DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 103 <-- 103 --> PDF |
SAVJETOVANJE »ŠUME UNSKO-SANSKE REGIJE« (Bihać, 15. i 16. VI 1976.) U organizaciji Zajednice za zaštitu i unapređivanje čovjekove sredine »Pounje«, Akademije nauka i umjetnosti SR BiH, Privredne komore BiH i dr., u vremenskom periodu 15—16. lipnja 1976. godine, u Bihaću je održano Savjetovanje na temu »šume Unsko-sanske regije«. Na ovom Savjetovanju, kojeg je pozdravnom riječi otvorio sekretar Zajednice »Pounje« B. B o k a n, održani su referati i raspravljalo se o slijedećim temama: Prvog dana Savjetovanja tj. 15. VI: Dr mr N. Bojadžić : Značaj i uloga šume u zaštiti i unapređivanju čovjekove okoline, Akademik Dr P. Fukarek : Osnovne prirodne karakteristike i šumska vegetacija Pounja, Dr mr N. Bojadžić i suradnici: Stanje šuma i šumskih zemljišta Unsko-sanske regije, Prof, dr V. Stefanovic : Neke specifičnosti šumske vegetacije kanjona Une, J. Vrljičak : dipl. inž. šum.: Prirodne karakteristike Drvarskog šumsko- privrednog područja kao baza za ocjenu značaja i uloga šuma, Dr Z. Mičević i suradnici: šume kao modifikator klime i D. Dretnik . dipl. inž.: Dosadašnja iskustva u odnosima šumarstvo — čovjekova okolina — turizam; drugog dana Savjetovanja tj. 16. VI: Dr R. Ć u r i ć : Dugoročni program pošumljivanja degradiranih šuma i goleti u SR BiH* — obim radova i uslovi za njegovo ostvarivanje na području Pounja, Z. Ćičak , dipl. inž. šum.: Dosadašnja aktivnost na uzgoju šuma i uslovi za ostvarivanje Dugoročnog programa pošumljivanja degradiranih šumagoleti na Unsko-sanskom području, Dr L. Manuševa i DrV. Stefanovic: Pedološke i fitocenološke karakteristike Behremaginice i Majdanske planine, Prof. Dr M. Ušćuplić i S. Midžić, dipl. inž. šum.: Pitomi kesten Dr N. Prolić i Dr Š. Šaković: Prinosne mogućnosti niskih šuma pitomog kestena na području Pounja, * Opširnije ovaj Program prikazan je u Šum. listu br. 5—6/76. (Ur.) |
ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 104 <-- 104 --> PDF |
Dr R. Ćurić : Štete u šumama Unsko-sanske regije u svjetlu zaštite i unapređivanja čovjekove životne sredine, M. Muhamedagić , dipl. inž. šum.: Uloga lovstva u zaštiti i unapređivanju čovjekove životine sredine. Na Savjetovanju sudjelovao je i dr Aleš B e b 1 e r, predsjednik Saveznog savjeta za zaštitu životne okoline. U svom govoru Dr Bebler naglasio je važnost šumarstva i šuma kao prirodnih ekosistema u zaštiti u unapređivanju čovjekove životne sredine te, u vezi s aktivnošću na ovoj zaštiti, značaj Zajednice »Pounje«, kao i stečena iskustva u radu, s obzirom na činjenicu da je to prva zajednica ovakve primarne namjene u SFRJ. U primjeni zakonskih propisa i odredbi iz domene zaštite životne sredine uobičajena je praksa, rekao je dalje dr Bebler, da se primjena donesenih propisa odgađa, što usporava efikasnu borbu protiv zagađivanja životne sredine. Kao takav primjer dr Bebler je iznio donošenje Zakona o vodama u SR Srbiji, kojim se sveobuhvatno tretirala problematika voda, ali je njegovo sprovođenje odgođeno za naredne dvije godine, donošenjem posebnog amandmana. Nasuprot tome, naveden je veoma pozitivan primjer donošenja Zakona iz domena investicione izgradnje u SR Sloveniji. Prema odredbama toga Zakona, ko d novih investicija, neće biti odobrena izgradnja ni jednog objekta, bez prethodne dozvole tzv. »ekološkog sita«. Naime, posebna komisija iz Instituta »Jožef Štefan« iz Ljubljane vrši provjeru da li su kod izgradnje objekata predviđene investicije za uređaje koji osiguravaju zaštitu životne sredine. Na kraju je dr Bebler poželio plodotvoran rad i uspjeh ovog Savjetovanja, naglasivši da radni ljudi i cijela društvena zajednica dolazi do saznanja o neophodnosti zaštite čovjekove životne okoline. Drugog dana Savjetovanja u ime Republičkog sekretarijata za poljoprivredu i šumarstvo IV Skupštine BiH-a drug S. B u t u 1 i j a upoznao je skup o dosadašnjim aktivnostima unapređivanja radova na podizanju šuma u Bosni i Hercegovini. Donošenjem Zakona o amortizaciji šuma u BiH, znatno je izmijenjen stav prema podizanju šuma, jer je obim sječa direktno predodređen radovima na pošumljavanju. Drugi važan momenat za aktiviranje radova na pošumjavanju krša, predstavljalo je donošenje Zakona o kršu i formiranje Interesn e zajed nice za pošumljavanje krša. Finansiranje radova na pošumljavanju vrše Skupštine opština i druge radne organizacije sa učešćem od 50°/o, dok sa preostalih 50°/o učestvuje Republika. Prema sklopljenom Društvenom dogovoru 18 područnih opština dalo je obavezu za pošumljavanje godišnjeg minimuma od 800 hektara površine šumskog zemljišta. Prema dosadašnjim rezultatima, može se ocijeniti da su radovi na pošumljavanju krša bili uspješni, što ohrabruje, jer se u sadašnjem periodu godišnje ulažu krupna sredstva za pošumljavanje od cea 2,2 milijarde st. dinara. Ing. Butulija je naveo primjere samoinicijative nekih nerazvijenih opština, koje ulažu velika sredstva za pošumljavanje (npr. opština Nevesinje izdvaja za pošumljavanje 2,2 miliona dinara, Mostar oko 3,0 miliona dinara itd.) |
ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 105 <-- 105 --> PDF |
Ing Butulija se posebno osvrnuo na potrebu verifikacije Dugoroč nog programa pošumljavanja degradiranih šuma i golet i u SR BiH, kojim se u razdoblju od 40 godina predviđa prosječni godišnji obim pošumljavanja od cea 13,8 hiljada hektara.* Sredstva za realiziranje ovoga Programa osiguravala bi se u sferi proširene reprodukcije šuma, što znači da je potrebno riješiti način finansiranja radova u ovoj oblasti. Ako se objedini obim radova na podizanju šuma za područje krša, zatim redovno pošumljavanje (prosta reprodukcija šuma) i obim radova prema Dugoročnom programu, prosječni godišnji obim radova za naredno razdoblje iznosi cea 25,0 hiljada hektara Ovakva zamašna akcija iziskuje angažiranje velikih sredstava uz primjenu dobre organizacije te osiguranje odgovarajućeg asortimana i kvaliteta sadnica. Nakon izloženih referata slijedila je diskusija, a zatim su predložene teze zaključaka, koji će se naknadno dostaviti učesnicima Savjetovanja. U Zaključcima je posebno naglašena uloga i značaj šuma kao prirodnih ekosistema, u zaštiti i unapređenju čovjekove životne okoline. Zato je neophodno inzistirati da podizanje, rekonstrukcija i zaštita šuma u okviru Dugoročnog programa pošumljavanja postane sastavni dio borbe za očuvanje životne sredine, jer bi se realizacijom ovog Programa na području ove zajednice znatno unapredile opšte korisne funkcije šuma. U Zaključcima naglašena je i potreba zaštite šuma, unapređenja lovne privrede, turističke djelatnosti, osposobljavanje kadrova i dr. Na kraju savjetovanja sekretar Zajednice »Pounje« B. Bokan u završnoj riječi se zahvalio učesnicima i podnosiocima referata na aktivnom učešću u toku Savjetovanja, naglasivši da će i u buduće biti organizovana slična savjetovanja, koja treba da poprime karakter radnih dogovora u konkretnim akcijama na zaštiti životne sredine Pounja. Savjetovanje je završeno pregledom intenzivnih kultura četinjača u predjelu »Dubrava«, centralnog šumskog rasadnika »Mihaljevac« kod Cazina te dvorca Ostrožac. Dr Radoslav Ćurić |