DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 74 <-- 74 --> PDF |
ljeta izgorjela u požaru na potezu od Orebića, zahvatajući i borove šume na njegovoj periferiji, pa grebenima sve skoro do blizine Trpnja. U pitanjuje nekoliko kvadratnih kilometara površine. I na Korčuli je prošle godine ponovo požar uništio vrlo lijepe partije šumske vegetacije čiji tragovi se vide odmah uz cestu. U osnovi, u pitanju je grub nehat i nemar, slaba briga na suzbijanju požara, i slaba organizacija na njegovom gašenju kada se pojavi. Kada sam 1966. godine bio na studijskom putovanju po SAD, posjetio sam i Zavod za zaštitu šuma u Maconu (Georgija) koji svoju akivnosl težištem posvećuje problemu suzbijanja požara u šumama Amerike. U SAD preko 80´\\, požara nastaje od groma, zato oni u lom zavodu posebno studiraju fiziku groma, da bi otkrili mogućnosti kojima bi spriječili nastajanje požara ili njihovu pojavu sveli na najmanju moguću mjeru. GodišnjeZavodu stoji na raspolaganju oko 15 miliona dolara. Kod nas preko 80°´,, požara izazivaju ljudi i s tim treba računati i prema tome se tako postaviti u sprječavanju njihovog postanka i suzbijanju šteta ako se pojave. Požari i koze su dva zla, još veća i opasnija od gromova! Uzaludna će ostati naša nastojanja da više pošumimo, da očuvamo i poboljšamouslove čovjekove okoline, ako se vrlo ozbiljno ne uhvatimo u koštac sa opasnostima od požara i ne suzbijemo tendencije oživljanja kozarenja pošumama i goletima krša. Sve manje ćemo imati šuma na kršu (i uopće) i sve ugroženija i manje atraktivna za život ljudi će biti prostranstva našeginače divnog primorja. Na kraju, moj drug i prijatelj, profesor An d r o i ć, se u svom referatu zadržao na pitanju koliko smo odgovorni za to što je prošlo, što je danas i za ono šta će biti u odnosu na štete koje se nanose šumama. U koliko se tiče ovog o čemu sam ja govorio odgovorni smo, po mom mišljenju, kao društvo i kao generacija kako se prema kojem zlu i opasnostima postavljamo. Prirodno je, tu leži određenom mjerom odgovornost i struke i stručnjaka! STARI LIČKI JADI — KOZE! Ing. K. Posavec: Šumari Like su očekivali da će na ovom savjetovanju dobiti jasnijiodgovor na pitanje i s kim to u našem društvu, i s kakvih pozicija može šumarstvo krša i Like uopće započeti razgovore o vrednovanju opće korisnih funkcija šume? Koliko je vrijedan taj naš rad u šumama kao faktoru zaštite čovjekove okoline? Mi radimo na čistom dohodovnom principu. Živimo isključivo od sječei prodaje drveta. I gdje je onda naš interes u čuvanju zaštiti i unapređenjušuma koje za nas u eksploatacionom smislu — a to je isto što i u dohodovnom smislu — ne donose baš nikakovu korist. Lika ima 257.000 ha šuma, a od toga je samo oko 100.000 ha ekonomskih šuma. Da li smo samo mi kao privredna organizacija dužni ulagali svoj rad i dohodak u uzgoj i zaštitu onih nepreglednih 160.000 ha exploataciono neproduktivnih šuma Like. A svjesni smo — da upravo te ogromne površine planinskog krša pod šum |