DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 51 <-- 51 --> PDF |
NASTAVAK ISPITIVANJA UTJECAJA SUHOG LIŠĆA NA POVRŠINSKE VODE SLABOG TOKA I DOTOKA I. MUNJKO i B. MEŠTROVIĆ SAŽETAK. U cilju mogućnosti razlikovanja prirodno onečišćenih površinskih voda od onečišćenja nastalog unošenjeg otpadaiz naselja, od prometa ili industrije, autori su izvršili niz ispitivanja voda potoka u okolici Zagreba i dr. Rezultati ispitivanjautjecaja otpalog lišća bukve i hrasta na kvalitet površinskih voda objavljeni su u Šumarskom listu br. 4—6/1975. pod naslovom »Preliminarna ispitivanja utjecaja suhog otpalog lišća na kvalitetu površinskih voda kod slabog protoka«, a sada se objavljujurezultati ispitivanja onečišćavanja od otpalog lišća listača i otpalih iglica četinjača. Ta ispitivanja pokazuju da lišće listača jačeonečišćava vode nego iglice četinjača. UVOD Ovo je nastavak ispitivanja objavljenih u šumarskom listu, broj 4—6/ 1975. godine {M e š t ro vić-Mun j k o). Osnovna svrha rada bila je komparacija utjecaja iglica cmogorionog i lišća bjelogoričnog drveća na vode potoka i potočića, koji su slabog toka i malog protoka (svega nekoliko litara u sekundi). U toku su ispitivanja utjecaja sezonskog razvitka lišća (proljeće—´ljeto—jesen) na kvalitet malih voda, sa porastom organskih tvari u vodi, kroz sve njegove fenofaze, pod laboratorijskim uvjetima, jer nismo u mogućnosti ispitivati razvitak lišća različitih vrsta drveća na istom lokalitetu, ikakve su fenološke (karakteristike iste vrste na različitim nadmorskim visinama, kod različitih temperatura tla, ekspozicije i nagiba tla. MATERIJAL I METODE RADA Za ova ispitivanja uzeli smo lišće od nekoliko vrsta bjelogoričnog drveća (Fagus silvatica, Carpinus betulus, Castanea sativa, Quercus petraea, Populus alba, Acer pseudoplatanus) i to na kraju listopada, te u samom početku mjeseca studenog, kada je lišće u 10 fenofazi — otpadanje listova (11 i- j ani ć et al., 1974). Od predstavnika crnogoričnog drveća uzeli smo iglice Pinus leucoderma i Pinus dalmatica, od niskog raslinja običnu paprat (Dryopteris filix mas.). Lišće bjelogorica i paprati ubrani su sa Medvednice na visinama od 470 do 900 rn, jer su tu najvažnije vrste drveća (bukva, hrast, grab i kesten) bile nazočne na većem broju lokaliteta. Lišće topole ubrano je uz obale Save, |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 52 <-- 52 --> PDF |
kod sela Drenje. Iglice bora (Pinus dalmatica i P. leucoderma) iz Botaničkog vrta u Zagrebu. Uzorci voda iz potoka i potočića u Hrvatskom Zagorju uzimani su na Strahinščici, Cesar gori, Kuna gori, Ivančici i Medvednici tijekom listopada i studenog mjeseca 1975. godine. Voda iz vodotoka uzimala se na mjestima, gdje je bilo mnogo nanosa različitog otpalog lišća, podalje od utjecaja naselja, prometa ili pogona bilo koje industrije. Od uzoraka uzeli smo još plod divlje ruže (Rosa canina), pa ga tretirali kao i lišće u vodi, te uzorak priobalnog mora (Njivice, o. Krk) u kojeg smo stavljali iglice bora, da vidimo porast vrijednosti BPK5. Metode rada iste kao i u prethodnom radu sa ovom temom. DOBIVENI REZULTATI I DISKUSIJA U tabeli 1 iznosimo dobivene vrijednosti BPK5 za potoke i potočiće u Hrvatskom Zagorju iz čijih vrijednosti vidimo da se te vode nalaze prema »Uredbi o klasifikaciji voda« — Narodne novine br. 33/1967. god., između druge i četvrte klase po BPKs-vrijednosti. Međutim te su vode sve bistre a u nuždi mogu se koristiti za piće uz malu dezinfekciju is preparatima kao što su halamid ili hipoklorid. Dakle iz rezultata u tabeli 1 možemo zaključiti da otpalo lišće ima značajan utjecaj u određenom vremenskom periodu na kvalitet površinskih voda koje imaju slab tok i malen protok. Tabela 1 Određivanje BPKs vrijednosti u nekim potocima Hrvatskog Zagorja tijekom listopada i studenog 1975. godine Ime vodotoka mg BPKs/1 Klasa vode prema kod 20° C BPK-vrijednosti Mesečaj 6,0 3 Vrela 3,6 2 Selnica 7,4 4 Martinec 5,5 3 Batina 3,8 2 Vrbna 4,3 3 Vojsek 7,6 4 Lepavešćak 6,1 3 Vučak 17,2 4 Jamno 6,0 3 Pačetina 26,7 4 Izber 13,0 4 Poljanica 14,7 4 Dedina 9,5 4 Kupina 6,4 3 Vidak 9,1 4 Mrzljak 5,8 3 Luka 6,7 3 Ivanščak 6,2 3 Savin jak 5,3 3 Lampus 6,0 3 Žutnica 4,7 3 Blana 5,5 3 Conec 4,1 3 Maceljčica 3,3 2 Radobojčica 3,1 2 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 53 <-- 53 --> PDF |
Tabela 2 — Ispitivanje utjecaja suhog lišća i iglica bora, te ploda divlje ruže »šipka« na onečišćenje voda (20 g lišća, iglica ili ploda držano je u 500 ml destilirane vode kroz 14 dana na 20» C) Vrsta analize i jedinica Vrsta materijala u pokusu Hl specifična vodljivost u S/cm «s Isparni ostatak mg/l .rt H´ Broj bakterija na 1 ml 2 3 4 5 6 7 8 Destilirana voda 6,2 13,0 0 0,2 0 0 0 Lišće bjelogorice Bukva — Fagus silvatica Grab — Carpinus betulus Kesten — Castanea sativa Hrast — Quercus petraea Popola — Populus alba Javor — Acer psedoplatanus Paprat — Dryopteris filix mas 6,4 5,6 5,1 5,5 5,5 4,8 6,3 410,0 540,0 620,0 553,7 1919,2 987,0 759,1 910 1400 420 590 1290 880 620 3516 6108 6004 6740 3992 3530 1896 287 405 407 443 1477,6 760 493 0,1 0,1 0,1 0,1 0,1 0,1 0,1 18530 23880 8820 31500 27000 23310 9100 Iglice crnogorice Bor — Pinus dalmatica Bor — Pinus leucoderma 5,9 6,4 238,0 213,8 126 297 2117 2360 190 174 1,0 1,0 10206 5580 Plod divlje ruže Šipak — Rosa canina 5,4 1289 2200 28440 1034 0,1 17000 NAPOMENA: Coli titar i broj bakterija u ml rađeni su kod 37° C. Isparni ostatak na 105° C, a specifična vodljivost kod 25° C, i pH-vrijednost od 20 do 25» C. Iz dobivenih rezultata u tabeli 2. vidimo da lišće bjelogoričnog drveća znatnije opterećuje vode od iglica ornogoričng drveća. Iglice crnogoričnog drveća dospijevali u vodu prilikom sječe crnogoričnih šuma, pod utjecajem snažnih sniježmih lavina te nakon čišćenja i uređenja vrtova uz našu jadransku obalu, kada se granje crnogorica nedopušteno kao smeće baca u priobalno more. Koliko utječe prisutnost iglica i granja crnogorice na BPK-vrijednost priobalnog mora vidjeli smo iz preliminarnog pokusa, kada su iglice dalmatinskog bora stavljene u uzorak morske vode (postupak rada isti kao za pokus u tabeli 2), čija je BPKs-vrijednost iznosila 4,0, a nakon dodatka iglica bora ikroz 14 dama porasla na 60,0.; ukupna »ulja« od 0,7 mg/l u morskoj vodi bez iglica bora porasla na 14,7 mg/l nakon dodatka iglica bora (20 g u 500 ml morske vode). |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 54 <-- 54 --> PDF |
ZAKLJUČAK Lišće bjelogoričnog drveća u fenofazi otpadanja listova ima veći utjecaj na organsko i anorgansko onečišćenje površinskih voda slabog toka i malog protoka nego iglice crnogoričnog drveća, što se vidi iz količina BPK5 i KMnC>4, specifične vodljivosti te isparnog ostatka (tabela 2). Rezultate ovih ispitivanja trebamo uzeti u obzir ikod određivanja vrste i klasifikacije pojedinih vodotoka, te pravilne interpretacije pojedinih determinanata (BPK, KMn04, ulje i dr.) (kada one imaju visoku vrijednost u vodama, na koje nemaju utjecaj otpad naselja, predmeta i industrije. LITERATURA Meštrović , B., Munjko , I. 1975: Preliminarna ispitivanja utjecaja suhog lišća na kvalitetu površinskih voda kod slabog protoka. Šumarski list, 99 (4—6), 169—173. Ilijanić, Lj., Sugar, I., Topic, J., Šegulja, N. 1974: Proučavanje sezonskih promjena u vegetaciji Zagrebačke gore u 1972. godini. Ekologija, 9 (2) 107 —132. SUMMARY Continuation of studying the effect of dead leaves on the surface waters of poor flow and discharge With the aim to make possible to distinguish the naturally polluted surface waters from the pollution produced through the introduction of wastes from the settlemens, traffic and industry, the authors performed a series of examinations of the waters of brooks in the environs of Zagreb and in other places. The Jesuits of studying the effect of fallen leaves of Beech and Oak on the quality of surface waters of poor flow and discharge were published in »Šumarski list«, 4/6, 1976, under the title »Preliminary examination of the effect of dead fallen leaves on the quality of surface waters at poor discharge«, while now are being published the results of comparative examinations of the pollution of fallen leaves of broadleaved species and fallen needles of conifers. These data are presented in Tab. 2 (in column 1 of which are found tree species, in column 3 the specific conductivity, in columi 6 the residue on evaporation, and in column 8 the number of bacteria). They demonstrate (especially the data for BPK5, KMn04, and amounts of the residue on evaporation) that the pollution of the mentioned waters by the leaves of broadleaved species is higher than the pollution by the needles of conifers. Primljeno 14. II1976. Mr prof. Ignac Munjko, Branka Meštrović, dipl. isnž., Laboratorij za kontrolu voda Savjet za zaštitu čovjekove »OKI«, Zagreb okolice i prostorno planiranje, Velika Gorica |