DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 101     <-- 101 -->        PDF

6. SASTANAK SEKCIJE ZA UZGAJANJE ŠUMA
ZAJEDNICE ŠUMARSKIH FAKULTETA I INSTITUTA ZA ŠUMARSTVO
Od 7. do 10. lipnja 1976. godine održan je 6. sastanak Sekcije za uzgajanje
šuma Zajednice šumarskih fakulteta i instituta za šumarstvo Jugoslavije.
Sastanak je održan na području SR Makedonije, a organizirali su ga
Šumarski fakultet i Šumarski institut Skopje. Prisutni su slijedeći uzgajivači:
prof, dr T. Bunuševac, prof, dr S. Džekov, prof, dr S. Jovanović, prof, dr


D.
Mlinšek, prof, dr K. Pintarić, prof, dr P. Popovski, dr A. Andonovski, dr
J. Božić, dr H. Dizdarević, dr V. Hren, dr S. Mirčevski, mr S. Izatbegović,
mr S. Matić, mr S. Orlić, mr D. Robič, ing. A. Dokuš, ing. V. Krejči, ing. K.
Markovski, ing. J. Mikan, ing. Lj. Stojanović i ing. A. Tomašević.
Teme sastanka su bile:



Razmjena mišljenja i iskustava o reformi naučnog i nastavnog rada
u proteklom periodu.

Novi totalni »prašumski rezervati« (metod izdvajanja i metod obrade
i održavanja).

Prirodna obnova jele i melioracija degradiranih šuma sladuna.
Sastanak je održan jedan dan u Skopju i dva dana na ekskurzijama.
Sudionici su posjetili OOUR »Parkovi i zelenilo«, arboretum u Trubarevu,
Nacionalni park Mavrovo, Nacionalni park Galičica i Nacionalni park Pelister.


U OOUR »Parkovi i zelenilo« sudionici su se upoznali s proizvodn jo
m sadnic a po metodi PARERPOT. U SR Makedoniji tom metodom se ´
proizvede godišnje oko 4 miliona sadnica za potrebe Republičkog savjeta
za pošumljavanje koji ih koristi za pošumljavanje goleti i melioriranje degradiranih
šuma. Takva metoda proizvodnje sadnica zahtijeva, međutim, veliku
i kroz duži period osiguranu proizvodnju, što u uvjetima posumljavanja
u našoj zemlji za sada još nije moguće, pa je cijena sadnica previsoka.


U području Nacionalnog parka Mavrovo razgledani su pokusi koje provodi
Fakultet i Institut na prirodnoj obnovi jele. Tu se jela dobro
prirodno obnavlja, naročito nakon proglašenja područja nacionalnim parkom.
To se objašnjava povećanje zračne vlage osnivanjem jezera, uklanjanjem
koza i smanjenim utjecajem čovjeka. Mladi naraštaj jele najobilnije
se javlja u grupama (otvorima), koje na južnoj ekspoziciji nemaju veću
površinu od 400 m2, a na sjevernoj od 800 m2.


Poseban utisak na sve sudionike ostavio je posjet Nacionalnom
parku Galičica. Kod proglašavanja nacionalnim parkom od površine
oko 23.000 ha samo je 6.600 ha bilo pod šumom. Sve ostalo bila je golet.


541




ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 102     <-- 102 -->        PDF

Zabranom držanja koza i sprečavanjem bespravne sječe danas na području
parka ima 12.700 ha pod šumom. To su sačuvane panjače sladuna i cera.
Kvaliteta postojećih sastojina ne može se znatno poboljšati, pa Uprava
Parka u zajednici s Fakultetom i Institutom provodi pokuse konverzijerekonstrukcije. Konverzijama se započinje u 31. godini s jakim intenzitetom
i učestalim sječama (svake sedme godine).


Rekonstrukcije se provode u krugovima, koridorima, pod zastorom matične
sastojine i čistim sječama na velikim površinama. Koristi se prvenstveno
crni bor i istražuje uspješnost sadnje 4 makedonske proveniencije: strumičke,
berovske, marijovske i porečke. Uz crni bor sadi se još obični bor,
borovac, duglazija, ariš i jela.


Poseban problem je borba protiv korova i izbojaka autohtone sastojine.
Korov i izbojci se uklanjanju mehanički svake druge godine a izbojci i arboricidima:
Tormon 80, Regulex B-40 i Na Ta. Troškovi rekonstrukcije su veliki,
pa se za sada ne radi na velikim površinama.


U Nacionalnom parku Pelister upoznali su se sudionici s prirodni m
sastojinama molike zbog koje je 1948. godine to područje i proglašeno
nacionalnim parkom, prvim u SR Makedoniji.


Slijedeći, sedmi, susret uzgajivača Jugoslavije, na kojem
najeminentniji stručnjaci iz uzgoja šuma izmjenjuju svoja iskustva,
održati će se početkom lipnja 1977. god. u SR Hrvatskoj, a koordinator je
Šumarski institut, Jastrebarsko.


Teme toga sastanka su:



Organizacija naučno istraživačkog rada u području uzgajanja šuma
i aplikacija rezultata istraživanja u praksi s posebnim naglaskom na
organizacionim problemima.

Zaštita i unapređenje životne sredine u svjetlosti uzgoja.

Obnova i njega prirodnih šuma na velikim površinama.
Ljubazni domaćini su svojom srdačnom dobrodošlicom koristan boravak
učinili i lijepim. Gdje god je to bilo moguće osim stručnih zanimljivosti
upoznali su prisutne s prirodnim ljepotama i povijesnim vrijednostima svoje
lijepe Republike. Zato će sastanak uzgajivača i posjet SR Makedoniji ostati
svim učesnicima u nezaboravnom sjećanju.


Dr V. Hren