DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 8     <-- 8 -->        PDF

plohe iskolčene su mjeraćom vrpcom i busolom. Površina ploha je 1,0 ha.
Na njima su izmjereni promjeri svih stabala u prsnoj visini. Stabla su razvrstana
po debljinskim stepenima od 5 cm. Za ustanovljivanje starosti
srušeno je na plohi 1—3 srednje plošna stabla. Analizom stabala utvrđena
je stvarna starost sastojine. Zastrtost tla ustanovljena je tako da su krošnje
projicirane na tlo i ucrtavane na tlocrt plohe mjerila 1:250, izrađen na
milimetarskom papiru. Za mjerenje broja, veličine, kvalitete i vitalnosti
mladog naraštaja osnovane su podplohice veličine 1x1 m do 5x5 m.


U uredskoj obradi izračunat je broj stabala i temeljnica po hektaru,
prsni promjer srednjeg stabla, karakteristične vrijednosti debljinske distribucije
stabala prema Levaković u (1948; ai — relativni položaj aritmetičke
sredine i sä — relativna disperzija), te zastrta i nezastrta površina.
Sređeni su podaci o mladom naraštaju.


PODRUČJE ISTRAŽIVANJA


Područje istraživanja su lužnjakove šume istočne Posavine. Najzapadnija
ploha se nalazi na 18° 31´, a najistočnija na 19" 9´ istočne dužine po Greenwichu.
Najjužnija ploha se nalazi na 44° 53´, a najsjevernija na 45n 14´
sjeverne širine.


Plohe su osnovane u 2 slične ekološke cjeline koje su razvijene na aluvijalnim
nanosima i djelomice praporu. To su uglavnom šljunci, pijesci,
zaglinjeni pijesci, mulj, glina i ilovača. Osnovna i glavna karakteristika
nanosa je velika heterogenost u horizontalnom i vertikalnom smislu. Aluvijalni
nanosi imaju relativno visoku podzemnu vodu, koja prema Dekanic
u (1962) kapilarnim gibanjem prema površini ima velikog uticaja na
vegetaciju.


Prema klasifikaciji K ö p p e n-a i Thortwaita klima je umjerena
s izrazitom zimom. Kontinentalno obilježje klime je nagli porast temperature
u prvom dijelu godine. Temperatura najhladnijeg mjeseca kreće se
između —1° i -f-l°C. Ljeta su svježa s mjesečnom temperaturom najtoplijeg
mjeseca ispod 22° C. Oborine su jednoliko razdijeljene na cijelu godinu,
ali najsuši dio godine pada u hladno godišnje doba. Maksimumu oborina,
koji se pojavljuje u početku toplog dijela godine, pridružuje se sporedni
maksimum u kasnoj jeseni (studeni) ili čak na početku zime (prosinac).
Prema utvrđenom indeksu efektivnosti oborina istraživano područje pripada
izrazito subhumidnoj klimi (P/E 32 — 63).


Ekološka cjelina što ju predstavlja zajednica lužnjaka s velikom žutilovkom
i žestiljom (Genista elatae-Quercetum roboris aceretosum tatarici
Rauš 1971) obrašćuje ravni koje se zbog provedenih melioracijskih radova
sve više isušuju, pa se srednji nivo vode stalno snizuje (ispod 2 m). To
uzrokuje i velike promjene u tlu, što se osobito brzo odražava u sloju
prizemnog rašća i grmlja te zajednice. U sloju drveća dominira lužnjak,
a primješani su poljski jasen i nizinski brijest. Osobito je povećana zastupljenost
klena, a žestilj tako dobro uspijeva da ga vrlo često nalazimo u
sloju drveća. Sloj grmlja je vrlo bujno razvijen s pokrovnošću 30 — 60" ,,,
a tvore ga svib, drijen, glog, lijeska, kalina, žestilj, klen i drugo. Dominantni
razvojni stadij tala u toj ekološkoj cjelini pripada smeđem i smeđem ilimeriziranom
tlu. U zonama alohtonog priticanja vode, tla pokazuju slabije


192