DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 91     <-- 91 -->        PDF

1.
kamenjara zvonca — Edraianthet
u m p r o v.,
2.
rudina oštre vlasulje — Festucetum
pungentis Horv,
3.
livada planinske ranjenike — Anthy llidetum
prov. i
4.
livada tvrdače — Nardetum s ubalpinum
Horv.
Kartografski prilog u bojama sadrži:
— vegetacijsku kartu okoliša Zavižana,

položaj tipološki istraženog područja
Zavižana,

geološko-litološku kartu okoliša Zavižana
i

kartu klimatskozonske vegetacije područja
Zavižana. Vegetacijska karta
toliko je detaljna da su izdvojene površine,
npr. pod klečicom (J u n i p erus
nana), od svega stotinjak m2.
Rezultati ovih istraživanja poslužila su
i za izbor lokacije Velebitskog botaničkog
vrta kojeg je 1968. god. u Modrič
Dolcu osnovao prof. F. Kušan .


2. Raušo v rad »Vegetacijski i sinekološki
odnosi šuma u bazenu Spačve«
obrađuje, kako se i iz naslova vidi, dio
naših ravničarskih šuma, slavonskih hrastika.
Autor naglašava, da se »praktično
značenje (ovog) rada sastoji u pružanju
znanstvenih podataka šumskoj privredi,
koji će se moći koristiti naročito kod izrade
dugoročnih osnova gospodarenja
šumama. U vezi s time«, nastavlja autor,
»poslužit će vrlo dobro vegetacijska karta,
jer će se moći propisati smjernice
gospodarenja za svaku biljnu zajednicu«
(str. 228). Zapravo svaki znanstveni rad
koristi praksi, makar i posredno.a u ovom
slučaju naglašavanje »praktičkog značenja
rada« ima opravdanja, jer u ovom
slučaju nisu vršena samo kvalitativna
istraživanja (postojanje zajednica) nego i
kvantitativna tj. utvrđeni su i udjeli pojedinih
zajednica u ovom šumskom kompleksu
s blizu 40 000 ha šuma (koliko ih
se u Spačvanskom bazenu nalazi na području
SR Hrvatske). Istraživanja vršena
su pomno jer je »na terenu svaki odjel
rađen za sebe, tako da se obišao sa sve
četiri strane i dijagonalno unakriž« a
»najmanja izlučena površina iznosila je
0,5 ha« (str.259).
A rezultati? — Rezultati su »vegetacijska
karta u mjerilu 1 : 100 000 i vegetacijski
profili u duljini od 73 km« uz, dakako,
vegetacijske karte svakog odjela (koje
se, razumljivo, ne nalaze u ovom objavljenom
radu) te preporuke za pomlađi


vanje i uzgoj sastojina u pojedinim zajednicama.
A te su:
Ass.: Carpino betuli — Quercetum roboris
(Anić 59), emend. Rauš 69


— typicum subass. nova
— fagetosum subass nova
— quercetosum cerris Rauš 69
Ass.:
Genisto elatae — Quercetum roboris
Horv. 38


— caricetosum remotae Horv. 38
— aceretosum tatarici subass. nova
Ass.:
Leucoio — Fraxinetum angustifoliae
Glav. 59


— typicum Glav. 59
Ass.:
Frangulo — Alnetum glutinosae Raus
68


— typicum subass, nova
— ulmetosum laevis subass. nova
Ass.: Šalici — Populetum prov.
Postotni površinski udio pojedine šumske
zajednice na istraživanom području
iznosi:


Carpino betuli — Quercetum roboris typicum
350/0


Genisto elatae — Quercetum roboris caricetosum
remotae 31%
Genisto elatae — Quercetum roboris aceretosum
tatarici 21%
Šumske kulture i plantaže 6%
Bare i poljoprivredna tla 5%
Ostale šumske zajednice 2%
Koliko nam je poznato, to su ujedno i
prvi objavljeni statistički podaci o sastavu
naših šuma prema fitocenozama.


Navedimo i to, da se u kulturama i
plantažama uzgajaju euroamerička topola
(klonovi nisu navedeni), b) bagrem, c)
američki jasen, d) crni orah, e) platana,
f) obični bor (neznatno), g) gledičija (neznatno
i h) crna joha, ali najviše je kultura
i plantaža euromaričkih topola. Autor
je mišljenja »da je općenito štetno i
gospodarski neopravdano unošenje bilo


koje strane vrste drveća u taj naš najveć«
i najvredniji rezervat nizinskih šuma lužnjaka
« a temelji ga na činjenici da »je
značajniji uspjeh postignut samo u nekim
topolinim kulturama .. . a pošumijavanje
bara američkim jasenom imalo je
svoje opravdanje u prijašnja vremena,
dok je Sava te šume redovito plavila«
(str. 326).


3. U radu »Funkcionalna zavisnost debi
jinskog prirasta o asimilacionoj površini
kod obične jele« prof. Klepa c sa275