DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 17     <-- 17 -->        PDF

KLOROZA ČETINJAČA NA DOLOMITNOJ RENDZINI
I NJENO SUZBIJANJE


N. KOMLENOVIĆ
SAŽETAK, činjenica da većina četinjača pokazuje slabo
uspijevanje na karbonatnim tlima (spori rast, klorostičnost iglicai njihova manja otpornost prema utjecaju nepovoljnih biotskih
i abiotskih čimbenika) potakli su šumarski institut u Jastrebarskom
da istraži uzroke toj pojavi. Istraživanja je proveo dr
Komlenović laboratorijskim načinom s Pinus contorta Dougl. i
Pinus silvestris L. Ova istraživanja, za navedene vrste uzgajane
na dolomitnoj rendzini, pokazala su da je djelotvorna primjenaželjeznih soli, posebno Fe-helata folijarno. Autor međutim upozorava
da je prije osnivanja šumskih rasadnika i kultura nužno
ispitati odnosna tla kao i na to, da tu pojavu treba i dalje proučavati.


UVOD


Rezultati dosadašnjih istraživanja pokazali su da većina četinjača pokazuje
slabo uspijevanje na karbonatnim tlima. Kulture osnovane na ovim
tlima sporo rastu, iglice su im klorotiane i manje su otporne prema utjecaju
nepovoljnih biotskih i abioitskih čimbenika. Ova je pojava dosta raširena
u našim kulturama, posebno u onim čijem osnivanju nisu prethodila pedološka
i biljnobranidbena istraživanja. Kloroza četinjača javlja se i u mnogim
šumskim rasadnicima (Komlenović 1972). Neki od tih rasadnika osnovani
su na karbonatnim tlima, a ima i takvih u kojima je vršena kalcifikacija.
Kod uzgoja biljaka na posebnim supstratima također smo utvrdili
da je slabo uspijevanju biljaka često povezano sa visokom reakcijom (Komlenović
1967).


Kloroza četinjača dosta se spominje u literaturi. Najčešće se objašnjava
nepovoljnim Ca/K-odnosom te nepristuipaonošću fosfora i nekih mikroelemenata,
u prvom redu željeza (Baul e i Fricke r 1967). Biljkama je
željezo potrebno u malim količinama, ali je njegova fiziološka uloga mnogostruka
i izuzetno važna. Pored ostalog željezo je neophodno za tvorbu klorofila,
pa njegov nedostatak uzrokuje pojavu kloroze.


* Zahvaljujem se prof. J. Anić i doc. P. Durmanu koji su pregledali ovaj rad
i dali korisne prijedloge za daljnja istraživanja. Istraživanja su financirali Repu


blički fond za naučni rad SRH i Poslovno udruženje šumsko-privrednih organiza


cija Zagreb.


457




ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 18     <-- 18 -->        PDF

Rezultati novijih istraživanja u poljoprivredi pokazali su da je kloroza
biljaka uzgajanih na karbonatnim tlima vrlo složena i još uvijek nedovoljno
istražena. To posebno proizlazi iz referata i diskusija III jugoslavenskog simpozija
o mikroelementima (Anić et. al. 1974). Za nas su od osobitog interesa
ona istraživanja iz poljoprivrede u kojima se proučava spomenuta kloroza
u voćnjacima i vinogradima (Gračanki 1938, Juras i Čolak 1951, Jelović 1952,
Gliha et. al. 1972). Ova pojava predstavlja ozbiljan gospodarski problem i
najviše se pripisuje nedostatiku željeza (Janjić 1971 i dr.). Kloroza šumskog
drveća kod nas je malo istraživanja. U dva se rada pojava kloroze kod američkog
borovca (Martinović 1965) i topole (Živanov 1974) objašnjava nepristupaonošou
željeza. Istraživanje mjera suzbijanja kloroze kod šumskog drveća
nije kod nas vršeno i pored toga što je ova pojava dosta raširena i što
je za nju vezano slabo uspijevanje mnogih kultura u našoj Republici.


MATERIJAL I METODE RADA


Naša istraživanja usmjerili srno na suzbijanje kloroze kod Pinus contorta
Doulg. i Pinus silvestris L. Odabrana je jedna vrsta koja je posebno
osjetljiva na viši sadržaj kalcija u tlu te vrsta koja je u tom pogledu nešto
tolerantnija. Istraživanjima smo obuhvatili dolomitnu rendzinu Samoborske
Plešivice.


Važnija kemijska svojstva A-horizonta koji je korišten za punjenje lonaca
u koje su sađene biljke, prikazana su u tabeli 1.


Tabela 1 — Kemijska svojstva tla


pH Al
Sadržaj Humus Ukupni N
H20 n*01 karb. % P205 K20 % %


mg/100 g. tla


7.9 7.3 29 1.7 11.4 7.3 0.34
Pokus sa Pinus contorta Dougl. osnovan je 24. travnja 1974. U svaki lonac
zasađene su po tri biljke 2 + 0 godine starosti. Pokus koji je postavljen
sa pet ponavljanja imao je ova tretiranja: netretirano, Fe-sulfat dodan u tlo,
Fe-citrat dodan u tlo, Fe-helat dodan u tlo, Fe^sulfat folijarno, Fe-citrat-folijamo,
Fe-helat folijarno, 10% treseta, kiselo smeđe tlo.


Po loncu koji je sadržavao 8 kg tla dodano je 0,5 g željeznog sulfata te
iste količine željeza u obliku Fe-citrata i Fe-helata. Za folijarno tretiranje
biljaka upotrebljen je 0.2 % rastvor Fe-sulfata te odgovarajuće koncentracije
Fe-citrata i Fe-helata. Prilikom svakog folijarnog tretiranja netretirane
biljke prskane su destiliranom vodom.


U tretiranju 8 primijenjen je treset iz Poljske. Neka njegova svojstva
iznose se u tabeli 2.


458




ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 19     <-- 19 -->        PDF

Tabela 2 — Neka kemijska svojstva treseta
pH Al
H>0 n-KCl P205 K,0 Ukupni N
%
mg/100 g tla
3.4 2.8 4.7 4.2 0.83


Kiselo smeđe tlo na kom proučavane vrste pokazuju posebno dobro
uspijevanje poslužio je kao druga kontrola. Njegova osnovna kemijska svojstva
data su u tabeli 3.


Tabela 3 — Neka kemijska svojstva kiselog smeđeg tla


pH Al


H20 n-KCl P205 K20 Humus Ukupni N
% %
mg/100 g. tla


6.1 3.9 3.1 9.1 6.3 0.24
Pokus sa običnim borom postavljen je 25. travnja 1975. godine. Tretiranja
su bila ista kao kod Pinus contorta Dougl., s tim da je umjesto varijante
Fe-citrat-folijamo uvršteno tretiranje sa preparatom »Wuxal«.


Folijarnim tretiranjem primijenjen je približno peti dio količine željeza
kojeg SOTLO dodali tlu.


Prilikom postavljanja pokusa i na kraju vegetacije mjerene su visine
i debljine biljaka. Na kraju vegetacije uzete su i iglice za laboratorijska istraživanja.
U biljnom materijalu dušik je određen metodom Kjeldahl-a. Za
utvrđivanje sadržaja ostalih elemenata biljna je tvar rastvarana smjesom
sumporne i perklorne kiseline. Iz rastvora su kalij i kalcij određeni plamenfotometrijsiki,
fosfor kolorimetrijski, a magnezij i željezo metodom atomske
absorpeije. Na izvođenju pokusa sudjelovali su ing. P. Rastovski i E. Mara-
din. Laboratorijske analize provele su mr N. Pezdirc, Z. Lukić i Z. Kućerajter.


REZULTATI ISTRAŽIVANJA


Ubrzo nakon izbijanja novih iglica na biljkama uzgajanim na rendzini
pojavila se kloroza. Ona počinje od baze iglica tako da njihovi vrhovi ostaju
najduže zeleni. Kloroza je bila posebno intenzivna kod Pinus contorta Dougl.
Prema Munsell color charts boja iglica ovog bora mogla se je označiti indeksom
2.5 GY 8/8—10. Kod obično g bor a Moroza iglica bila je ma




ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 20     <-- 20 -->        PDF

nje izražena (boja 5 GY 7/6—8). Od starijih iglica mlade se iglice nisu razlikovale
samo po boji već i po manjoj veličini. Biljike uzgajane na kiselom
smeđem tlu nisu pokazivale taiko Jkanitrastmu sliku. Njihove iglice imale su
intenzivno zelenu boju (2.5 G 6/6—8). Ubrzo na/kon izbijanja novih iglica
starije iglice počele su se intenzivno sušiti kod obje istraživane vrste.


Tabela 4 — Tabela varijance za visinske i debljinske priraste
Pinus contorta Dougl. i Pinus silvestris L.
Izvor varijabilnosti Stupnjevislobode
Sume kvadrata Srednji kvadrat
SQ MQ
F — eksperimentalni
Pinus contorta Dougl. — Visinski prirast


Blokovi
Tretiranja
Pogreška
Ukupno
4
8
32
44
1.43
43.90
49.48
94.81
0.36
5.49
1.55
3.54*
Pinus contorta Dougl. — Debljinski prirast


Blokovi
Tretiranja
Pogreška
Ukupno
4
8
32
44
0.03
29.05
29.45
58.53
0.01
3.63
0.92
3.94*
Pinus silvestris L. — Visinski prirast


Blokovi
Tretiranja
Pogreška
Ukupno
4
8
32
44
0.55
26.25
30.99
57.79
0.14
3.28
0.97
3.38*
Pinus silvestris L. — Debljinski prirast


Blokovi 4 0.04 0.01
Tretiranja 8 4.73 0.59 3.68**
Pogreška 32 5.27 0.16
Ukupno 44 10.04


Signifikantno na nivou 1 °/o.




ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 21     <-- 21 -->        PDF

Tabela 5 — Podaci o prosječnim visinskim i debtjinskim prirastima


Pinus contorta Dougl. Pinus silvestris L.
Tretiranje Visinski debljinski prirast Visinski debljinski prirast


cm cm


Netretirano 3.5 0.60 7.6 0.76
Fe-sulfat-tlo 3.7 0.74 8.7 1.02
Fe-citrat-tlo 3.6 0.76 9.4 1.00
Fe-helat-tlo 4.1 0.90 9.1 0.90
Fe-sulf at-f oli j amo 4.2 1.00 9.0 1.00
Fe-helat-f olij amo 4.8 1.02 10.7 1.28
Fe-citrat-folijarno Wuxal 4.3 0.98 8.9 1.10
Treset 3.8 0.86 9.0 0.94
Kiselo smeđe tlo 6.9 3.38 9.5 1.94


GDs °/o 1.6 1.24 1.3 0.52
GDi Vo 2.3 1.67 1.7 0.70


Tabela 6 — Koncentracija hraniva u iglicama Pinus contorta Dougl.´


Kemijski sastav
Tretiranje Fe
N%> P»/. K11/« Ca% Mg0/» ppm


Netretirano 0.91 0.070 0.17 1.02 0.289 108
Fe-sulfat-tlo 0.84 0.073 0.15 1.03 0.265 118
Fe-citrat-tlo 0.97 0.077 0.20 1.07 0.323 126
Fe-helat-tlo 1.07 0.087 0.17 0.40 0.285 104
Fe-sulf at-f oli j amo 0.99 0.087 0.18 1.07 0.318 322
Fe-helat-f oli j amo 0.97 0.087 0.15 1.14 0.318 160
Fe-citrat-f olij amo 0.89 0.077 0.17 1.09 0.318 272
10%, treseta 1.02 0.112 0.22 1.02 0.304 114
Kiselo smeđe tlo 1.36 0.140 0.56 0.34 0.106 60


* Prosječne vrijednosti za pet ponavljanja.
Tabela 7 — Koncentracija hraniva u iglicama Pinus silvestris L.


Kemijski sastav
Tretiranje Fe
N°/o P»/o K«Va Ca% Mg»/» ppm


Netretirano 1.75 0.185 0.63 0.60 0.207 160
Fe-sulfat-tlo 1.51 0.146 0.50 0.50 0.191 140
Fe-citrat-tlo 1.44 0.157 0.49 0.59 0.205 120
Fe-helat-tlo 1.54 0.164 0.53 0.57 0.203 180
Fe-sulf at-f oli j amo 1.32 0.157 0.50 0.57 0.198 756
Fe-helat-iglice 1.61 0.174 0.50 0.61 0.217 180
Wuxal 1.59 0.154 0.50 0.59 0.212 80
10% treseta 1.31 0.133 0.56 0.53 0.222 200
Kiselo smeđe tlo 1.92 0.167 0.56 0.36 0.137 116




ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 22     <-- 22 -->        PDF

O utjecaju ispitivanih tretiranja na rast biljaka Pinus contorta Dougl. i
Pinus silvestris L. može se zaključivati na osnovu podataka predočenih na
slikama 1 i 2, kao i podataika statističke obrade (tab. 4 i 5). Općenito gledajući
sva provedena tretiranja pozitivno su djelovala kako na visinski tako
i na debljimski rast proučavanih vrsta. Sličan efdkat mogli smo konstatirati
i u pogledu prosječne težine iglica. U gotovo svim slučajevima primijenjena
tretiranja relativno su više utjecala na brži debljimski rast proučavanih
vrsta. Dok se povećanje visinskog prirasta, ovisno o tretiranju i vrsti, kreće
između 2 i 45% to je povećanje za debljinsiki prirast variralo od 20% do
72%.. Pri tome je zanimljivo, da je povećanje visinskog prirasta običnog
bora bilo statistički opravdano kod gotovo svih tretiranja u odnosu na netretirane
biljke što nije bio slučaj kod debljinskog prirasta. To se može
objasniti većom varijabilnošću i pogrješkama mjerenja ovog posljednjeg.
Na isti način može se tumačiti i statistička opravdanost efekata tretiranja


kod Pinus contorta Dougl.


VISINSKI PRIRAST-1974


DEBLJINSKI PRIRAST-1974.


SI I Utjecaj proučavanih tretir priras! biljaka Pinus contorta Dougl


Naprijed navedeni podatak vrlo je zanimljiv u pogledu kvalitete sadnica.
Poželjno je da se proizvode deblje i niže a ne visoke i tanke
sadnice.




ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 23     <-- 23 -->        PDF

Pozitivni utjecaj tretiranja samo je ublažio klorozu i slabo uspijevanje
biljaka proučavanih vrsta. Biljke, uzgajane na kiselom smeđem tlu pokazivale
su daleko bujmiji rast od bilo kog drugog tretiranja i razlikovale se
u boji iglica. Ova se razlika posebno uočavala kod Pinus contorta Dougl.
Izgleda da je metabolizam kod ove vrste bio u tolikoj mjeri poremećen da
biljke nisu mogle u dovoljnoj mjeri iskoristiti primijenjeno željeno i druga
hraniva Primjena željeznih soli u pravilu je imala za posljedicu porast
sadržaja željeza u iglicama proučavanih vrsta (Tab. 6 i 7). To se posebno
odnosi na tretiranje u kom je željeni sulfat primijenjen folijarno. Razumljivo
je da smo u iglicama Pinus cootorta utvrdili niže koncentracije željeza
nego u iglicama običnog bora.


VISINSKI- PRIRAST-19T5.


Netretirano- 100


DEBLJINSKI PRIRAST-1975.


i * l


SI, 2. UTJECAJ PROUČAVANIH TRETIRANJA NA RAST I PRIRAST


BILJAKA PINUS SILVESTRIS L .


Interesantan je, međutim, podatak da je sadržaj željeza u iglicama bio
veći kod biljaka obje vrste na rendzini nego kod biljaka uzgojenih na kiselom
smeđem tlu. Očekivali smo upravo obrnutu sliku. Poznato je, međutim.




ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 24     <-- 24 -->        PDF

da viši sadržaj ukupnog željeza u biljci ne znači da biljka ima na raspolaganju
i veće količine mobilnog željeza. Biljke uzgojene na rendzini imale
su vrlo visok sadržaj kalcija, što je moglo nepovoljno utjecati na pokretljivost
željeza (Baul e i Fricke r 1967) i njegovu akumulaciju u iglicama.


U iglicama Pinus contorta Dougl. utvrdili smo vrlo niske koncentracije
dušika, fosfora i kalija, daleko niže nego kod Pinus silvestris L. Nasuprot
tome koncentracije kalcija u iglicama Pinus contorta Dougl. bile su vrlo
visoke. Možda u tome i treba tražiti uzroke velike osjetljivosti ove vrste na
viši sadržaj kalcija u tlu. Dodavanje treseta jako kisele reakcije povoljno
je djelovalo na ishranu Pinus contorta Dougl. svim proučavanim hranivima
osim kalcija.


Rezultati naših istraživanja u pogledu rasta biljaka, kretanju i intenzitetu
kloroze, kao i podaci o kemizrnu iglica pokazuju, da je proučavana kloroza
vrlo složena. Za pretpostaviti je da nije u pitanju samo nepristupačnost
željeza i drugih spomenutih hraniva već i njihov međusobni odnos kao
i prisustvo drugih nepovoljnih čimbenika. Tako su npr. rezultati dosadašnjih
istraživanja pokazali da visoka reakcija nepovoljno djeluje
na razvitak mikorize (Baule i Fricker 1967, Fiedler
e t. al. 1973). U tom su pogledu posebno zanimljiva istraživanja koja je
proveo Richard s (1961). U pokusima sa Pinus taeda i Pinus caribaea
ovaj je autor nakon povišenja reakcije iznad pH 7.5 utvrdio slabiji razvitak
mikorize i pojavu kloroze iglica. Poslije primjene kompleksnih željeznih
spojeva tvorba mikorize bila je normalna.


Dobiveni rezultati jasno pokazuju da su proučavane željezne soli bile
djelotvornije kada su primjenjivane folijarno nego preko
tla . Razlike između efekata postignutih folijarnim tretiranjem i efekata
koje smo postigli dodavanjem željeznih soli u tlo nisu velike i nisu statistički
opravdane. Međutim, uočava se jasna tendencija u pogledu veće efikasnosti
folijarne primjene željeza. Pri tome se mora imati na umu, da su
količine željeza primijenjene preko iglica bile daleko manje od onih koje
smo dodali tlu. Koncentracije rastvora istraživanih soli izgleda da se ne bi
smjele mnogo povećavati, jer smo kod prvog prskanja biljaka običnog bora
sa 0.2% rastvorom Fe^sulfata uočili oštećenja na mladim iglicama. Ta pojava
nije primjećena kod rastvora Fe-helata, što ide u njegov prilog u odnosu na
druge željezne soli prilikom suzbijanja kloroze četinjača uzrokovane nedostatkom
željeza.


U šumskim rasadnicima i hortikulturi folijarno tretiranje biljaka može
se kombinirati sa primjenom zaštitnih sredstava, dok je u šumskim kulturama
ova mjera teško izvediva. Ova činjenica ukazuje na važnos t pret hodnih
istraživanja površina koje su namijenjene za osnivanje
šumskih kultura i rasadnika te odgovarajućeg izbora vrsta. Grube se pogreške
teško ispravljaju. Nažalost, mnogi naši šumari nisu svjesni težine
ovakvih promašaja, pa je kloroza i slabo uspijevanje četinjača postala dosta
raširena pojava u mnogim našim šumskim kulturama i rasadnicima.




ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 25     <-- 25 -->        PDF

ZAKLJUČCI


Na osnovu rezultata istraživanja i diskusije moglo bi se zaključiti slijedeće:


1.
Primjenom željeznih soli može se utjecati na bolje uspijevanje Pinus
contorta Dougl. i Pinus silvestris L. uzgajanih na dolomitnoj rendzini.
Posebnu efikasnost pokazalo je folijarno tretiranje biljaka Fe-helatom.
2.
Tretiranjem sa željeznim solima proučavana se kloroza može samo djelomično
otkloniti, što govori da je ona pored nepristupačnosti željeza
uzrokovana i poremetnjom u ishrani s drugim hranivima te drugim
nepovoljnim faktorima.
3.
Prije osnivanja šumskih kultura i rasadnika svaku je površinu neophodno
potrebno detaljno istražiti. Isto vrijedi i za supstrate namijenjene za
uzgoj biljaka u rasadnicima. Posebnu pozornost treba obratiti na sadržaj
karbonata i reakciju tla (supstrata).
4.
Zbog velikog gospodarskog značaja proučavane (kloroze i njenu nedovoljnu
izučenost ova istraživanja treba nastaviti.
LITERATURA


Anić, J. Kas tori, R., Kerin, D., Sa vic, B.: (1974): Stanje i problemi primjene
mikroelemenata u poljoprivredi Jugoslavije. III jugoslavenski simpozium
mikroelementi u poljoprivredi, Portorož.


Baule , H., Fricker , C. (1967): Die Diingung von Waldbaumen, Miinchen.


Fiedler, H. J., Nebe, W., Hoffmann, E. (1973): Forstliche Pflanzenernahrung
und Diingung, Jena.


Gliha, R., Miljković, L., Paulić, N. (1972): Dinamika rasta krušaka i pojava
kloroze u ekološkim uvjetima Ravnih kotara. Voćarstvo broj 19—20.


Gračanin , M. (1938): Kloroza vinove loze na otoku Visu. Arhiv ministarstva
poljoprivrede, Beograd.


Janjić , V. (1971): Efikasnost helata gvožđa u lečenju kloroze jabuka u Sremu.
Referat na petom kongresu voćara Jugoslavije, Vrnjačka banja.


J e 1 o v i ć, A. (1952): Stanje vinograda i velika količina vapna u tlu Vrgorskog
jezera. Biljna proizvodnja broj 1.


Juras , I., Čolak, A. (1951): Aktivno vapno i problem vinograda na otoku Šolti.
Biljna proizvodnja broj 5.


Komlenović , N. (1972): Iskustva u gnojidbi i ishrani četinjača u rasadnicima.
Informacije Jugoslavenskog poljoprivredno šumskog centra, Beograd.


Komlenović , N. (1967): Neki rezultati primjene mineralnih gnojiva kod uzgoja
sadnica četinjača na posebnim supstratima. Radovi broj 2 Jugoslavenskog
instituta za četinjače, Jastrebarsko.


Ma rt ino vic, J. (1965): Utjecaj tla na uspijevanje borovca (P. strobus L.) u kulturi
»Bučice« u Hrvatskom Zagorju. Šumarski list 7/8.
Richards , B. N. (1961): Soil pH and mvcorrhiza development in Pinus. Nature


190.
Živanov ,
N. (1974): Prilog izučavanju kloroze u rasadnicima topole klona 1-214.
Agrohemija No. 3—4.


SUMMARY
Chlorosis of conifers on dolomitic rendzina and its control


In cultures of conifers in Croatia the chlorosis of the plants is a rather
frequent phenomenon. The author has performed in the Institute of Forest research,
Jastrebarsko, comparative investigations for combating this phenomenon




ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 26     <-- 26 -->        PDF

in Pinus contorta Dougl. and Pinus silvestris L. The investigations were carried
out for the dolomitic rendzina with chemical properties according to Tab. 1, for
field peat (Tab. 2) and acid brown soil (Tab. 3) in laboratory pots with 8 kg of
soil. Treatment was performed with 0.5 g of iron sulphate and with the same
amount of iron in the form of iron citrate and iron chelate, the foliar treatment
with 0.2 »/o-solution of iron sulphate and the corresponding concentrations of iron
citrate and iron chelate.


Through these investigation the following was established:


1.
With the application of iron salts we can effect a better thriving of Pinus contorta
Dougl. and Pinus silvestris L. cultivated on dolomitic rendzina. A special
efficiency was demonstrated by foliar treatment of plants with iron chelate.
2.
Through treatment with iron salts chlorosis can be prevented only in part,
which shows that besides lack of iron it is also caused by malnutrition with
other nutrients, and by other unfavourable conditions.
3.
Because of the great economical significance of the chlorosis under study and
its unsufficient knonwledge, these investigations ought to be continued.
Primljeno kolovoza 1976.
Dr Nikola Komlenović, dipl. inž. šuim.
Institut za šumarstvo, Jastrebarsko


Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske izdaje
ovu »Povijest šumarstva Hrvatske kroz stranice Šumarskog lista« povodom
130. obljetnice osnivanja Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva i
stote godine neprekidnog izlaženja Šumarskog lista.


Ovom publikacijom Savez se želi odužiti svim onim šumarskim stručnjacima
koji su u tome dugom razdoblju nepoštedno radili i postigli to što
danas imamo u šumskom fondu Hrvatske.


U prvim počecima razvoja šumarske struke, naši šumari slijede iskustva
Njemaca, Austrijanaca i Čehoslovaka, što je i logično, jer se naši
kadrovi uče u njihovim školama. Rad i iskustva tih kadrova ne ostaje anonimni.
Svoja zapažanja oni objavljuju u austrijskim, njemačkim i mađarskim
stručnim časopisima. To traje do 1876. godine kada je već pripremljen
prvi broj Šumarskog lista, koji izlazi 1. I. 1877. godine. Taj teško dočekani
dan predstavlja početak novog razdoblja u povijesti šumarstva, ne
samo Hrvatske, nego čitavog slavenskog juga.


Šumarski list koji izdaje Hrvatsko šumarsko društvo započinje objavljivati
šumarska dostignuća i iskustva na materinjem jeziku. Šumarski list


postaje mjestonapredovanja
izmjenestruke.
stručnih misli i nezamjenljiva pokretačka poluga
(Iz Predgovorastr. 3)
»Povijesti šumarstva Hrvatske . . .« Zagreb, 1976.
466