DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 87 <-- 87 --> PDF |
IZ DRUGIH REPUBLIKA DUGOROČNI PROGRAM POŠUMLJIVANJA DEGRADIRANIH ŠUMA I GOLETI U SR BiH U SR BiH je izrađen i nalazi se pred zvaničnom verifikacijom nadležnih organa Dugoročni program pošumljivanja degrađi ranih šuma i g o 1 e t i za period od narednih 40 godina. Ovim Programom je predviđeno da se od ukupne površine od 1,13 miliona hektara degradiranih šuma i raznih kategorija goleti u tretiranom periodu privrede šumskoj kulturi površina od 550 hiljada hektara. Ovo je prvi Program ovako zamašnog obima i karaktera u šumarstvu SR BiH a proistekao iz neophodne potrebe da se nadoknadi izgubljeni tempo u šumsko- uzgojnim zahvatima, koji je osobito u posljednjem periodu bio značajno usporen. Osnovni cilj programa bio je da se utvrdi postojeći proizvodni potencijal degradiranih šuma i goleti, zatim da se što realnije odredi dinamika postupne rekonstrukcije tih šuma uz primjenu određene tehnologije rada kao i da se okvirno prezentiraju potrebna sredstva za izvođenje tih zahvata. Poseban zadatak se sastojao u procjeni ocjenjene vrijednosti rekonstruiranih i novopodignutih šuma, imajući u vidu proizvodne i društvene funkcije. Među najznačajnijim funkcijama koje se ispoljavaju direktno ili indirektno kroz proces cjelokupne društvene reprodukcije ovdje spadaju: — proizvodnja materijalnih vrijednosti iz šuma — proizvodne funkcije šume — hidrološke i klimatološke funkcije šuma — zaštitne funkcije šuma — higijensko-zdravstvene funkcije šuma — estetsko rekreativne funkcije šuma. Od ukupne površine u okviru kojih je predviđena konverzija degradiranih šuma odnosno pošumljavanja otpada na degradirane visoke šume 80.000 ha ili 14,5ia/o, na niske šume i šikare različitih kategorija 360.000 ha ili 65,5°/« i na goleti 110.000 ha ili 20,0%. Prema iskazanoj dinamici i strukturi šumsko-uzgojnih radova (vidi tabelarni prikaz 1) proizlazi da prosječni godišnji obim radova u razdoblju do 1985. godine iznosi 12,3 hiljade ha, dok bi se u kasnijim razdobljima išlo s nešto većim obimom (13,3 hiljade ha prosječno godišnje u razdoblju 1986. — 1995. a 14,7 hiljada ha u razdoblju 1996 — 2015. godine). U odnosu na iskazane troškove predložene su dvije alternative, od kojih se s pravom računa da će doći do promjene suvremenijih metoda pošumljivanja i proizvodnje sadnog materijala (Poberbot sistem i si.) što bi u znatnoj mjeri imalo uticaja na sniženje troškova pošumljivanja, njege i zaštite po 1 ha. 271 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 88 <-- 88 --> PDF |
Tabela 1. Obim radova u razdoblju Ukupno Bliža oznaka šuma j TT n i 1976-2015 1976-85. 1986-95. 1996-2015. (u 1000 ha) 1. Degradirane visoke šume Bukove Bijeli i crniHrastove Ostale bor 13,7 5,1 4,6 0,6 11,4 4,0 3,8 0,6 20,5 7,6 6,8 1,1 45,6 16,9 15,2 2,3 Ukupno 24,0 20,0 36,0 80,0 2. Niske šume i šikare Bukove Hrastove Ostale 49,0 25,0 2,0 54,2 29,3 2,5 124,1 65,5 8,4 227,3 120,8 12,9 Ukupno 76,0 86,0 198,0 360,0 3. Goleti nastale degradacijom Bukovih šuma Šume je´smr/bu Hrasta kit. Termofil. hrast. 8,0 7,2 5,1 2,7 9,8 8,4 5,9 2,9 22,1 18,7 13,2 6,0 39,9 34,3 24,2 11,6 Ukupno 23,0 27,0 60,0 110,0 Sveukupno 123,0 133,0 294,0 550,0 Ne ulazeći podrobnije u strukturu i visinu predviđenih troškova po varijantama može se istaknuti da su u tom pogledu mogućnosti ušteda veoma znatne (koje se kreću i preko 50% predviđenih troškova po klasičnim metodama podizanja šumskih kultura). Realizacijom dugoročnog programa za narednih 40 godina, koji bi se ostvario udruženim naporima privrede i društveno-političkih faktora u Republici kao cjelini, uložena investiciona sredstva bi se valorizirala putem proizvodnje drvne mase, dok bi se istovremeno povećala vrijednost općekorisnih funkcija šuma i znatno unaprijedila zaštita prirodne sredine. Budući da se Bosna i Hercegovina odlikuje jako izraženim oblioima reljefa s pojavom strmih padina na kojima su šumska zemljišta izložena eroziji i degradaciji, to bi novopodignuti šumski nasadi Igrali prvorazrednu zaštitnu ulogu. Primjera radi mogu poslužiti podaci prema kojima bi sredstva za pošumljivanje predviđena po novom Programu iznosila svega cea 4ö´/o sredstava koja su potrebna za trajno sprečavanje šteta od erozije i bujica u SR BiH, jer je na ovom području registrirano oko 1.000 aktivnih bujičnih tokova. U vezi sa očekivanim efektima pri realizaciji Programa pošumljavanja nakon tretiranog 40-godišnjeg razdoblja izračunata vrijednost u proizvedenoj drvnoj zalihi nasada premašuje za preko tri puta ukupna godišnja ulaganja za realizovanje programa. Treba istaknuti da će posredni efekti izraženi putem vrijednosti funkcije šuma kao regulatora režima voda, biti daleko veći, posebno ako se uzme u obzir zaštitna uloga šumskih sastojina na sprečavanju poplava u dolinskom i nizinskom području i zatrpavanju nanosom velikih HE akumulacija. Ima li se u vidu vrijednost estetskih i rekreacionih funkcija šuma koje su prezentirane u navedenom Programu može se konstatovati da iskazni i/.nos od 11 milijardi dinara predstavlja ustvari samo manji dio ovih vrijednosti. |