DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 17 <-- 17 --> PDF |
KLOROZA ČETINJAČA NA DOLOMITNOJ RENDZINI I NJENO SUZBIJANJE N. KOMLENOVIĆ SAŽETAK, činjenica da većina četinjača pokazuje slabo uspijevanje na karbonatnim tlima (spori rast, klorostičnost iglicai njihova manja otpornost prema utjecaju nepovoljnih biotskih i abiotskih čimbenika) potakli su šumarski institut u Jastrebarskom da istraži uzroke toj pojavi. Istraživanja je proveo dr Komlenović laboratorijskim načinom s Pinus contorta Dougl. i Pinus silvestris L. Ova istraživanja, za navedene vrste uzgajane na dolomitnoj rendzini, pokazala su da je djelotvorna primjenaželjeznih soli, posebno Fe-helata folijarno. Autor međutim upozorava da je prije osnivanja šumskih rasadnika i kultura nužno ispitati odnosna tla kao i na to, da tu pojavu treba i dalje proučavati. UVOD Rezultati dosadašnjih istraživanja pokazali su da većina četinjača pokazuje slabo uspijevanje na karbonatnim tlima. Kulture osnovane na ovim tlima sporo rastu, iglice su im klorotiane i manje su otporne prema utjecaju nepovoljnih biotskih i abioitskih čimbenika. Ova je pojava dosta raširena u našim kulturama, posebno u onim čijem osnivanju nisu prethodila pedološka i biljnobranidbena istraživanja. Kloroza četinjača javlja se i u mnogim šumskim rasadnicima (Komlenović 1972). Neki od tih rasadnika osnovani su na karbonatnim tlima, a ima i takvih u kojima je vršena kalcifikacija. Kod uzgoja biljaka na posebnim supstratima također smo utvrdili da je slabo uspijevanju biljaka često povezano sa visokom reakcijom (Komlenović 1967). Kloroza četinjača dosta se spominje u literaturi. Najčešće se objašnjava nepovoljnim Ca/K-odnosom te nepristuipaonošću fosfora i nekih mikroelemenata, u prvom redu željeza (Baul e i Fricke r 1967). Biljkama je željezo potrebno u malim količinama, ali je njegova fiziološka uloga mnogostruka i izuzetno važna. Pored ostalog željezo je neophodno za tvorbu klorofila, pa njegov nedostatak uzrokuje pojavu kloroze. * Zahvaljujem se prof. J. Anić i doc. P. Durmanu koji su pregledali ovaj rad i dali korisne prijedloge za daljnja istraživanja. Istraživanja su financirali Repu blički fond za naučni rad SRH i Poslovno udruženje šumsko-privrednih organiza cija Zagreb. 457 |
ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 18 <-- 18 --> PDF |
Rezultati novijih istraživanja u poljoprivredi pokazali su da je kloroza biljaka uzgajanih na karbonatnim tlima vrlo složena i još uvijek nedovoljno istražena. To posebno proizlazi iz referata i diskusija III jugoslavenskog simpozija o mikroelementima (Anić et. al. 1974). Za nas su od osobitog interesa ona istraživanja iz poljoprivrede u kojima se proučava spomenuta kloroza u voćnjacima i vinogradima (Gračanki 1938, Juras i Čolak 1951, Jelović 1952, Gliha et. al. 1972). Ova pojava predstavlja ozbiljan gospodarski problem i najviše se pripisuje nedostatiku željeza (Janjić 1971 i dr.). Kloroza šumskog drveća kod nas je malo istraživanja. U dva se rada pojava kloroze kod američkog borovca (Martinović 1965) i topole (Živanov 1974) objašnjava nepristupaonošou željeza. Istraživanje mjera suzbijanja kloroze kod šumskog drveća nije kod nas vršeno i pored toga što je ova pojava dosta raširena i što je za nju vezano slabo uspijevanje mnogih kultura u našoj Republici. MATERIJAL I METODE RADA Naša istraživanja usmjerili srno na suzbijanje kloroze kod Pinus contorta Doulg. i Pinus silvestris L. Odabrana je jedna vrsta koja je posebno osjetljiva na viši sadržaj kalcija u tlu te vrsta koja je u tom pogledu nešto tolerantnija. Istraživanjima smo obuhvatili dolomitnu rendzinu Samoborske Plešivice. Važnija kemijska svojstva A-horizonta koji je korišten za punjenje lonaca u koje su sađene biljke, prikazana su u tabeli 1. Tabela 1 — Kemijska svojstva tla pH Al Sadržaj Humus Ukupni N H20 n*01 karb. % P205 K20 % % mg/100 g. tla 7.9 7.3 29 1.7 11.4 7.3 0.34 Pokus sa Pinus contorta Dougl. osnovan je 24. travnja 1974. U svaki lonac zasađene su po tri biljke 2 + 0 godine starosti. Pokus koji je postavljen sa pet ponavljanja imao je ova tretiranja: netretirano, Fe-sulfat dodan u tlo, Fe-citrat dodan u tlo, Fe-helat dodan u tlo, Fe^sulfat folijarno, Fe-citrat-folijamo, Fe-helat folijarno, 10% treseta, kiselo smeđe tlo. Po loncu koji je sadržavao 8 kg tla dodano je 0,5 g željeznog sulfata te iste količine željeza u obliku Fe-citrata i Fe-helata. Za folijarno tretiranje biljaka upotrebljen je 0.2 % rastvor Fe-sulfata te odgovarajuće koncentracije Fe-citrata i Fe-helata. Prilikom svakog folijarnog tretiranja netretirane biljke prskane su destiliranom vodom. U tretiranju 8 primijenjen je treset iz Poljske. Neka njegova svojstva iznose se u tabeli 2. 458 |
ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Tabela 2 — Neka kemijska svojstva treseta pH Al H>0 n-KCl P205 K,0 Ukupni N % mg/100 g tla 3.4 2.8 4.7 4.2 0.83 Kiselo smeđe tlo na kom proučavane vrste pokazuju posebno dobro uspijevanje poslužio je kao druga kontrola. Njegova osnovna kemijska svojstva data su u tabeli 3. Tabela 3 — Neka kemijska svojstva kiselog smeđeg tla pH Al H20 n-KCl P205 K20 Humus Ukupni N % % mg/100 g. tla 6.1 3.9 3.1 9.1 6.3 0.24 Pokus sa običnim borom postavljen je 25. travnja 1975. godine. Tretiranja su bila ista kao kod Pinus contorta Dougl., s tim da je umjesto varijante Fe-citrat-folijamo uvršteno tretiranje sa preparatom »Wuxal«. Folijarnim tretiranjem primijenjen je približno peti dio količine željeza kojeg SOTLO dodali tlu. Prilikom postavljanja pokusa i na kraju vegetacije mjerene su visine i debljine biljaka. Na kraju vegetacije uzete su i iglice za laboratorijska istraživanja. U biljnom materijalu dušik je određen metodom Kjeldahl-a. Za utvrđivanje sadržaja ostalih elemenata biljna je tvar rastvarana smjesom sumporne i perklorne kiseline. Iz rastvora su kalij i kalcij određeni plamenfotometrijsiki, fosfor kolorimetrijski, a magnezij i željezo metodom atomske absorpeije. Na izvođenju pokusa sudjelovali su ing. P. Rastovski i E. Mara- din. Laboratorijske analize provele su mr N. Pezdirc, Z. Lukić i Z. Kućerajter. REZULTATI ISTRAŽIVANJA Ubrzo nakon izbijanja novih iglica na biljkama uzgajanim na rendzini pojavila se kloroza. Ona počinje od baze iglica tako da njihovi vrhovi ostaju najduže zeleni. Kloroza je bila posebno intenzivna kod Pinus contorta Dougl. Prema Munsell color charts boja iglica ovog bora mogla se je označiti indeksom 2.5 GY 8/8—10. Kod obično g bor a Moroza iglica bila je ma |
ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 20 <-- 20 --> PDF |
nje izražena (boja 5 GY 7/6—8). Od starijih iglica mlade se iglice nisu razlikovale samo po boji već i po manjoj veličini. Biljike uzgajane na kiselom smeđem tlu nisu pokazivale taiko Jkanitrastmu sliku. Njihove iglice imale su intenzivno zelenu boju (2.5 G 6/6—8). Ubrzo na/kon izbijanja novih iglica starije iglice počele su se intenzivno sušiti kod obje istraživane vrste. Tabela 4 — Tabela varijance za visinske i debljinske priraste Pinus contorta Dougl. i Pinus silvestris L. Izvor varijabilnosti Stupnjevislobode Sume kvadrata Srednji kvadrat SQ MQ F — eksperimentalni Pinus contorta Dougl. — Visinski prirast Blokovi Tretiranja Pogreška Ukupno 4 8 32 44 1.43 43.90 49.48 94.81 0.36 5.49 1.55 3.54* Pinus contorta Dougl. — Debljinski prirast Blokovi Tretiranja Pogreška Ukupno 4 8 32 44 0.03 29.05 29.45 58.53 0.01 3.63 0.92 3.94* Pinus silvestris L. — Visinski prirast Blokovi Tretiranja Pogreška Ukupno 4 8 32 44 0.55 26.25 30.99 57.79 0.14 3.28 0.97 3.38* Pinus silvestris L. — Debljinski prirast Blokovi 4 0.04 0.01 Tretiranja 8 4.73 0.59 3.68** Pogreška 32 5.27 0.16 Ukupno 44 10.04 Signifikantno na nivou 1 °/o. |
ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Tabela 5 — Podaci o prosječnim visinskim i debtjinskim prirastima Pinus contorta Dougl. Pinus silvestris L. Tretiranje Visinski debljinski prirast Visinski debljinski prirast cm cm Netretirano 3.5 0.60 7.6 0.76 Fe-sulfat-tlo 3.7 0.74 8.7 1.02 Fe-citrat-tlo 3.6 0.76 9.4 1.00 Fe-helat-tlo 4.1 0.90 9.1 0.90 Fe-sulf at-f oli j amo 4.2 1.00 9.0 1.00 Fe-helat-f olij amo 4.8 1.02 10.7 1.28 Fe-citrat-folijarno Wuxal 4.3 0.98 8.9 1.10 Treset 3.8 0.86 9.0 0.94 Kiselo smeđe tlo 6.9 3.38 9.5 1.94 GDs °/o 1.6 1.24 1.3 0.52 GDi Vo 2.3 1.67 1.7 0.70 Tabela 6 — Koncentracija hraniva u iglicama Pinus contorta Dougl.´ Kemijski sastav Tretiranje Fe N%> P»/. K11/« Ca% Mg0/» ppm Netretirano 0.91 0.070 0.17 1.02 0.289 108 Fe-sulfat-tlo 0.84 0.073 0.15 1.03 0.265 118 Fe-citrat-tlo 0.97 0.077 0.20 1.07 0.323 126 Fe-helat-tlo 1.07 0.087 0.17 0.40 0.285 104 Fe-sulf at-f oli j amo 0.99 0.087 0.18 1.07 0.318 322 Fe-helat-f oli j amo 0.97 0.087 0.15 1.14 0.318 160 Fe-citrat-f olij amo 0.89 0.077 0.17 1.09 0.318 272 10%, treseta 1.02 0.112 0.22 1.02 0.304 114 Kiselo smeđe tlo 1.36 0.140 0.56 0.34 0.106 60 * Prosječne vrijednosti za pet ponavljanja. Tabela 7 — Koncentracija hraniva u iglicama Pinus silvestris L. Kemijski sastav Tretiranje Fe N°/o P»/o K«Va Ca% Mg»/» ppm Netretirano 1.75 0.185 0.63 0.60 0.207 160 Fe-sulfat-tlo 1.51 0.146 0.50 0.50 0.191 140 Fe-citrat-tlo 1.44 0.157 0.49 0.59 0.205 120 Fe-helat-tlo 1.54 0.164 0.53 0.57 0.203 180 Fe-sulf at-f oli j amo 1.32 0.157 0.50 0.57 0.198 756 Fe-helat-iglice 1.61 0.174 0.50 0.61 0.217 180 Wuxal 1.59 0.154 0.50 0.59 0.212 80 10% treseta 1.31 0.133 0.56 0.53 0.222 200 Kiselo smeđe tlo 1.92 0.167 0.56 0.36 0.137 116 |
ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 22 <-- 22 --> PDF |
O utjecaju ispitivanih tretiranja na rast biljaka Pinus contorta Dougl. i Pinus silvestris L. može se zaključivati na osnovu podataka predočenih na slikama 1 i 2, kao i podataika statističke obrade (tab. 4 i 5). Općenito gledajući sva provedena tretiranja pozitivno su djelovala kako na visinski tako i na debljimski rast proučavanih vrsta. Sličan efdkat mogli smo konstatirati i u pogledu prosječne težine iglica. U gotovo svim slučajevima primijenjena tretiranja relativno su više utjecala na brži debljimski rast proučavanih vrsta. Dok se povećanje visinskog prirasta, ovisno o tretiranju i vrsti, kreće između 2 i 45% to je povećanje za debljinsiki prirast variralo od 20% do 72%.. Pri tome je zanimljivo, da je povećanje visinskog prirasta običnog bora bilo statistički opravdano kod gotovo svih tretiranja u odnosu na netretirane biljke što nije bio slučaj kod debljinskog prirasta. To se može objasniti većom varijabilnošću i pogrješkama mjerenja ovog posljednjeg. Na isti način može se tumačiti i statistička opravdanost efekata tretiranja kod Pinus contorta Dougl. VISINSKI PRIRAST-1974 DEBLJINSKI PRIRAST-1974. SI I Utjecaj proučavanih tretir priras! biljaka Pinus contorta Dougl Naprijed navedeni podatak vrlo je zanimljiv u pogledu kvalitete sadnica. Poželjno je da se proizvode deblje i niže a ne visoke i tanke sadnice. |
ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 23 <-- 23 --> PDF |
Pozitivni utjecaj tretiranja samo je ublažio klorozu i slabo uspijevanje biljaka proučavanih vrsta. Biljke, uzgajane na kiselom smeđem tlu pokazivale su daleko bujmiji rast od bilo kog drugog tretiranja i razlikovale se u boji iglica. Ova se razlika posebno uočavala kod Pinus contorta Dougl. Izgleda da je metabolizam kod ove vrste bio u tolikoj mjeri poremećen da biljke nisu mogle u dovoljnoj mjeri iskoristiti primijenjeno željeno i druga hraniva Primjena željeznih soli u pravilu je imala za posljedicu porast sadržaja željeza u iglicama proučavanih vrsta (Tab. 6 i 7). To se posebno odnosi na tretiranje u kom je željeni sulfat primijenjen folijarno. Razumljivo je da smo u iglicama Pinus cootorta utvrdili niže koncentracije željeza nego u iglicama običnog bora. VISINSKI- PRIRAST-19T5. Netretirano- 100 DEBLJINSKI PRIRAST-1975. i * l SI, 2. UTJECAJ PROUČAVANIH TRETIRANJA NA RAST I PRIRAST BILJAKA PINUS SILVESTRIS L . Interesantan je, međutim, podatak da je sadržaj željeza u iglicama bio veći kod biljaka obje vrste na rendzini nego kod biljaka uzgojenih na kiselom smeđem tlu. Očekivali smo upravo obrnutu sliku. Poznato je, međutim. |
ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 24 <-- 24 --> PDF |
da viši sadržaj ukupnog željeza u biljci ne znači da biljka ima na raspolaganju i veće količine mobilnog željeza. Biljke uzgojene na rendzini imale su vrlo visok sadržaj kalcija, što je moglo nepovoljno utjecati na pokretljivost željeza (Baul e i Fricke r 1967) i njegovu akumulaciju u iglicama. U iglicama Pinus contorta Dougl. utvrdili smo vrlo niske koncentracije dušika, fosfora i kalija, daleko niže nego kod Pinus silvestris L. Nasuprot tome koncentracije kalcija u iglicama Pinus contorta Dougl. bile su vrlo visoke. Možda u tome i treba tražiti uzroke velike osjetljivosti ove vrste na viši sadržaj kalcija u tlu. Dodavanje treseta jako kisele reakcije povoljno je djelovalo na ishranu Pinus contorta Dougl. svim proučavanim hranivima osim kalcija. Rezultati naših istraživanja u pogledu rasta biljaka, kretanju i intenzitetu kloroze, kao i podaci o kemizrnu iglica pokazuju, da je proučavana kloroza vrlo složena. Za pretpostaviti je da nije u pitanju samo nepristupačnost željeza i drugih spomenutih hraniva već i njihov međusobni odnos kao i prisustvo drugih nepovoljnih čimbenika. Tako su npr. rezultati dosadašnjih istraživanja pokazali da visoka reakcija nepovoljno djeluje na razvitak mikorize (Baule i Fricker 1967, Fiedler e t. al. 1973). U tom su pogledu posebno zanimljiva istraživanja koja je proveo Richard s (1961). U pokusima sa Pinus taeda i Pinus caribaea ovaj je autor nakon povišenja reakcije iznad pH 7.5 utvrdio slabiji razvitak mikorize i pojavu kloroze iglica. Poslije primjene kompleksnih željeznih spojeva tvorba mikorize bila je normalna. Dobiveni rezultati jasno pokazuju da su proučavane željezne soli bile djelotvornije kada su primjenjivane folijarno nego preko tla . Razlike između efekata postignutih folijarnim tretiranjem i efekata koje smo postigli dodavanjem željeznih soli u tlo nisu velike i nisu statistički opravdane. Međutim, uočava se jasna tendencija u pogledu veće efikasnosti folijarne primjene željeza. Pri tome se mora imati na umu, da su količine željeza primijenjene preko iglica bile daleko manje od onih koje smo dodali tlu. Koncentracije rastvora istraživanih soli izgleda da se ne bi smjele mnogo povećavati, jer smo kod prvog prskanja biljaka običnog bora sa 0.2% rastvorom Fe^sulfata uočili oštećenja na mladim iglicama. Ta pojava nije primjećena kod rastvora Fe-helata, što ide u njegov prilog u odnosu na druge željezne soli prilikom suzbijanja kloroze četinjača uzrokovane nedostatkom željeza. U šumskim rasadnicima i hortikulturi folijarno tretiranje biljaka može se kombinirati sa primjenom zaštitnih sredstava, dok je u šumskim kulturama ova mjera teško izvediva. Ova činjenica ukazuje na važnos t pret hodnih istraživanja površina koje su namijenjene za osnivanje šumskih kultura i rasadnika te odgovarajućeg izbora vrsta. Grube se pogreške teško ispravljaju. Nažalost, mnogi naši šumari nisu svjesni težine ovakvih promašaja, pa je kloroza i slabo uspijevanje četinjača postala dosta raširena pojava u mnogim našim šumskim kulturama i rasadnicima. |
ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 25 <-- 25 --> PDF |
ZAKLJUČCI Na osnovu rezultata istraživanja i diskusije moglo bi se zaključiti slijedeće: 1. Primjenom željeznih soli može se utjecati na bolje uspijevanje Pinus contorta Dougl. i Pinus silvestris L. uzgajanih na dolomitnoj rendzini. Posebnu efikasnost pokazalo je folijarno tretiranje biljaka Fe-helatom. 2. Tretiranjem sa željeznim solima proučavana se kloroza može samo djelomično otkloniti, što govori da je ona pored nepristupačnosti željeza uzrokovana i poremetnjom u ishrani s drugim hranivima te drugim nepovoljnim faktorima. 3. Prije osnivanja šumskih kultura i rasadnika svaku je površinu neophodno potrebno detaljno istražiti. Isto vrijedi i za supstrate namijenjene za uzgoj biljaka u rasadnicima. Posebnu pozornost treba obratiti na sadržaj karbonata i reakciju tla (supstrata). 4. Zbog velikog gospodarskog značaja proučavane (kloroze i njenu nedovoljnu izučenost ova istraživanja treba nastaviti. LITERATURA Anić, J. Kas tori, R., Kerin, D., Sa vic, B.: (1974): Stanje i problemi primjene mikroelemenata u poljoprivredi Jugoslavije. III jugoslavenski simpozium mikroelementi u poljoprivredi, Portorož. Baule , H., Fricker , C. (1967): Die Diingung von Waldbaumen, Miinchen. Fiedler, H. J., Nebe, W., Hoffmann, E. (1973): Forstliche Pflanzenernahrung und Diingung, Jena. Gliha, R., Miljković, L., Paulić, N. (1972): Dinamika rasta krušaka i pojava kloroze u ekološkim uvjetima Ravnih kotara. Voćarstvo broj 19—20. Gračanin , M. (1938): Kloroza vinove loze na otoku Visu. Arhiv ministarstva poljoprivrede, Beograd. Janjić , V. (1971): Efikasnost helata gvožđa u lečenju kloroze jabuka u Sremu. Referat na petom kongresu voćara Jugoslavije, Vrnjačka banja. J e 1 o v i ć, A. (1952): Stanje vinograda i velika količina vapna u tlu Vrgorskog jezera. Biljna proizvodnja broj 1. Juras , I., Čolak, A. (1951): Aktivno vapno i problem vinograda na otoku Šolti. Biljna proizvodnja broj 5. Komlenović , N. (1972): Iskustva u gnojidbi i ishrani četinjača u rasadnicima. Informacije Jugoslavenskog poljoprivredno šumskog centra, Beograd. Komlenović , N. (1967): Neki rezultati primjene mineralnih gnojiva kod uzgoja sadnica četinjača na posebnim supstratima. Radovi broj 2 Jugoslavenskog instituta za četinjače, Jastrebarsko. Ma rt ino vic, J. (1965): Utjecaj tla na uspijevanje borovca (P. strobus L.) u kulturi »Bučice« u Hrvatskom Zagorju. Šumarski list 7/8. Richards , B. N. (1961): Soil pH and mvcorrhiza development in Pinus. Nature 190. Živanov , N. (1974): Prilog izučavanju kloroze u rasadnicima topole klona 1-214. Agrohemija No. 3—4. SUMMARY Chlorosis of conifers on dolomitic rendzina and its control In cultures of conifers in Croatia the chlorosis of the plants is a rather frequent phenomenon. The author has performed in the Institute of Forest research, Jastrebarsko, comparative investigations for combating this phenomenon |
ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 26 <-- 26 --> PDF |
in Pinus contorta Dougl. and Pinus silvestris L. The investigations were carried out for the dolomitic rendzina with chemical properties according to Tab. 1, for field peat (Tab. 2) and acid brown soil (Tab. 3) in laboratory pots with 8 kg of soil. Treatment was performed with 0.5 g of iron sulphate and with the same amount of iron in the form of iron citrate and iron chelate, the foliar treatment with 0.2 »/o-solution of iron sulphate and the corresponding concentrations of iron citrate and iron chelate. Through these investigation the following was established: 1. With the application of iron salts we can effect a better thriving of Pinus contorta Dougl. and Pinus silvestris L. cultivated on dolomitic rendzina. A special efficiency was demonstrated by foliar treatment of plants with iron chelate. 2. Through treatment with iron salts chlorosis can be prevented only in part, which shows that besides lack of iron it is also caused by malnutrition with other nutrients, and by other unfavourable conditions. 3. Because of the great economical significance of the chlorosis under study and its unsufficient knonwledge, these investigations ought to be continued. Primljeno kolovoza 1976. Dr Nikola Komlenović, dipl. inž. šuim. Institut za šumarstvo, Jastrebarsko Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske izdaje ovu »Povijest šumarstva Hrvatske kroz stranice Šumarskog lista« povodom 130. obljetnice osnivanja Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva i stote godine neprekidnog izlaženja Šumarskog lista. Ovom publikacijom Savez se želi odužiti svim onim šumarskim stručnjacima koji su u tome dugom razdoblju nepoštedno radili i postigli to što danas imamo u šumskom fondu Hrvatske. U prvim počecima razvoja šumarske struke, naši šumari slijede iskustva Njemaca, Austrijanaca i Čehoslovaka, što je i logično, jer se naši kadrovi uče u njihovim školama. Rad i iskustva tih kadrova ne ostaje anonimni. Svoja zapažanja oni objavljuju u austrijskim, njemačkim i mađarskim stručnim časopisima. To traje do 1876. godine kada je već pripremljen prvi broj Šumarskog lista, koji izlazi 1. I. 1877. godine. Taj teško dočekani dan predstavlja početak novog razdoblja u povijesti šumarstva, ne samo Hrvatske, nego čitavog slavenskog juga. Šumarski list koji izdaje Hrvatsko šumarsko društvo započinje objavljivati šumarska dostignuća i iskustva na materinjem jeziku. Šumarski list postaje mjestonapredovanja izmjenestruke. stručnih misli i nezamjenljiva pokretačka poluga (Iz Predgovorastr. 3) »Povijesti šumarstva Hrvatske . . .« Zagreb, 1976. 466 |