DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 75     <-- 75 -->        PDF

skom vegetacijom predstavljaju goleme ekonomske potencijale prvenstveno


za vodoprivredu, poljoprivredu, turističku privredu, a naravno i za drvni


rezervat zaštite čovjekove okoline.


I htjeli ili nehtjeli dolazimo upravo do obrnute računice. Sav kajmak


od opće korisnih funkcija šume koriste naprijed navedeni privredno dru


štveni potencijali, a nama šumarima ostaje samo obaveze i troškovi prema


toj šumi.


Evo na primjer one hidrocentrale Senj i Obrovac. Ti su vam energetski


sistemi nalik na kravu (što reče duhovito naš lički poslanik) kojoj su usta


gore u šumama Like, a vime je dolje u Senju ili, sutra, u Obrovcu. Mi nje


gujemo i čuvamo šumu da akumulacije daju što više vode, a centrale u


Primorju rasprodaju vareniku tj. struju za dobre bijele dinare.


Jest da je sada postignut sporazum HE Senja s Općinama Senj, Otočac


i Gospić o naknadi od cea 1 milijardu st. din. tim općinama za pomoć po


dručjima, koja su zahvaćena hidroakumulacijama, ali meni je rečeno da


mi šumari od tih para ne možemo dobiti ništa!


Ne postavljamo mi pitanje računice između šumarstva i drugih korisnika
šumske vegetacije radi toga što smo objesni ili da se pravimo važni.
Nama je taj dinar potreban kao goli komad kruha. Mi smo najsiromašnijekontinentalno gospodarstvo u SRH. Ali kad šuma gori, kad dođu zaraze,
kad treba šumu čuvati od sjekire, od koza i si. onda se prvo na nas viče,
gdje ste, što vi to radite . . .


A da su te štete ogromne, evo Vam nekoliko podataka. Od 1920 — 1938.
god. izgorjelo je preko 2.500 ha šuma Južnog Velebita, a od 1945 — 1954,
god, izgorjelo je 2.000 ha šuma. U ciglih 10 godina od 1965 — 7975, registriran
je 1.061 šumski požar u kojem je izgorjelo 3.835 ha šuma s 9.456 m3
drvne mase.


Šume se na žalost još i kradu. Ne više kao nekada ali samo od 1945 —
1954. god. prijavljeno je 23.898 šumskih šteta u kojima je pokradeno 33.212
ms drvne mase, a koliko ja poznam stvari, nije baš svaka šteta uhvaćena.
Na Velebitu Šumarija Karlobag i Gračac ocjenjuje se da sada ima preko


3.000 kom. koza bez pašarine, bez evidencija, bez odgovornosti štete. I japodržavam prethodnog diskutanta druga Fazliju da bi u SRH trebalo
postaviti ozbiljno pitanje o provođenju Zakona o
provođenju Zakona o zabrani držanja koza. U protivnom,
neka se bar javno kaže koja su to područja na kojima koze uživaju posebnuzaštitu od provedbe tog zakona.
Na kraju da kažem još par riječi o nekim prirodnim fenomenima Like
koji zaslužuju posebnu pažnju s aspekta za š l i t e prirod e. To su osim
Plitvičkih jezera — visinski pojas šuma na Velebitu i Cerovačke pećine krajGračaca. Republički zavod za zaštitu prirode, već je pripremio elaborat o
zaštiti i formiranju prirodnog parka na površini od cea 30.000 ha najljepših
visinskih zona Velebita koje sa svojim šumama, kraškim fenomenima i
izuzetnim položajem prema obali mora predstavljaju prvorazrednu prirodnui moguću turističku atrakciju. Ali, mi u te zone već sada planiramo i gradimo
šumske ceste radi sječe etata propisanog po gosp. osnovama (primjerRamino Korito — Šugarska Duliba). Jer od nečeg se mora živjeti. 1 s kime
da sada povedemo razgovor o programima budućeg gospodarenja na tom
području?


259