DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 27     <-- 27 -->        PDF

NOVA ISKUSTVA SA SUZBIJANJEM KOROVA U SJEMENIŠTU


N. ZEKIĆ
SAŽETAK. Suzbijanje korova na proizvodnim površinama
u rasadniku mehaničkim načinom (pljevljenjem, okopavanjem)
u suvremenoj proizvodnji ne zadoovljava. Također ne zadovoljavaju
ni mnoga kemijska sredstva (štetnost po ponik i biljke,
zagađivanja tla i voda). Zagrebački Kemijski kombinat Katran-
Chromos-Kutrilin proizveo je selektivni herbicid pod nazivom
COBEX. Provjeravanje vrijednosti i uporabivosti ovog herbiciđa
u šumskim rasadnicima primjenom kod sjetve običnog bora, a i
nekih drugih četinjača, u rasadniku u Maglaju izvršila je N.
Zekić i utvrdila njegovu punu efikasnost na suzbijanju korova.


1. UVOD
Suvremena rasadnioka proizvodnja, koja će biti u stanju da podmiri
rastuće potrebe šumske privrede na sadnom materijalu, može se ostvariti
samo uz uvjet da u prvoj i najosjetljivijoj fazi razvoja, u sjemeništu, budu
osiguram potrebni uvjeti za razvoj. Jedan od osnovnih uvjeta za proizvodnju
kvalitetnog sadnog materijala je pravovremena i efikasna zaštita od
korova. Mehaničkim i ručnim plijevljenjem, koje osobito u kišnim godinama
treba u toku sezone često ponavljati, stradava i dobar dio klijanaca.
S druge strane u današnjim uslovima (teško je osigurati radnu snagu za ove
poslove, pa se sve više javlja potreba za suvremenijim, bržim i ekonomičnijim
načinom suzbijanja korova. To je dovelo do pokušaja da se po ugledu
na poljoprivredu za suzbijanje korova koriste kemijska sredstva. Kako se
specijalno za šumarstvo ovakva sredstva danas još me proizvode preostaje
jedino da se iz širokog izbora ovih sredstava proizvedenih za poljoprivredu
odaberu ona koja će se najbolje moći prilagoditi tehnologiji rada u šumskim
rasadnicima i toleranciji šumskih sadnica, a ujedno neće ugrožavati
sredinu. Veliki broj do sada ispitanih i praktično primjenjenih kemijskih
sredstava u sjemeništu bio je nepodesan, bilo zbog slabe ili kratkotrajne
efikasnosti na korove, toksičnosti za klijance i izazivanja deformiteta na
korijenu ili zbog kompliciranog načina primjene. Pokušali smo zato s jednim
od novoproizvedenih herbiciđa Cobex-om i dobili dobre rezultate.


2. MATERIJAL I METODA RADA
Cobex je trgovačko ime za selektivni herbicid koji sadrži 24% aktivne
tvari dinitramina. Proizvodi ga kod nas Kemijski kombinat Chromos-Katran-
Kutrilin, Zagreb. Za sada još nije u prometu, ali se uskoro očekuje njegova




ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 28     <-- 28 -->        PDF

službena registracija*. Prema rezultatima iz zemalja gdje se već primjenjuje
ima naglašenu selektivnost za mnoge kulture i vrlo širok spektar djelovanja
na travne i širokolisne korove, među kojima i neke dosta otporne
vrste (2, 3). Za uspješno djelovanje veoma je važna pravilna primjena. Površine
za sjetvu moraju biti dobro pripremljene. Kompaktno zemljište s
velikim grudama i suvišnom vlagom smanjit će efikasnost djelovanja. Treba
ga inkorporirati u zemljište na dubinu 4—5 cm za vrijeme .primjene ili 24
sata nakon nje. Djeluje sna korove u (klijanju i nicanju, dok na odrasle korove
ne djeluje. Doza se prema vrsti tla kreće od 1,5 1 po ha za laka i pjeskovita
tla do 3 1 po ha za teža da. Dobra imu je osobina da je neovisan od
vremenskih prilika, što kod većine drugih herbicida nije slučaj. Nakon tretiranja
ne smije se naknadno prekopavati zemljište, jer se onemogućava
njegovo djelovanje. Važna mu je osobina da ima malu toksičnost i da se
brzo razgradi nakon djelovanja, pa nema opasnosti od ugrožavanja okoline.


Kod ispitivanja mogućnosti da se ovaj herbicid (primjeni u sjemeništima,
osobito četinarskih vrsta, u prvom redu nas je interesiralo da li će biti
toksičan za klijance i kakva je efikasnost njegovog djelovanja na postojeću
korovsku floru.


Pokus je bio izveden u rasadniku »Stan o vi« Tvornice »NATRON« u
Maglaju, po sistemu slučajnog blok eksperimenta s 3 ponavljanja, u sjemeništu
običnog bora (Pinus silvestris L.) Cobex je primjenjen u dozi 3,5 1
po ha 28. IV. 1975. godine i inkorporiran ručno u zemljište, neposredno nakon
primjene. Sjetva je obavljana 10. V. 1975. godine.


Ocjenjivanje efikasnosti djelovanja provedeno je 8 sedmica nakon primjene
utvrđivanjem koeficijenta efikasnosti po Dodel-u (KE), kao i određivanjem
suhe mase korova ukopno za sve vrste, sušenjem na 105° C do
konstantne težine.


Rezultati su obrađeni .standardnim statističkim metodama.


3. UVJETI ZEMLJIŠTA I KLIMA
Tlo u rasadniku je beskarbonatni aluvij, primarno pseudooglejan, srednje
teškog mehaničkog sastava (pjeskovita ilovača i ilovača), slabo kisele
reakcije, slabo humozno, dušikom umjereno do dobro abskrbljeno, fiziološki
aktivnim fosforom siromašno, a za biljku lako pristupačnim kalijem
slabo osigurano.


Tlo je u vrijeme primjene u pogledu vlažnosti i obrade imalo zadovoljavajuće
uslove za primjenu herbicida.


Klimatski uvjeti (tab. 1) u odnosu na višegodišnji prosjek u pogledu
temperatura nisu mnogo otstuipali, ali isu oborine u V, VII, a osobito u VIII
mjesecu bile više od prosječnih, što utiče na brzinu zakorovljavanja i razgradnju
herbicida.


* U međuvremenu, srpanj rnj., COBEX je stavljen u prodaju (Ur.).


ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 29     <-- 29 -->        PDF

Srednje mjesečne temperature i oborine


Tabela 1.


Mjesec
Srednja mjesečna
temperatura u °C
1975. god. Višegodišnji
prosjek
Oborine
1975. god.
u mm
Višegodišnji
prosjek
Broj kišnih
dana
1975. god.
IV
V
VI
VII
VIII
IX
10,8
16,4
18,3
20,2
19,9
19,2
11,2
15,5
19,0
20,9
20,3
16,2
43
121
66
120
116
38
74
96
133
81
68
64
13
18
21
8
16
8


4. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA
Prosječan broj korova po m2 i koeficijent efikasnosti
obični bor — sjemenište
Tabela 2.


C ob e x 3,51 po ha


Vrsta korova Broj korova Koeficijent Kontrola


efikasnosti %


Agropyron repens (L) P. B. 5,0 59,3 12,3
Amaranthus petroflexus L. 100,0 1,3
Echinochloa crus-galli L. 100,0 2,7
Polygonum persicaria L 1,0 78,7 4,7
Rorippa silvestris (L) Bess. 100,0 0,7
Setaria glauca (L) P. B. 5,0 97,2 180,7


UKUPNO: 11,0 94,6 202,4


Prosječna težina suhe mase korova
obični bor — sjemenište
Tabela 3.


Tretman Težina gr po m2


Cobex 3,5 1 po ha 1,70
Kontrola 34,70


Primjenom Cobex-a smanjena je ukupna zakorovljenost sa visokim koeficijentom
efikasnosti od 94,6 %. Kao što se vidi iz tabele 2 broj korovskih




ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 30     <-- 30 -->        PDF

vrsta u sjemeništu nije bio velik, ali su zato pojedine vrste bile zastupljene
sa velikim brojem primjeraka, kao Setaria glauca (L.) P. B. — sivi muhar,
koja je bila izrazito dominantna vrsta. To je korov koji se i pored toga
što je jednogodišnji teško suzbija i predstavlja sve veći problem, kako u
mnogim poljoprivrednim kulturama, tako i u velikom broju šumskih rasadnika.
Ovaj otporni ikorov djelovanjem Cobex-a visoko je reduciran
(97,2%).


Slika 1.
Parcela tretirana Cobex-om 3,5 1 po ha 8 sedmica nakon primjene.
Foto: N. Zekić


Većina ostalih jednogodišnjih vrsta potpuno je suzbijena (KE100%).


Od višegodišnjih vrsta Agropyron repens (L.) P. B. — pirika, poznata
kao jedna od najotpornijih (korovskih vrsta suzbijena je sa zadovoljavajućim
efektom od 59,3´%>. Druga višegodišnja vrsta Rorippa silvestris (L.) Bess. —
obični grbak, koja je čest ikorov u šumskim rasadnicima bila je zastupljena
s malim učešćem i suzbijena je u potpunosti, ali se na osnovu toga ne bi
moglo zaključivati, da li bi (rezultat bio isti ikada bi ova vrsta bila dominantna.




ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 31     <-- 31 -->        PDF

Težina suhe mase ´korova još očiglednije ukazuje na uspješno
djelovanje Cobex-a, jer je na tretiranim parcelama bila preko 20 puta
man j a, nego na (kontroli (tab. 3).


Treba istaknuti da su parcele tretirane Cobex-om, i pored veoma povoljnih
uslova za zakorovljavanje (tab. 1), ostale čiste kroz čitavu
sezon u i da ih gotovo uopće nije trebalo plijeviti, za razliku od netretiranih
koje su plijevljane 5—6 puta (slika 1 i 2). U pogledu uticaja na klijance
moglo se je konstatirati, da je Cobex pokazao visoku selektivnost u
odnosu na klijance običnog bora, jer procenat uginulih biljčica nije prelazio
granice normalnih gubitaka u sjemeništu.


Slika 2.
Netretirana parcela na kojoj se vršilo ručno plijevljenje.
Foto: N. Zekić


Da bi se utvrdilo da li ova tolerancija važi i za ostale četinarske vrste
u 1976. godini postavljen je ogled s crnim borom (Pinus nigra Am.), smrekom
(Picea abies [L.] Karst.) i arišem (Larix decidua Mili), pa iako još nije
završen već sada se može utvrditi da su sve ove vrste u punom broju nikle,
i klijanci se normalno razvijaju, mada je razmalk itameđu tretmana i sjetve




ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 32     <-- 32 -->        PDF

bio kraći nego u pokusu iz 1975. godine. Osim tolerancije pojedinih vrsta
na Cobex bilo je također značajno utvrditi koliki treba da bude vremen ski
razmak između tretmana i sjetve i da li je moguće vršiti
sjetvu neposredno nakon tretmana, bez štetnih posljedica po klijance.
Naime, zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta, kao što je to bio slučaj i ove
godine, sjetvu treba obaviti u kratkom raku, ipa nema dovoljno vremena da
se obavi tretiranje i čeka do sjetve određeni period vremena (karenca) kao
što se to zahtijeva kod nekih preparata. Takav je npr. Basamid granulat,
za koji iz drugih i vlastitih iskustava (4) znamo da ima veliku i dosta trajnu
efikasnost djelovanja na mnoge korovske vrste i primjena mu je jednostavna,
ali mu je nedostatak što od primjene do sjetve zahtijeva dužu karencu.
Osim toga u poređenju s Cobex-om je skuplji, jer je potrebna veća količina
po ha.


Za klijance Cobex nije bio toksičan, niti kada je sjetva vršena neposredno
nakon tretmana, ali smo istovremeno uočili da je i efikasnost na
korove u tom slučaju slabija. Ovo nalazimo i kod drugih autora (1). Svakako
da bi ispitivanja >u tom pravcu trebalo i dalje vršiti, ali smo smatrali
da bi rezultati o mogućnosti primjene ovog novog herbicida mogli biti interesantni
za rasadničku praksu, obzirom na njenu potrebu za nekim efikasnim,
jeftinim i po sredinu bezopasnim kemijskim sredstvom za suzbijanje
korova, koje bi se moglo primjeniti kratko vrijeme prije sjetve.


5. ZAKLJUČAK
Obzirom da u našoj rasadničkoj praksi još uvijek nema pogodnog kemijskog
sredstva za suzbijanje korova u sjemeništu vršili smo ispitivanje s
novim herbicidom Cobex u sjemeništu običnog bora (Pinus silvestris L.), na
osnovu kojeg se može zaključiti slijedeće:


— Cobex je smanjio ukupnu zakorovljenost sa visokim stepenom efikasnosti
(94,6%);
— dominantna korovska vrsta Setaria glauca (L.) P. B. — sivi muhar,
koja se teško suzbija, iako je jednogodišnja, visoko je reducirana (97,2%);
— većina ostalih jednogodišnjih vrsta potpuno je suzbijena (100%);
— Agropyron repens (L.) P. B. — pirika, višegodišnji i jedan od najotpornijih
korova u rasadnicima suzbijen je sa zadovoljavajućim efektom
(59,3%);
— o efektu djelovanja na Rorippu silvestris (L.) Bess. — obični grbak,
također višegodišnji ´korov, koji je često problem u rasadnicima, ne može
se zaključivati, jer je bio zastupljen sa malim učešćem;


— težina suhe mase korova bila je preko 20 puta manja, nego na kontroli;
— Cobex je pokazao visoku selektivnost na klijance običnog bora (Pinus
silvestris L.), a u novom ogledu u 1976. godini, klijanci crnog bora (Pinus
nigra Am.), smreke (Picea abies [L.] Karst.) i ariša (Larix decidua Mili.)
također su bili tolerantni na Cobex;
— utvrđeno je, da vremenski razmak od tretmana do sjetve može biti
veoma krata/k, bez štetnih posljedica za klijance, što je za rasadmičku praksu


ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 33     <-- 33 -->        PDF

važno, jer često zbog nepovoljnih vremenskih prilika sjetvu treba brzo
obaviti;


— međutim, ukoliko je ovaj razmak bio kraći efikasnost djelovanja na
korove se smanjivala;
— ispitivanja u cilju utvrđivanja optimalnog vremenskog razmaka između
tretmana i sjetve trebalo bi nastaviti, ali i već dobiveni rezultati su za
rasadnioku praksu od interesa, obzirom na njenu potrebu za nekim efikasnim,
jeftinim i po sredinu bezopasnim kemijskim sredstvom za suzbijanje
korova u sjemeništu.
LITERATURA


1.
Berner, R. C, Abernathy, J. R., Smith, D. T. (1975): Influencing weed
control by delaying incorporation of 3 preplant herbicides. Proceedings 28th
Annual Meeting Southern Weed Science Society, Texas.
2.
J o j i ć, D. (1975): Novi herbicid Cobex — neke njegove osobine i mogućnosti
primjene. Biljna zaštita 4, Zagreb.
3.
Naish, R. W., Uprichard, E. A. (1974): Dinitraminea new incorporated
herbicide for peas, beans, and field brassicas. Proceedings of the 27th New
Zealand Weed and Pest Control Conference, Nelson.
4.
Zekić , N., Ćukac , N. (1973): Rezultati primjene nekih novijih preparata
kod suzbijanja korova u šumskim sjemeništima. Jugoslovenski simpozij o
borbi protiv korova, Sarajevo.
SUMMARY


New experiences in controlling weeds in the seed-beds


One o the essential conditions for the production of a qualitative planting
stock — for which there is an ever greater demand — is a timely and efficient
protection from weeds in the seed-beds. Because of the unsuitable mechanical and
manual protection — from which also young seedlings suffer, and owing to insufficient
labour — we are trying to solve this problem by appliyng chemicals for
destroying the weeds. The majority of chemicals so far applied have not satisfied,
either of account of their poor or short efficiency, their toxicity for young seedlings,
or their complicated use. An examination of the newly produced herbicide
Cobex (24 °/o-Dimtramin) in the Scots Pine (Pinus silvestris L.) seed-beds have
given good results. Total invasion by weeds was reduced by 94.6%. The prevailing
weed Setaria glauca (L.) P. B. was reduced by 59.3 %, Agropyrum repens
(couch-quitch) by 59.3%, and many species by even as much as 100 Vo. The dry
matter of the weeds was reduced by more than 20 times.


The Cobex herbicide was highly selective for young seedlings of Scots Pine
(Pinus silvestris L.), while an experiment carried out in 1976 demonstrated that
also young seedlings of European Black Pine (Pinus nigra Arn.), Spruce (Picea
abies (L.) Karst) and European Larch (Larix decidua Mill.) did not suffer from
this herbicide. It was established that the time-span between treatment and sowing
may be very short without any challenge to young seedlings, which is very
significant for young seedlings, for owing to unfavourable weather conditions sowing
ought to be perfomed within a short time. However, through shortening
the aforementioned time-span also the weed-killing efficiency of the herbicide
has diminished. Therefore investigations should be continued with the aim to
establish the optimal time-span between treatment and sowing.


Primljeno u lipnju 1976.
Nada Zekić, dipl. ing. šum.,
Institut za šumarstvo Sarajevo