DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 8 <-- 8 --> PDF |
plohe iskolčene su mjeraćom vrpcom i busolom. Površina ploha je 1,0 ha. Na njima su izmjereni promjeri svih stabala u prsnoj visini. Stabla su razvrstana po debljinskim stepenima od 5 cm. Za ustanovljivanje starosti srušeno je na plohi 1—3 srednje plošna stabla. Analizom stabala utvrđena je stvarna starost sastojine. Zastrtost tla ustanovljena je tako da su krošnje projicirane na tlo i ucrtavane na tlocrt plohe mjerila 1:250, izrađen na milimetarskom papiru. Za mjerenje broja, veličine, kvalitete i vitalnosti mladog naraštaja osnovane su podplohice veličine 1x1 m do 5x5 m. U uredskoj obradi izračunat je broj stabala i temeljnica po hektaru, prsni promjer srednjeg stabla, karakteristične vrijednosti debljinske distribucije stabala prema Levaković u (1948; ai — relativni položaj aritmetičke sredine i sä — relativna disperzija), te zastrta i nezastrta površina. Sređeni su podaci o mladom naraštaju. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA Područje istraživanja su lužnjakove šume istočne Posavine. Najzapadnija ploha se nalazi na 18° 31´, a najistočnija na 19" 9´ istočne dužine po Greenwichu. Najjužnija ploha se nalazi na 44° 53´, a najsjevernija na 45n 14´ sjeverne širine. Plohe su osnovane u 2 slične ekološke cjeline koje su razvijene na aluvijalnim nanosima i djelomice praporu. To su uglavnom šljunci, pijesci, zaglinjeni pijesci, mulj, glina i ilovača. Osnovna i glavna karakteristika nanosa je velika heterogenost u horizontalnom i vertikalnom smislu. Aluvijalni nanosi imaju relativno visoku podzemnu vodu, koja prema Dekanic u (1962) kapilarnim gibanjem prema površini ima velikog uticaja na vegetaciju. Prema klasifikaciji K ö p p e n-a i Thortwaita klima je umjerena s izrazitom zimom. Kontinentalno obilježje klime je nagli porast temperature u prvom dijelu godine. Temperatura najhladnijeg mjeseca kreće se između —1° i -f-l°C. Ljeta su svježa s mjesečnom temperaturom najtoplijeg mjeseca ispod 22° C. Oborine su jednoliko razdijeljene na cijelu godinu, ali najsuši dio godine pada u hladno godišnje doba. Maksimumu oborina, koji se pojavljuje u početku toplog dijela godine, pridružuje se sporedni maksimum u kasnoj jeseni (studeni) ili čak na početku zime (prosinac). Prema utvrđenom indeksu efektivnosti oborina istraživano područje pripada izrazito subhumidnoj klimi (P/E 32 — 63). Ekološka cjelina što ju predstavlja zajednica lužnjaka s velikom žutilovkom i žestiljom (Genista elatae-Quercetum roboris aceretosum tatarici Rauš 1971) obrašćuje ravni koje se zbog provedenih melioracijskih radova sve više isušuju, pa se srednji nivo vode stalno snizuje (ispod 2 m). To uzrokuje i velike promjene u tlu, što se osobito brzo odražava u sloju prizemnog rašća i grmlja te zajednice. U sloju drveća dominira lužnjak, a primješani su poljski jasen i nizinski brijest. Osobito je povećana zastupljenost klena, a žestilj tako dobro uspijeva da ga vrlo često nalazimo u sloju drveća. Sloj grmlja je vrlo bujno razvijen s pokrovnošću 30 — 60" ,,, a tvore ga svib, drijen, glog, lijeska, kalina, žestilj, klen i drugo. Dominantni razvojni stadij tala u toj ekološkoj cjelini pripada smeđem i smeđem ilimeriziranom tlu. U zonama alohtonog priticanja vode, tla pokazuju slabije 192 |