DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 77     <-- 77 -->        PDF

Otočno područje, obala i zaleđa obuhvaćeni su prostornim plano


vima Južni Jadran, Gornji Jadran, Splitska regija i Jadran III, no u


njima je uloga šumske vegetacije trebala biti posebno podvučena i


trebala je da predvidivo pokrije velike prostore.


Gradski i industrijski centri na tom području kao što su Split,
Trebinje, Mostar, Šibenik, Obrovac, riječki industrijski bazen i drugi,
nalaze se većinom okruženi golim brdima i kamenjarima i predstavljaju
manje više kamenu pustoš, kameni ambijent urbaniziranom stanovništvu
tih područja. Stvaranje zdravog životnog prostora predpostavlja
neminovno ne samo obnovu nekadašnjih šuma na tom prostoru,
nego i stvaranje novih šumskih površina.


Briga za šume i zaštićene prostore zbog prirodnih ljepota treba da
budu povjeravane stručnim šumarskim organizacijama, koje imaju da
obavljaju sve potrebne stručne poslove oko održavanja i unapređenja
šuma prema intencijama Ustava i potreba radnih ljudi na tom prostoru.
Ovo se pokazuje posebno važnim za održavanje šuma na obalnom
području uslijed intenzivnog turističkog iskorišćivanja. Šumski
ekosistemi, kao najviši izraz nesmetanog djelovanja prirodnih sila, zahtijevaju
stručan tretman, kako bi mogli trajno na najbolji način služiti
općim potrebama današnjeg čovjeka.


Dosadašnja slaba briga društva za šumsko-kulturne radove i uslijed
toga njihovo zaostajanje prouzrokuje dalekosežne posljedice koje
se očituju u drastičnom smanjenju općekorisnih funkcija šuma. Savjetovanje
utvrđuje da stanje dosadašnjih radova na ozelenjavanju krša
ne zadovoljava ni ondje gdje šume mogu na racionalan način udovoljiti
zahtijevima tržišta (drvno tržište, šume kao kemping prostori), .a
kamoli ondje gdje se ulaganje u pošumljavanje i očuvanje šuma ne
može opravdati mjerilima tržišta. Dapače, danas se radi manje na pošumljavanju
krša nego što je rađeno i urađeno u ranijih stotinjak
godina.


Nedovoljni prihodi i dohodak, kao i godinama neriješen materijalan
položaj šumarstva na kršu, dovode radne organizacije koje gospodare
šumama na kršu u sve teži položaj, a posljedice ovakvog stanja
su: drastično smanjen obujam pošumljavanja, osipanje stručnih kadrova,
ukidanje i raspadanje kako institucija nadgradnje ako i samih
stručnih šumarskih radnih organizacija.


Savjetovanje je utvrdilo da se daljnji razvoj u zaštiti čovjekova
okoliša i pošumljavanje krša jadranskog područja može i mora odvijati,
s uspjehom, ako se na ravnopravnoj osnovi i u uvjetima samoupravnog
udruženog rada uključe radni ljudi šumarstva s korisnicima
usluga u turizmu, vodoprivredi, poljoprivredi i elektroprivredi i dr.
Usluge koje vrši šumarstvo onima koji su neposredno ovisni i zainteresirani
za opće korisne funkcije šuma, nisu valorizirane niti su usvojena
mjerila osiguranja naknadna šumarskim organizacijama, a nisu
prihvaćene ni obaveze koje proističu iz spomenutih ustavnih odredaba.


Poseban problem predstavlja zaštita šumske vegetacije i šuma od
požara. U zadnjih pet godina izgorjelo je prosječno godišnje 4.500 ha
šuma, dok je pošumljeno prosječno godišnje jedva 500 ha. Savjetovanje


261