DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 103     <-- 103 -->        PDF

SAVJETOVANJE »ŠUME UNSKO-SANSKE REGIJE«
(Bihać, 15. i 16. VI 1976.)


U organizaciji Zajednice za zaštitu i unapređivanje čovjekove sredine
»Pounje«, Akademije nauka i umjetnosti SR BiH, Privredne komore BiH i
dr., u vremenskom periodu 15—16. lipnja 1976. godine, u Bihaću je održano
Savjetovanje na temu »šume Unsko-sanske regije«.


Na ovom Savjetovanju, kojeg je pozdravnom riječi otvorio sekretar Zajednice
»Pounje« B. B o k a n, održani su referati i raspravljalo se o slijedećim
temama:


Prvog dana Savjetovanja tj. 15. VI:


Dr mr N. Bojadžić : Značaj i uloga šume u zaštiti i unapređivanju čovjekove
okoline,
Akademik Dr P. Fukarek : Osnovne prirodne karakteristike i šumska vegetacija
Pounja,
Dr mr N. Bojadžić i suradnici: Stanje šuma i šumskih zemljišta
Unsko-sanske regije,
Prof, dr V. Stefanovic : Neke specifičnosti šumske vegetacije kanjona
Une,


J. Vrljičak : dipl. inž. šum.: Prirodne karakteristike Drvarskog šumsko-
privrednog područja kao baza za ocjenu značaja i uloga šuma,
Dr Z. Mičević i suradnici: šume kao modifikator klime i


D.
Dretnik . dipl. inž.: Dosadašnja iskustva u odnosima šumarstvo — čovjekova
okolina — turizam;
drugog dana Savjetovanja tj. 16. VI:
Dr
R. Ć u r i ć : Dugoročni program pošumljivanja degradiranih šuma i goleti
u SR BiH* — obim radova i uslovi za njegovo ostvarivanje na području
Pounja,


Z.
Ćičak , dipl. inž. šum.: Dosadašnja aktivnost na uzgoju šuma i uslovi za
ostvarivanje Dugoročnog programa pošumljivanja degradiranih šumagoleti na Unsko-sanskom području,
Dr L. Manuševa i DrV. Stefanovic: Pedološke i fitocenološke karakteristike
Behremaginice i Majdanske planine,


Prof. Dr M. Ušćuplić i S. Midžić, dipl. inž. šum.: Pitomi kesten


Dr N. Prolić i Dr Š. Šaković: Prinosne mogućnosti niskih šuma pitomog
kestena na području Pounja,


* Opširnije ovaj Program prikazan je u Šum. listu br. 5—6/76. (Ur.)


ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 104     <-- 104 -->        PDF

Dr R. Ćurić : Štete u šumama Unsko-sanske regije u svjetlu zaštite i unapređivanja
čovjekove životne sredine,


M. Muhamedagić ,
dipl. inž. šum.: Uloga lovstva u zaštiti i unapređivanju
čovjekove životine sredine.
Na Savjetovanju sudjelovao je i dr Aleš B e b 1 e r, predsjednik Saveznog


savjeta za zaštitu životne okoline. U svom govoru Dr Bebler naglasio je


važnost šumarstva i šuma kao prirodnih ekosistema u zaštiti u unapređivanju
čovjekove životne sredine te, u vezi s aktivnošću na ovoj zaštiti, značaj
Zajednice »Pounje«, kao i stečena iskustva u radu, s obzirom na činjenicu
da je to prva zajednica ovakve primarne namjene u SFRJ. U primjeni zakonskih
propisa i odredbi iz domene zaštite životne sredine uobičajena je praksa,
rekao je dalje dr Bebler, da se primjena donesenih propisa odgađa, što
usporava efikasnu borbu protiv zagađivanja životne sredine. Kao takav primjer
dr Bebler je iznio donošenje Zakona o vodama u SR Srbiji, kojim se
sveobuhvatno tretirala problematika voda, ali je njegovo sprovođenje odgođeno
za naredne dvije godine, donošenjem posebnog amandmana. Nasuprot
tome, naveden je veoma pozitivan primjer donošenja Zakona iz domena investicione
izgradnje u SR Sloveniji. Prema odredbama toga Zakona, ko d
novih investicija, neće biti odobrena izgradnja ni jednog
objekta, bez prethodne dozvole tzv. »ekološkog sita«.
Naime, posebna komisija iz Instituta »Jožef Štefan« iz Ljubljane vrši provjeru
da li su kod izgradnje objekata predviđene investicije za uređaje koji
osiguravaju zaštitu životne sredine.


Na kraju je dr Bebler poželio plodotvoran rad i uspjeh ovog Savjetovanja,
naglasivši da radni ljudi i cijela društvena zajednica dolazi do saznanja
o neophodnosti zaštite čovjekove životne okoline.


Drugog dana Savjetovanja u ime Republičkog sekretarijata za poljoprivredu
i šumarstvo IV Skupštine BiH-a drug S. B u t u 1 i j a upoznao je skup


o dosadašnjim aktivnostima unapređivanja radova na podizanju šuma u
Bosni i Hercegovini. Donošenjem Zakona o amortizaciji šuma u BiH, znatno
je izmijenjen stav prema podizanju šuma, jer je obim sječa direktno
predodređen radovima na pošumljavanju.
Drugi važan momenat za aktiviranje radova na pošumjavanju krša, predstavljalo
je donošenje Zakona o kršu i formiranje Interesn e zajed nice
za pošumljavanje krša. Finansiranje radova na pošumljavanju
vrše Skupštine opština i druge radne organizacije sa učešćem od 50°/o,
dok sa preostalih 50°/o učestvuje Republika.


Prema sklopljenom Društvenom dogovoru 18 područnih opština dalo je
obavezu za pošumljavanje godišnjeg minimuma od 800 hektara površine
šumskog zemljišta. Prema dosadašnjim rezultatima, može se ocijeniti da su
radovi na pošumljavanju krša bili uspješni, što ohrabruje, jer se u sadašnjem
periodu godišnje ulažu krupna sredstva za pošumljavanje od cea 2,2
milijarde st. dinara. Ing. Butulija je naveo primjere samoinicijative nekih
nerazvijenih opština, koje ulažu velika sredstva za pošumljavanje (npr. opština
Nevesinje izdvaja za pošumljavanje 2,2 miliona dinara, Mostar oko
3,0 miliona dinara itd.)




ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 105     <-- 105 -->        PDF

Ing Butulija se posebno osvrnuo na potrebu verifikacije Dugoroč nog
programa pošumljavanja degradiranih šuma i golet
i u SR BiH, kojim se u razdoblju od 40 godina predviđa prosječni godišnji
obim pošumljavanja od cea 13,8 hiljada hektara.* Sredstva za realiziranje
ovoga Programa osiguravala bi se u sferi proširene reprodukcije šuma,
što znači da je potrebno riješiti način finansiranja radova u ovoj oblasti.
Ako se objedini obim radova na podizanju šuma za područje krša, zatim
redovno pošumljavanje (prosta reprodukcija šuma) i obim radova prema
Dugoročnom programu, prosječni godišnji obim radova za
naredno razdoblje iznosi cea 25,0 hiljada hektara Ovakva
zamašna akcija iziskuje angažiranje velikih sredstava uz primjenu dobre organizacije
te osiguranje odgovarajućeg asortimana i kvaliteta sadnica.


Nakon izloženih referata slijedila je diskusija, a zatim su predložene
teze zaključaka, koji će se naknadno dostaviti učesnicima Savjetovanja. U
Zaključcima je posebno naglašena uloga i značaj šuma kao prirodnih ekosistema,
u zaštiti i unapređenju čovjekove životne okoline.


Zato je neophodno inzistirati da podizanje, rekonstrukcija i zaštita šuma
u okviru Dugoročnog programa pošumljavanja postane sastavni dio borbe za
očuvanje životne sredine, jer bi se realizacijom ovog Programa na području
ove zajednice znatno unapredile opšte korisne funkcije šuma. U Zaključcima
naglašena je i potreba zaštite šuma, unapređenja lovne privrede, turističke
djelatnosti, osposobljavanje kadrova i dr.


Na kraju savjetovanja sekretar Zajednice »Pounje« B. Bokan u završnoj
riječi se zahvalio učesnicima i podnosiocima referata na aktivnom učešću u
toku Savjetovanja, naglasivši da će i u buduće biti organizovana slična savjetovanja,
koja treba da poprime karakter radnih dogovora u konkretnim
akcijama na zaštiti životne sredine Pounja.


Savjetovanje je završeno pregledom intenzivnih kultura četinjača u predjelu
»Dubrava«, centralnog šumskog rasadnika »Mihaljevac« kod Cazina te
dvorca Ostrožac.


Dr Radoslav Ćurić