DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1976 str. 36 <-- 36 --> PDF |
VLADOJ KÖRÖSKENJI — PRVI TAJNIK HRVATSKO-SLAVONSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA Šumarski list u svom prvom svesku, donio je i »osmrtnicu« Vladoju Koroškenjiju. Donio je osmrtnicu svom prvom uredniku jer je tajnik H.-s. šumarskog društva bio prvih godina ujedno i urednik Šumarskog lista, ali koji nije ugledao ni taj broj, jer ga je pretekla smrt. Odužujući se jednom od najagilnijih obnovitelja H.-s. šumarskog društva i, nesumnjivo, osnivača Šumarskog lista prenosimo Osmrtnicu u nepromijenjenom tekstu. Svaki od nas je se sigurno više puta rastužio, slušajuć skoro danomice, gdje nam crna sudba trga iz naše sredine muževe, koji posvetiv se ovoj ili onoj struci, zavriediše svojim neumornim plodonosnim radom priznanje svojih sustrukovnjaka i sveobće štovanje. Koliko više moradosmo se rastužiti čuvši, da šumarska struka izgubi Viadoja Koroškenjija, nadšumara županije zagrebačke i tajnika hrvat.-slav. šumarskog družtva, jednog od najvrsnijih i najmarljivijih strukovnjaka, koj posvetiv sav svoj život struci šumarskoj, te radeći neumorno u istoj, nastojaše, pun žarkog rodoljublja, da podigne blagostanje puka i da promakne naš kulturni razvoj. Život i rad Vlado ja Koroškenjija uzko je skopčan s uredjenjem našeg domaćeg šumarstva, sa početci naše strukovne literature i s osnivanjem hrvat.-slav. šumarskog družtva, stoga budi nam dozvoljeno osvrnuti se na nj u nekoliko kratkih crtah. Vladoj Koroškenji, drugi sin Antuna Koroškenji-a, umirovljenoga blagajnika županije varaždinske, i matere si Vjekoslave, rodi se 1. rujna godine 1845., na svom obiteljskom dobru Vidovec, nedaleko Varaždina. Svoju djetinjsku dobu probavi u krugu milih si roditelja te svršiv glavnu učionu podje na Varaždinski gimnazij, gdje, bivši u četvrtom razredu, oplaka smrt premile si majke. Već tada probudi se u njem osobita ljubav k prirodi, s česa uzželi odabrati si životnim ciljem takovu struku, kojom bi si mogao zadovoljiti mladjahnoj žudnji, što bi uzrokom, da je svršiv gimnazialne nauke, odlučio posvetit se šumarstvu te podje godine 1862. na novo ustrojeno više gospodarsko-šumarsko učilište u Križevac. Ovdje probaviv kod brata Dr. V. Koroškenjia, koj nastojaše bratinskom ljubavi i otčinskom njegom oko njegova uzgoja, tri godine, svrši 1864. gospodarstvo i šumarstvo vrlo dobrim uspjehom. Svršiv nauke, proputovao veći dio Slavonije, da se upozna sa raznimi ondje vladajućimi okolnostmi šumarenja te posta još iste godine mjeseca listopada šumarskim vježbenikom kod Miholjačkog vlastelinstva baruna Prandau-a. Zasvjedočiv svojim radom potpunu sposobnost i stekav si ponašanjem naklonost svojih predpostavljenih, bude tri mjeseca kasnije imenovan šumarom u Čadjavici, što bi kasnije zamienjeno sa Šljivoševci. Kao šumaru miholjačkog vlastelinstva pruži mu se zgodna prilika obćiti sa svojim šumarnikom glasovitim Adolfom Danhelowsky-em, |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1976 str. 37 <-- 37 --> PDF |
koji opazi v u Koroškenji-u mladića puna oduševljenja za odabranu si struku, u veliko ga obljubi, te stane, podućavajuć ga u svih strukah šumarstva, nastojati oko njegovog strukovnog usavršivanja, s česa mu posta drugim učiteljem, kojega se pokojnik vazda osobitim štovanjem i zahvalnošću sjećao. Radeći i stručno se izobražavajuć, osta pokojnik kod miholjačkog vlastelinstva sve do godine 1871., kada se u nas počeo uvadjati institut županijskih nadšumara. Zaželiv si i on, da svojim znanjem i izkustvom posluži miloj domovini i da svoj trud uloži u sveobču korist, bude iste godine, uslied eminentne preporuke svoga šumarnika odlikovan imenovanjem od 12. srpnja god. 1871. za nadšumara u županiji zagrebačkoj. Postavši Vladoj Köröskenji nadšumarom, preuze time čast, s kojom bijahu skopčane velike i tegobne dužnosti tim više, što je onda tek počelo uređivanje obćinskih šuma, koje su putem segregacije postajale pravom imovinom puka. Bez ikakvog šumarskog osoblja, osamljen, uz pomanjkanje skoro svih potrebnih sredstava, započe pokojnik svoju djelatnost te boreć se s raznimi nepredjenimi zapriekami položi—u svom-području- temelj budućem razvitku našeg šumarstva. S vremenom budu postavljeni kotarski šumari a naše domaće šumarstvo poče se sve pomalo razvijati. Znajuć pokojnik kolika bi to korist bila, da se svi domaći šumari sjedine, zamisli sa drugom si Vatroslavom Račkiem osnovati dotično obnoviti bivše šumarsko družtvo, što se već u godini 1874. bilo konstituiralo brojeć u ono doba preko 90 članova u kojem bi se svi domaći šumari sakupili, da uzmognu međusobnim po |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1976 str. 38 <-- 38 --> PDF |
ticanjem i uzajamnim dogovorom uspiešnije raditi oko unapredjenja svoje struke. Dva puta sasta se niekolicina šumara u tu svrhu u Križevcih, nu oba puta kan da im posluži slaba sreća. Prigodom tog drugog sastanka izabran bi odbor, komu bi zadaćom, sve pripraviti, što bi za osnivanje šumarskog družtva potrebno bilo. Izabrani odbor zadovolji se time, da je izabran a osnovanja šumarskog družtva malo da nepade u zaborav. Videć Köröskenji, da se tim postupkom nemože daleko doći, odluči, uslied neprestanog poticanja svog sadruga Račkia, čitavi odborski rad sam preuzeti. Nagovarajuć neprestano ustmeno i pismeno svoje sustrukovnjake nastojaše, da ih zadobije za svoju najmiliju ideju; nijedno na sudruga upravljeno pismo neode da nebi u njem štogod natuknuo o osnivanju šumarskog družtva, nijedan posjetivši ga sustrukovnjak neode, a da se ne bi rieč povela o istom. Tako radeć kroz čitave tri godine razposla godine 1875. pozive, u kojih iztiče važnost osnivanja šumarskog družtva, te pozva sve, kojima je stalo do napredka domaćeg šumarstva, da se skupe u jedno kolo. Ovaj poziv bude svestrano poprimljen, te se na temelju istog sakupi sliedeće godine dne 27. veljače liep broj domaćih šumara u prostorijah hrv.-slav. gospodarskog družtva. Tu bude iznova izabran odbor, komu bi povjereno poprimiti sve predradnje, da se u govoru stojeće družtvo osnuje. Izabrani odbor pod predsjedničtvom opće štovanog šumarnika starine A. Tomića uz sudjelovanje svih vriednih članova odborskih rieši svoj zadatak na sveobće zadovoljstvo tako, da se još iste godine dne 18. i 16. listopada mogla održati prva velika skupština, kojoj je pokojnik izvjestitelj bio. Da je veći dio resolucija, prihvaćenih u glavnoj skupštini naročito o samostalnosti i nezavisnosti šumarskih ureda od političkih oblasti zatim ob ustrojenju šumarske akademije u Zagrebu iz pera pokojnikova potekla razumije se samo po sebi te bi suvišno bilo njegove zasluge o tom spominjati. Prva velika skupština, znajuć cieniti velike zasluge pokojnikove po družtvu, izabra ga jednoglasno tajnikom istog te mu povjeri uređivanje svog organa, koju potonju dužnost preuze pokojnik bezplatno, nemareć za to, što će ga ista uz tajničke i uredovne poslove preobteretiti, nu višja providnost nedosudi, da vidi prvi broj družtvenog organa, da se veseli nad prvim uspjehom svoga neumornoga truda. Bivši još Vladoj Köröskenji šumarom u Slavoniji posta članom izpitnog povjerenstva za šumarsko i lugarsko osoblje a to ga ponuka na sabiranje gradiva, za svoje »Obće šumarstvo« koje izda godine 1873. u Zagrebu. Obće šumarstvo prvo je poveće djelo u našoj literaturi, koje obuhvaća sve grane šumarstva, te je naiemnjeno onima koji se žele upoznati sa počelima šumarske znanosti. Da je pokojnik isto pisati mogao jedino iz ljubavi prema napredku svoje struke i iz želje, da poniešto ublaži posvemašnu nestašicu naših strukovnih knjiga, o tome će biti svatko uvjeren, koj zna kako se u nas izplaćuje pisanje strukovnih knjiga. — Nu uz sve to sabirao je pokojnik neprestano gradivo, za daljnje izdavanje strukovnih knjiga, kao što mu svjedoče razni našasti rukopisi. Kao nadšumar bijaše pokojnik u svojoj praksi vrlo revan i točan u vršenju svojih dužnosti. Svoje podčinjeno osoblje neprestance bi podticao na rad, te bi mu u svem i svačem svojim primjerom prednjačio. U pitanju tićućih se obćinskog imetka, bio je pokojnik uviek na strani puka, a to mu pribavi sveobće povjerenje i štovanje. Koliko je bila poznata u domo |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1976 str. 39 <-- 39 --> PDF |
vini stručna mu vještina i značajnost, najbolje nam svjedoči to, da ga je godine 1873. izabralo pukovnijsko vieće gjurgevačkog puka za svoga zastupnika kod izlučenja odkupa na uživanje državnih šuma. Tako neprestano radeć u korist mile si domovine, snadje ga dne 2. prosinca 1876. nemila smrt u najboljoj dobi života, na veliku žalost razcviljene obitelji i na tugu svih domaćih šumara, koji izgubiše vierna prijatelja i zaslužna vještaka. Visoka vlada uvažavajuć rad pokojnikov počastila bi ga više puta svojim pozivom na anketne sjednice u kojih bi se razpravljali predmeti tičući se našeg šumarstva, a godine 1872. imenova ga članom odbora za bečku svjetsku izložbu. Tko je poznavao Viadoja Köröskenjia, poznavao je čovjeka krasnih duševnih vrlina; njegovo strukovno znanje, njegovo mnogostruko izkustvo, njegova neumorna radinost i postojanost, njegova plemenita iskrenost i njegovo žarko rodoljublje bijahu mu jedina pomagala, pomoćju kojih osnova hrv.-slav. šumarsko družtvo. Šumarstvo gubi u njemu jednog od najzaslužnijih i najvrsnijih strukovnjaka, domovina vierna i odana sina, a križevački zavod jednog od najmarljivijih pitomaca! Ime Viadoja Köröskenjia ostat će slavno u našem domaćem šumarstvu, a hrv.-slav. šumarsko družtvo slavit će u njem uspomenu svoga osnovatelja. BILJEŠKA: Köröskenjijevo »Obće šumarstvo za samouke« opširnije je pri kazano u Šumarskom listu 1975. god., str. 80. |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1976 str. 40 <-- 40 --> PDF |
POVIJEST ŠUMARSTVA HRVATSKE 1846 - 1976 KROZ STRANICE ŠUMARSKOG LISTA SAVEZ INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE ZAGREB I»76 Jubilarna publikacija — potrebna svakome ITŠDI — Jugoslavije |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1976 str. 41 <-- 41 --> PDF |
PRIKAZ RADA SVEČANE AKADEMIJE koja je održana 11. VI. 1976. g. u hotelu Intercontinentalu u Zagrebu povodom proslave jednog stoljeća i tri decenija osnutka HRVATSKO-SLAVONSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA, jednog stoljeća neprekidnog izlaženja ŠUMARSKOG LISTA i tridesetpete godišnjice NARODNOG USTANKA |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1976 str. 42 <-- 42 --> PDF |
Tekst i graf. oprema Ing. Rudolf Antoljak Fotografije Foto-atelje: Ante Sorić Crteži-karikature Josip Ćosić, slikar-ilustrator Grafičari tiskare »A. G. Matoš« — Samobor već 20 godina opremaju i tiskaju šumarski list. |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1976 str. 43 <-- 43 --> PDF |
SEM SAVEZ IN2ENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE POVODOM 130. OBLJETNICE OSNIVANJA HRVATSKO-SLAVONSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA I 100. GODIŠNJICE NEPREKIDNOG IZLA2ENJA ŠUMARSKOG LISTA UZ SLAVLJENJE 35. GODIŠNJICE NARODNOG USTANKA CAST NAM JE POZVATI VAS NA SVEČANU AKADEMIJU KOJA ĆE SE ODRŽATI U PETAK 11. LIPNJA 1976. GODINE U 10 SATI U HOTELU INTER-CONTINENTALU U ZAGREBU Pozivnica za svečanu akademiju |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1976 str. 44 <-- 44 --> PDF |
"< . ´ . . ´.´," ´ Ing. B. Pohajda, ing. D. Bartovčak, dr. N. Komljenović, arh. ing. Vj. Radaus i ing. S. Vanjkovič proslavi Skupina apsolvenata ŠF iz 1931/32 g.: ing. D. Volk, ing. R. Chylak, ing. O. Piškorić, ing. D. Würth, ing. A. Kvaternik, ing. 2. Pere (šumarski veteran), ing. D. Hanzl, ing. D. Majer, ing. I. Bastijančić, ing. Z. Grohovac i dr. M. Brinar. mijsi W&s&^g&g^gg. Skupina Šumara fl) pred Intercontinentalom — Zagreb. |