DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 108 <-- 108 --> PDF |
OBLJETNICE 25-OBLJETNICA JUGOSLAVENSKOG LEKSIKOGRAFSKOG ZAVODA — izdavača Šumarske enciklopedije U jubilarnoj godini organiziranja šumarskih stručnjaka Hrvatske i neprekidnog izlaženja stručnog časopisa — Šumarskog lista, bilježimo i jedan kraći, ali značajan, radni vijek — 25. obljetnicu rada Jugoslavenskog leksikografskog zavoda u Zagrebu. Bilježimo je posebno stoga, što je ovaj Zavod (u daljnjem tekstu JLZ) zadužio i šumarstvo izdavanjem Šumarske enciklopedije (ŠE). Kako u Šumarskom listu nije ni zabilježeno izlaženje ove značajne edicije, to se najprije osvrćemo na ovu Enciklopediju, a zatim na obljetnicu rada JLZ-a. ŠUMARSKA ENCIKLOPEDIJA U osvrtu na »inicijative, pokušaje i započeta djela naše enciklopedistike i leksikografije« (u Biltenu 9/10 JLZ) F. Glavina konstatira, da se »još jednom potvrdila stara istina da se zrelost jedne narodne zajednice može odrediti po enciklopedijama koje ona izdaje« te da je »Enciklopedija zapravo bilanca onoga što postoji, a uz ona otvara putove novim traganjima« (str. 75. i 63). Ova konstatacija vrijedi i za ŠE, pa je ona ujedno i bilanca sto i višegodišnjeg razvoja šumarstva Hrvatske (od Šporera, Tomića i dr. naprijed) i po tome jubilarna, ako ne i formalno a ono stvarno ŠE je manifestacija rezultata rada u šumarstvu Hrvatske, pa i Jugoslavije, kako praktično (iskustvenog) tako i znanstvenog. ŠE objavljena je u dva sveska: prvi, sa 768 stranica, izašao je 1959. god., a drugi, s 800 stranica, četiri godine kasnije tj. 1963. Početak rada na ŠE pada u 1953. godinu, pa je po tome rad završen u deset godina. O potrebi ŠE, a i o njezinom prihvatu najbolje govori činjenica, da je naklada od 6000 primjeraka (po svesku) ubrzo rasprodana i da potražnja još uvijek traje pa se priprema II izdanje. Vanjska fizionomija enciklopedija je uglavnom tipizirana a sadržajna je ovisna u prvom redu o uredniku (redaktoru) te o uredničkom (redaktorskom) odboru a zatim i od pisaca — suradnika. Prema I. Horvatu (ŠE II str. 678) inicijator, rekao bih, za brzo izdavanje ŠE, bio je prof. dr. A. Ugrenović , pa je on i prvi glavni urednik. Prvi, jer nije ugledao ni I svezak, budući da ga je smrt zatekla 1958. god. Prof. Ugrenovića na dužnosti glavnog urednika zamijenio je dr. Z. Potočić , tada još sveuč. docent, i to ne samo za I svezak nego i za II, pa i za drugo izdanje. Članovi uredničkog odbor a I sveska bili su profesori dr. M. Anić, dr. I. Horvat i dr. M. |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 109 <-- 109 --> PDF |
Plavšić te ing. A. Kauders, a za II svezak i prof ing. J. šafar. Tekstove ŠE obradilo je stotinjak autora, pretežno sveučilišnih profesora (po funkciji) i iz Zagreba (po mjestu autora). Nešumara je tek nekoliko. ŠE nije samo šumarska nego i za drvoprerađivačku djelatnost, jer obuhvaća i područje mehaničke preradbe i upotrebe drva te kemijske preradbe drva (tekstovi iz ŠE) i to ne samo općenito i detaljnije. Tako je, primjerice, stolarstvo obrađeno na 26,5 stupaca teksta s crtežima uz posebnu tablu »tonova boja drva nakon površinske obradbe raznim vrstama močila«, proizvodnja sanduka na 7 stupaca, itd. U ŠE obrađeno je i lovstv o i to s jedinicama divljač, glodavci, lov, lovstvo i pas. Redoslijed jedinica je abecedni, ali ipak, na kraju II sveska, nalazi se i »stvarno kazalo«. Ovo kazalo, s okruglo 4700 naziva, toliko je detaljno, da se npr. uz osnovni naziv biljke navode i sinonimi. Tako hrast kitnjak u kazalu možemo naći i pod nazivima »beljik, hrast brdnjak, gorun, građen, črepinjak«, a kuriku (rod Evonimus L.) i pod nazivima »popova kapica, biskupska kapica, trdoleska, vretenika«; itd. U II izdanju Š. E. nužno je izvršiti i stanovite dopune. Iako ne sumnjamo, da o tome vodi računa i uredništvo, ipak navesti ćemo nekoliko preporuka. Tako npr. iz područja ekologije trebalo bi dati osnove ekološkog vrednovanja krajolika, danas postoji već dosta materijala iz ekofiziologije i si. Za praksu često će trebati podaci ne samo o opisu pojedine vrste nego više o njezinim zahtjevima na stanište, (dakle i podaci o korjenovom sistemu, o biološkim i uzgojnim svojstvima, o urodu i dozrijevanju sjemena, o tehnici razmnožavanja (iz sjemena ili vegetativno, osobito za rjeđe vrste i grmove) a sve s posebnim naglaskom na osobitosti pojedine vrste (o tome, što mije »standartno«). Pri tome ne smiju se mimoići ni novija saznanja, saznanja objavljena nakon pojave prvog izdanja Š. E., a od kojih se mnoga nalaze »razbacana« i u našim stručnim časopisima. Ovu dopunu naglašavamo, jer su u I izdanju pojedine vrste vrlo različito obrađene tj. prema nahođenju autora. Najbliža obrada prednjoj shemi je obrada čempresa. Smatram, da bi se do cilja došlo najprije, ako bi se ove dopune povjerile jednom i više stručnjaka, koji bi sakupili podatke i, u dogovoru s autorom teksta u I izdanju, obradili odnosne vrste. Dodajmo, npr., i ´to, da me odgovara ´stvarnosti ni navod II sv., str. 17), da su (»gotovo polovina (kraškog) područja . . . danas degradirane površine, uglavnom pašnjaci — kamenjari ili golet s rijetki m grmolikim ostacima nekadašnjih šuma«. Potrebno je obnoviti i tekst o zaštiti prirode, posebno s obzirom na novi Zakon,* itd. Dodavanje movog teksta ne mora značiti i povećanje opsega ŠE. Naime u I izdanju navedeno je (opisano) niz stranih vrsta koje nisu interesantne za šumsku proizvodnju, a jedva i kao parkovno-ukrasne vrste, pa ih prema tome ne bi trebalo ni unijeti u II izdanje. U krajnjem slučaju svrsishodnije ih je sakupiti pod jedan naslov (nove strane vrste ili si.) uz naznaku specifičnosti za svaku zbog koje je unijeta u Enciklopediju ili se preporuča za uzgoj. * Zakon o zaštiti prirode, od 10. prosinca 1976. god., Narodne novine br. 54/1976. od 25. prosinca 1976. |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 110 <-- 110 --> PDF |
JUGOSLAVENSKI LEKSIKOGRAFSKI ZAVOD Jugoslavenski leksikografski zavod osnovan je Uredbom Vlade FNRJ od 5. X 1950. god., a radom je započeo 1951. Klica JLZ nalazi se zapravo u »Hrvatskoj enciklopediji«, koja se nakon Oslobođenja pod vrsnim vodstvom Miroslav a Krlež e koji je i inicijator osnivanja JLZ, razvila u jako razgranto stablo s nizom enciklopedijskih i drugih izdanja. Prema citiranom Biltenu, Hrvatsku enciklopediju 1938. godine pokrenuo je Mat e Ujevi ć (1901—1967), ali to je godina u kojoj je Ujević ostvario svoju šest godina stariju ideju.* Hrvatska enciklopedija bila je opća enciklopedija, ali u kojoj je i šumarstvo dobilo odgovarajuće mjesto (urednik za šumarsku struku bio je prof, dr Andrija Petračić). Tako su npr. borovi opisani na 6,5 stupaca, bukva i bukovina na 2 stupca itd. Celuloznom drvu dano je 25 redaka, a tek nešto manje (šumaru) A. Danhelovskom ; dovoljno kao potsjetnik za stručnjake a kao informator za svakog čitatelja.** JLZ svoj dvadeseti pet godišnji rad prikazao je u »Svečanom broju« BILTENA (br. 9/10). Bilten je namijenjen internom informiranju radnika Zavoda«, ali ovaj dvobroj namijenjen je i javnosti a sadržajem je kako zanimljiv tako i vrlo informativan. Dvobroj sadrži: — Titov govor prigodom uručenja odlikovanja i odgovor Miroslava Krleže (odlikovanja Ordenom Republike sa zlatnim vijencem 1972. godine »za izuzetni uspjeh na izradi enciklopedijskih djela«), — O nekim problemima enciklopedije (uvodna riječ Miroslava Krleže na prvome sastanku republičkih redakcija Enciklopedije, 27. siječnja 1952. u Zagrebu), — Dvadeset pet godina stvaralačkog rada radnika i suradnika Jugoslavenskog leksikografskog zavoda (dr Ivo Cecić), — O organizaciji rada na Enciklopediji Jugoslavije (dr Mladen Jiruošek), — Naš direktor (Šaša Vereš), — Značaj enciklopedijskog zahvata (Tomislav Ladan), — Počeci enciklopedijske djelatnosti kod Hrvata na latinskom i talijanskom jeziku (dr Krunoslav Krstić), — Inicijative, pokušaji i započeta djela naše enciklopedistike i leksikografije (Frano Glavina), — O novom izdanju Enciklopedije Leksikografskog zavoda (Josip šentija), — Prikazi enciklopedijskih izdanja i — Drugi o nama. * Prema neposrednom saopćenju M. Ujevića 1934. god. potpisanome ideja o pokretanju HE javila se već 1932. god. Dodajemo, da je M. Ujević u LZJ bio pomoćnik direktora i glavni redaktor Pomorske enciklopedije. ** Ovom prilikom vrijedi naglasiti, da je M. Anić Cupressus sempervirens var. pyramidalis Nym. nazvao »vitki čempres« i smatram da bi taj naziv trebalo uvesti u hrvatsku nomenklaturu. 550 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 111 <-- 111 --> PDF |
Navedimo, prema navedenom Biltenu (str. 35), i nekoliko statističkih podataka. U prvih 25 godina JLZ izdao je: — 11 Enciklopedija i 11 svezaka Bibliografije (to je samo dio Bibliografije) u ukupno 78 svezaka i naklade 431 000 kompleta (blizu 2 200 000 knjiga) — 3 »jednosveščane edicije« (jedna od tih je Atlas svijeta u 145 000 primjeraka), — 5 »stručnih izdanja« (Anali JLZ i dr.), — 7 »komercijalnih izdanja« kao Auto-atlas, Karta obale Jadrana, Turističke karte Jugoslavije i dr. u ukupno 3 800 000 primjeraka. To je prošlost, a budućnost? Dugoročni program novih zavodskih edicija, pored II, pa i III, izdanja pojedinih Enciklopedija predviđa i neke nove kao Tehničku (u 12 knjiga do 1985) i Enciklopediju marksizma (u 6—8 knjiga) te dvadesetak Leksikona, a među njima i šumar sko-poljoprivredni, i dr. JLZ iskoristio je svoju 25-obljetnicu da i širu javnost upozna s PET^ STOLJETNOM TRADICIJOM HRVATSKIH ENCIKLOPEDIJSKO-LEKSIKOGRAFSKIH IZDANJA. U tu svrhu JLZ uredio je u siječnju o. g. u Umjetničkom paviljonu (u Zagrebu) izložbu pod naslovom »PET STOLJEĆA ENCIKLOPEDIJE NA TLU JUGOSLAVIJE«. Da, pet stoljeća računajući da je u XV stoljeću neki pop glagoljaš na hrvatski preveo jedan »Luc i dar« . Lucidari, kako piše K. Krstić ((Bilten JLZ 9/10 str. 60) donose »općeobrazovne« tekstove, kompilirane na narodnim jezicima ili na njih prevedene, namijenjene širokom krugu znatiželjnika«. Ali iz druge polovine XV stoljeća potječe i izvorni Leksikon Ilije Crijevića (danas se nalazi u biblioteci Marciana u Veneciji), koji se »s pravom može smatrati prvim značajnim djelom naše leksikografije, odnosno enciklopedistike« (ib., str. 61). No enciklopedistika i leksikografija nije stala s XV stoljećem, nego je svako stoljeće, pa i kraći vremenski razmak, imao svoga enciklopedistu ili leksikografa, sve do naših dana. Stoga je i bio potreban relativno veliki prostor Umjetničkog paviljona, da se prikaže s jedne strane baština, a s druge strana suvremena izdanja, izdanja JLZ-a. Dakako, da je tu bila i šumarska enciklopedija, ali se našao i šumarsko-lovački leksikon J. Ettinger a (izdan u Zagrebu 1898. god.) Završujemo ovaj prikaz, koji ujedno neka bude i priznanje JLZ za njegov dosadašnji rad, tekstom onog popa glagoljaša iz XV stoljeća, kojeg je stavio u svoj Lucidar; a objavljenog i na izložbi: »... Vaspet jest jedna last jaže zovet se Istrija. I v toj zemljijest jedna gora jaže zove se latinski Olinofos jaže jest Učka i te gori visokost ide daže pod oblake. I poli te gori počinjet se jedna vlast jaže imenujet se Italija...« O. Piškorić 551 |