DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1976 str. 65 <-- 65 --> PDF |
u naredno kapitalističko doba veliki dio šuma u rukama je velikih posjednika, korporacije i akcionarskih društava ikoji do kraja iscrpljuju šume. Statistički podaci dz 1938. godine pokazuju da je na tadašnjem teritoriju Hrvatske u to vrijeme državni šumski posjed iznosio 17*/« dok je 83P/opripadalo raznim, već navedenim, kategorijama vlasnika. RAZVOJ DRVNE INDUSTRIJE (mehaničke i kemijske prerade drva) U tome razdoblju gotovo da se i ne može govoriti o drvnoj industriji u pravom smislu riječi, jer veliko bogatstvo sirovina i obilje radne snage nisu mogle doći do izražaja bez izgradnje glavnih prometnica i energetskog rješenja. Osim toga u pitanju je bilo i tržište i investiciona sredstva. Međutim, manualna obrada drva (cjapanje d tesanje) obavljala se mnogo stoljeća prije. Što više, imožemo reći da je upotreba i prerada drva stara koliko i ljudski rod. Već paleolitski čovjek izrađuje od drva oružje za obranu i lov, a u neolitskom gradi sojenice i čunove. Iz starog Egipta poznata je izrada furnira, rezbarstvo i intarzije, a stari Grci vršili su poliranje, bojanje i štitu drva. U doba feudalizma najveća količina drva upotrebljava se za građevni materijal, nastambe i brodove. Ipa´k sva ta djelatnost nema razmjera i karakteristike industrije. Počeci mehaničke prerade drva nastaju pojavom pilana. Prvu pilanu u nas podigli su Pavlini u Crikvenici (1428. god.), a zatim Zrinski u Ćabru (1651. god.). Pilane zatim niču u velikom broju po Gorskom Kotaru i to do 1874. godine na vodeni, a od tada i na parni pogon. Naime te, 1874. godine podignuta je prva veća pilana na parni pogon u Lokvama s kapacitetom od 15000 m3 četinjača i 5000 m3 bukovine. U Slavoniji pilane se podižu mnogo kasnije. Prva, na vodeni pogon, podignuta je u Kraljevoj Velikoj 1754. godine, a zatim se grade pilane u Krivaji kod Orahovice, Nuštru drugim mjestima. Od 1858. do 1890. godine u Slavoniji i Sjevernoj Hrvatskoj podignuto je 35 pilana s godišnjim kapacitetom od cea 433000 m3. Pilane podižu uglavnom njemačke tvrtke. Strani kapital u to vrijeme sve više prodire u Hrvatsku, a osobito u doba apsolutizma. Prvo strano industrijsko poduzeće Societe d´importation de chene, samo u nekoliko godina svoga rada u Slavoniji posjaklo je preko milijun hrastovih stabala. Angažiran je bio i švicarski, austrijski, njemački, francuski, engleski i talijanski kapital i to u industriju tvrdog drva, dok je prerada mekog drva bila u rukama malih domaćih poduzetnika. Poslije propasti Austro-Ugarske monarhije u bivšoj Jugoslaviji strani kapital ostaje i dalje, jer pokušaj njegove eliminacje ili smanjenja početkom dvadesetih godina nije uspio. Najviše su zastupane pilane, dok je pogona za finalne proizvode bilo u iznimno malom broju (neke tvornice tanina i suhe destilacije). Period za vrijeme rata 1941—1945. obilježen je velikim štetama što su ih počinili okupatori u šumarstvu i drvnoj industriji. Okupatori su izvršili gole sječe na velikim površinama, osobito uz ceste i željezničke pruge, spalili mnoge zgrade, uništili 3P/o a oštetili 36´/o industrijskih pogona, a svi radovi na regeneraoiji, uzgoju i zaštiti šuma su prestali. 349 |