dugo (srpanj — kolovoz). U sloju drveća dominira lužnjak, a primješani su poljski jasen, nizinski brijest i crna joha. Zajednica se ističe vrlo značajnim slojem grmlja i prizemnog rašća, koje upućuje na veliku vlažnost u proljetnim i ljetnim mjesecima. Sloj grmlja tvore velika žutilovka, Zrušljika, glogovi, crni trn, crvena hudika, divlja kruška i drugo. Tlo je recentno reliktni pseudoglej s dugim periodom vlaženja i stagnoglej. VLASTITI PODACI I DISKUSIJA U tabeli 1 prikazani su osnovni podaci o plohama i izmjereni elementi strukture: starost, broj stabala i temeljnica po hektaru, zastrta površina i karakteristične vrijednosti debljinske distribucije (relativna aritmetička sredina i disperzija). Tlo je vrlo gusto obraslo grmljem na plohama 6, 120 i 124, a gusto na plohama 1, 2, 16, 19, 21, 28, 37, 73, 76, 77, 92, 109, 129, 138, 144 i 145. Srednje gusto grmlje nalazi se na plohama 27, 46, 57, 69, 95 i 112. Na plohi 29 tlo je obraslo rijetkim grmljem i gustom travom. Rijetko grmlje i debeo sloj iistinca nalazi se na plohama 54 i 64. Bez grmlja i sa gustom travom na tlu su plohe 128, 132 i 137, a bez grmlja i bez trave su plohe 4, 7, 35 i 63. Mladog naraštaja lužnjaka na kojem se može osnovati buduća sastojina ima na plohama 16, 19, 21, 27, 28, 29, 54 i 77. Na plohama 16, 19 i 21 to je ponik i podmladak lužnjaka obilno i jednolično podijeljen po površini plohe. Ima ga oko 15 biljaka na 1 m2. Djelomice je zagušen od grmlja. Obilnog ponika i pomlatka (20 biljaka na 1 m2) ima na plohama 27, 28 i 29. Pojedinačno po cijeloj površini ima pomlatka na plohi 77. Najobiljniji mladi naraštaj (30 biljaka na 1 m2) u stadiju pomlatka utvrđen je na plohi 54. Na tih 8 ploha na kojima se javlja mladi naraštaj razmotrili smo strukturne odnose. Prvo smo promatrali starost sastojina. Prosječna starost sastojina u kojima se javlja mladi naraštaj je 108,5 ± 4,9 godina. Optimalna starost sastojine kod koje će se javiti mladi naraštaj je prema tome oko 110 godina. U našim istraživanja, osim na plohi 29, nismo ustanovili niti jednu sastojinu mlađu od 100 godina, koja bi imala mladog naraštaja. Na plohama s mladim naraštajem prosječni broj stabala iznosi 135 ± 16. Mladog naraštaja nema na plohama, ako je broj stabala prevelik. Naročito mnogo ima ploha na kojima sastojine imaju preveliki broj stabala pa na njima nema mladog naraštaja iako su u dobi kada bi ga trebalo biti. Prosječna veličina temeljnice na plohama s mladim naraštajem iznosi 24,14 ± 1,96 m2 na hektaru. Veća ili manja temeljnica od ove po svemu sudeći je nepovoljna za pojavu mladog naraštaja. 193 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Podaci sa ploha Tabela 1 ,-K -2 = „ „ Karakteristič- Omjer smi i 2 ih " L"3 -n« vrijednosti´ J«»*.P*< o Gospodarska -~ ö"° lYE. 3 ~ debljinslte dis-ga ^ w «.g . ,. . w 2 *>~ jg XJso T* iribucije T ^ go ] oo. J o L na ha g g a1 s* | 5 Šumska zajednica^ Genisto elaiae-Quercelum robor/s aceirziosum tatar/ci &os 6 Slavir 49 c 98 278 32,66 45,2 75 0,288 0,083 1,0 27 Trstznik Sa 106 167 28,48 49,6 79 0,426 0,027 0,8 O.Z 29 Orljak 20a 95 152 19.57 42,7 67 0,436 0,038 0,8 0,2. 46 Banov dol II 13a 110 254 27,57 46,6 68 0,W 0,028 1.0 54 Ceranski lugovi 21c 105 144 24,94 44.8 72 0,380 0,039 0,8 0,2 57 ...- _.,_ 38a 106 392 26,84 44,9 76 0,180 0,060 0,9 0,1 64 Kusam 7a 109 295 31,43 39,5 84 0,231 0,065 1,0 73 49a 100 253 33.61 43,4 81 0,566 0,036 0,9 0,1 76 KuDJZVCi 40a 105 438 28,03 37.8 84 0,228 0,067 0,9 0,1 92 DQ.siCe.VO 7c 90 370 30,66 36,5 84 0.418 0,041 0,9 0,1 95 Trizlovi-Rastovo 45a 81 379 30,58 41.8 79 0,358 0,093 0,9 0,1 112 Vrbanjsku SUmQ 58i 89 507 30,01 41.6 87 0,250 0.051 0,5 0,5 120 Topolovac 59a 126 210 26,60 47,6 69 0,211 0,076 0,8 0,2 129 Slavir 137b 99 288 25/0 48,7 85 0,235 0.053 0.7 0,3 J44 -»- 106a 127 203 32Ć9 45,2 80 0M2 0,026 0,9 0,1 Šumska zajednica Genisto e/alae- Quercelum robor/s cariceiosum remoiae M. 1 Vrbanjske sume 67a 96 294 35,10 41,0 70 0,326 0,077 0,6 0,4 2 -„ --„-H2g 76 217 28M 46,6 85 0,448 0,037 0,8 0,2 4 Slavir 45e 95 199 32.54 47,8 78 0,445 0,035 0,8 0,2 7 -»- 76d 114 220 34,12 44A 78 0,419 0,030 0,7 0.3 16 Trsienik 19a 101 60 18,59 62,8 43 0,368 0,050 1,0 19 Mero/ino 37a 140 99 21.68 62,5 68 0,388 0,055 0,7 0,3 21 -´-37 107 90 23,33 57,4 69 0,377 0,041 1,0 28 Trsienik 5a 100 193 35,41 48,5 85 0,443 0,042 0,9 0,1 35 Muško oslrvo 68a 75 255 26,01 36,0 83 0,437 0,046 1,0 37 _„_ _„_ 84b 80 191 27,12 42,8 83 0,475 0,036 0,9 0,1 63 Kusare 9b 107 329 32,31 44,5 77 0,372 0,033 0,1 0,9 69 -"-25d 86 210 27,18 40,6 82 0,398 0,034 1,0 77 Kunjevci 42a 114 178 21.14 38,6 60 0,474 0,031 0,9 0,1 109 Vrbanjske šume 13 128 -"´ 147b 90 236 30,35 41,6 75 0,466 0,029 0,6 0,2 132 -"- 122a 93 333 28J54 35,3 72 0,484 0,041 0,8 0,2 137 Debrinja 63a 92 287 31,15 41,2 95 0,400 0,051 0,8 0,2. 138 -"- 50a 125 245 33,62 45,3 84 0,564 0,072 0,4 0,6 145 Slavir 93b 128 162 27,91 48,5 75 0,383 0,031 0,9 0,1 194 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Prsni promjer srednjeg stabla lužnjaka na plohama s mladim naraštajem iznosi 50,9 ± 3,2 cm. Najveći prsni promjer je 62,8, a najmanji 38,6 cm. Linija distribucije stabala na plohama s mladim naraštajem je gotovo simetrična. Arimetička sredina nalazi se neznatno u lijevo od sredine varijacione širine. Distribucija ima srednju disperziju. Prosječni relativni položaj arimetičke sredine je na 0,412 ± 0,014 varijacione širine. Relativna disperzija zauzima 0,040 ± 0,003 varijacione širine. To znači da su u sastojinama u kojima se javlja mladi naraštaj, stabla gotovo simetrično podijeljena oko srednjeg stabla i da ima podjednako debelih koliko i tankih stabala u ne suviše velikom debljinskom rasponu. Na plohama s mladim naraštajem krošnje zastiru 68 ± 4,5% površine tla. Najjače zastrta površina iznosi 85% a najslabije 43%. Mladog naraštaja ima više u sastojinama s većim učešćem lužnjaka. Prosječno učešće lužnjaka, prema temeljnici, na plohama s mladim naraštajem je 86 ± 4%. Kad smo tako dobili prosječni strukturni model kod kojeg se javlja mladi naraštaj lužnjaka, usporedili smo ga s podacima ploha. Ustanovili smo da su se u tom modelu najviše približili podaci strukture na plohi 54. Starost sastojine na toj plohi je 105 godina, broj stabala 144/ha, temeljnica 24,94 m2/ha. Debljina srednjeg stabla lužnjaka je 47,0 cm, a krošnje zastiru 72% površine tla. Relativna arimetička sredina nalazi se na 0,380 od početka varijacione širine, a disperzija je 0,039 varijacione širine. Lužnjak učestvuje s 80"´ü u omjeru smjese sastojine prema temeljnici. Na toj plohi je i najobiljniji i najkvalitetniji mladi naraštaj lužnjaka u stadiju podmlatka. Na plohi smo izbrojili 30 mladih, kvalitetnih i vitalnih biljaka po 1 m-´. To iznosi 300.000 biljaka po hektaru, što je dovoljno za uspješnu prirodnu obnovu lužnjaka. Sastojina na plohi 54 osim optimalnih strukturnih uvjeta za pojavu mladog naraštaja ima i dobro pripremljeno tlo, koje je pokriveno razrahljenim listincem i vrlo rijetkim grmljem. Najčešći uzrok što nema mladog naraštaja, po svemu sudeći, je započimanje oplodne sječe u premladim sastojinama. Uzrok tome je i pogrešno utvrđena starost sastojina pred oplodnu sječu. Kod osnivanja pokusa imali smo veći broj ploha na kojima je započeta oplodna sječa, struktura sastojina slična je istraženom modelu, a na plohi nema mladog naraštaja. Analizom stabala ustanovili smo da se stvarna starost sastojina znatno razlikuje od starosti prema osnovama gospodarenja. Veliki broj ploha (čak 40%) čije su sastojine prema osnovi imale 105, 110 pa i 120 godina, te su u njima započete oplodne sječe i mi smo prema strukturi očekivali pojavu mladog naraštaja, bile su stvarno znatno mlađe. Razlike između starosti prema osnovama gospodarenja i starosti po nama ustanovljene iznosile su i do 30 godina. To istina ne mora uvijek značiti da je krivo određena starost u osnovama gospodarenja. Uzrok mogu biti i neprikladno provedeni zahvati oplodne sječe. Sječom su mogla biti izvađena, kako je to dosta često uobičajeno, najjača a prema tome i najstarija stabla, pa je tako snižena starost sastojina. Uzgojne zahvate oplodne sječe treba voditi pažljivo, da se ne poremeti struktura, a naročito starost sastojine, jer to je vjerojatno vrlo značajno za urod sjemena i pojavu mladog naraštaja. 195 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Osim strukture za pojavu mladog naraštaja veliko značenje ima i priprema tla za prihvaćanje sjemena. Tako na pr. na plohi 124 nema mladog naraštaja iako je struktura vrlo blizu modelu, ali je tlo gusto obraslo travom. Bez dvojbe uz strukturu i tlo mora biti pripremljeno za prihvaćanje sjemena. Na ostalim plohama odgovarajuće starosti i pripremljenosti tla mladi naraštaj se nije javio, jer se strukturni odnosi razlikuju od modela. Ili sastojine imaju veći (ponegdje manji) broj stabala ili se temeljnica i prsni promjer srednjeg stabla lužnjaka znatno razlikuju od izračunatog prosjeka. Na nekim plohama prevelika je zastrtost tla. Najčešće se i po nekoliko faktora ne slaže s modelom. Smatramo na temelju naših istraživanja, da bi kod provođenja oplodnih sječa prvenstveno trebalo postići optimalne strukturalne odnose. Ako se ni u tom slučaju ne pojavi mladi naraštaj, uzroke treba tražiti u drugim činiocima, kao što je napr. promjena ekoloških uvjeta i slično. ZAKLJUČAK Na temelju provedenih istraživanja na 35 primjernih ploha u 2 ekološke cjeline karakterizirane zajednicama šume lužnjaka s velikom žutilovkom i žestiljem (Genisto elatae-Quercetum roboris aceretosum tatarici Rauš 1971) i šume lužnjaka i velike žutilovke s rastavljenim šašem (Genisto elatae- Quercetum roboris caricetosum remotae Ht 1938) može se donijeti slijedeći zaključak: Obilan mladi naraštaj javio se u sastojinama starosti oko 110 godina, kod 135 stabala i 24 m2 temeljnice po hektaru, prsnog promjera srednjeg stabla lužnjaka od 51 cm, kod približno simetrične podjele stabala pod debljinskim stepenima (0,40) i srednje disperzije (0,040), kada je tlo pokriveno zastorom krošanja oko 70%, lužnjak učestvuje prema temeljnici sa 80° n u omjeru smjese i tlo je bez trave i slabo obraslo grmljem. LITERATURA Bagae v S. N. (1963): Rast drevesnyh porod pri različnvh uslovijah ih zatenenija v molodnjakah. Lesn. žurnal, br. 6, str. 21-24; Dekani ć I. (1962): Utjecaj podzemne vode na pridolazak i uspijevanje šumskog drveća u posavskim šumama kod Lipovljana, Glasnik za šumske pokuse, Zagreb, br. 15, str. 5 — 118; Künze l K. (1957): Nutzungsgang und Nutzungsplanung bei der Wiederverjüngung der Mischbestände in Ostschwarzwald, Allgemeine Forstzeitung, br. 11, str. 45 — 146; Levakovi ć A. (1948): O analitičkom izražavanju sastojinske strukture, Glasnik za šumske pokuse, Zagreb, br. 9, str. 293 — 366; Mar i nov M. (1964): Vozobnovjanane na smesenite bukovo-elovosmrčovi gori, Gor. stopanstvo, br. 1, str. 1 — 6; Martinovd ć J. (1976): Tla šuma istočne Posavine, Zagreb, (rukopis); Moisse v V., Naumenk o Z. (1957): O sočetanij grupovo-viboročnih i postepenih rubok, Lesn. hozjajstvo, br. 10, str. 36—42; Rau š Đ. (1976): Fitocenološke značajke istočne Posavine, Zagreb, (rukopis) 196 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 13 <-- 13 --> PDF |
ZUSAMMENFASSUNG BESTANDESSTRUKTUR UND IHR EINFLUSS AUF DIE NATÜRLICHE VERJÜNGUNG DER STIELEICHENWÄLDER DES ÖSTLICHEN SAVATALS Die hiebsreifen Stieleichenbestände des östlichen Savagebiets verjüngen sich natürlich schwach. Das Problem besteht darin, dass die Stieleichenbestände in der letzten Zeit nicht genügend reichlich fruktifizieren. Die Halb- und Sprengmästen äussern sich nicht genügend im Aufkommen des Jungwuchses. Im Rahmen der Untersuchungen von Waldtypen wurden hiebsreife Stieleichenbestände auf 35 Probeflächen in 2 ökologischen Ganzheiten, die die Waldgesellschaften Genisto elatae-Quercetum roboris aceretosum tatarici Raus 1971 und Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum remotae Horv. 1939 repräsentieren, erforscht. Das Ziel der Untersuchungen war die Bestandesstruktur, bei der ein reichlicher Jungwuchs der Stieleiche auftritt, festzustellen. Durch Untersuchungen wurde festgestellt, dass der Jungwuchs der Stieleiche reichlich im Alter des Bestandes von ca. 110 Jahren auftritt, wenn die Stammzahl 135/ha und die Grundfläche 24 m2/ha beträgt, während der Mittelstamm der Stieleiche einen Brusthöhendurchmesser von 51 cm aufweist. Die Durchmesserverteilung weits eine annähernd symmetrische Verteilung der Stämme und eine mittlere Streuung auf. Die Bodenbeschirmung durch die Kronen beträgt 70»/». Im Mischungsverhältnis nach Grundfläche ist die Stieleiche mit 80*/o beteiligt. Der Boden ist ohne Grasdecke, mit Sträuchern schwach bewachsen. IZIŠAO IZ TISKA DNEVNIK RADA (službena knjiga terenskog osoblja) Praktično džepno izdanje vel. 12x17 cm, fini pisaći papir tvrdi povez! Služi za upisivanje zbivanja i događaja prilikom obilaska šumskih predjela, obilježavanje radova na pošumljivanju, iskorišćivanju i zaštiti šuma. Upisivanje šumskih šteta, inventara, požareva, zapažanja o cvatnji i listanju drveća i si. Dnevnik radne snage i učinaka, dopusta, godišnjih odmora, bolovanja i si. Cijena s poštarinom: 35,0 din. Isporučujemo ODMAH! Narudžbe prima: SAVEZ INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE Zagreb, Mažuranićev trg 11 |