DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 94 <-- 94 --> PDF |
PRVI KONGRES GENETIČARA JUGOSLAVIJE Prvi Kongres genetičara Jugoslavije održan je u Dubrovniku od 7—11. XI 1976. godine. Na Kongresu je bilo 217 učesnika, koji su podnesli 160 naučnih saopćenja. Među 217 učesnika Kongresa bilo je i 9 eminentnih stranih znanstvenih radnika iz SSSR-a, SAD, Francuske, Švedske i Belgije, koji su bili gosti Društva genetičara Jugoslavije. Od stranih gostiju želimo posebno istaći sudjelovanje na Kongresu dvojice inozemnih stručnjaka, čije je područje rada nastava i istraživanja u oblasti šumarske genetike i oplemenjivanja drveća, Prof, dr Cari n Ehrenber g sa šumarskog fakulteta u švedskoj, te Prof, dr Howar d B. Kriebe l sa Poljoprivredno-šumarskog instituta u Woosteru, Ohio, SAD. Osmorici najuglednijih stranih znanstvenih radnika iz Danske, SAD, SSSR-a, švedske i Francuske, koji su svojim radom i djelovanjem doprinjeli razvoju genetike u svijetu i kod nas, dodijeljene su diplome počasnih članova Društva genetičara Jugoslavije. Nas šumare osobito veseli da je među izabranim počasnim članovima Društva genetičara Jugoslavije i jedan šumar, Akademik drC. Syrach Larsen, danski genetičar, pionir na području oplemenjivanja šumskog drveća. Rad Kongresa odvijao se kroz plenarne sjednice na kojima su podneseni uvodni referati, te kroz sjednice Sekcija, na kojima su izložena saopćenja iz pojedinih znanstvenih područja genetike. Na plenarnim sjednicama podneseno je ukupno 15 uvodnih referata, dok je 145 saopćenja podneseno u Sekcijama. Plenarni referati su obrađivali slijeće probleme: uloga »repair« mehanizma u mutagenezi, geni histokompatibilnosti i njihova funkcija, meha nizmi evolucije vrsta, genetski resursi i njihovo korištenje, genetika fotosintetskog aparata, kontrola biljnih bolesti putem oplemenjivanja, antenatalna detekcija genetski uvjetovanih bolesti, hibridizacija somatskih stanica sisavaca te problemi vezani za populacionu genetiku. Kroz naučna saopćenja tretirana je slijedeća problematika: Citogenetika opća, mutacije kromosoma, nasljeđivanje svojstava i fenotipska varijabilnost, oplemenjivanje organizama, genetika tkivnih i krvnih grupa, molekularna i mutaciona genetika, bolesti metabolizma, antenatalno otkrivanje nasljednih bolesti i genetsko savjetovanje, humana genetika, populaciona genetika te spolna inkompatibilnost. Učesnici I Kongresa, koji se bave istraživanjima vezanim za oplemenjivanje šumskog drveća, podnesli su ukupno 10 znanstvenih saopćenja, koja su bila vrlo dobro primljena od učesnika, što je svakako za pozdraviti. Osim nabrojenih aktivnosti učesnika Kongresa moramo spomenuti i vrlo interesantna predavanja i razgovore »okruglog stola«, koja su održana u dva navrata, nakon završetka rada Sekcija. Posebno su bila interesantna predavanja i diskusije o genetskom inženjeringu i ulozi »repair« mehanizma u mutagenezi koje je vodio Mirosla v Radman , profesor molekularne ge |
ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 95 <-- 95 --> PDF |
netike na Sveučilištu u Bruxelles-u, koji je rodom sa Hvara, a diplomirao je na Sveučilištu u Zagrebu. Potrebno je naglasiti da je I Kongres genetičara Jugoslavije u organizacionom i stručnom pogledu u potpunosti ispunio očekivanja. Velik broj znanstvenih saopćenja ukazuje na vidan napredak genetike kod nas a ako uzmemo u obzir da su mnogi od prikazanih referata bili i na međunarodnom nivou, onda možemo biti veoma zadovoljni radom Kongresa. Posebno velik napredak je uočen na području humane i molekularne genetike, te oplemenjivanja šumskog drveća. Prof, dr Carin Ehrenberg i Prof, dr Howard B. Kriebel posjetili su nakon završetka Kongresa Katedru za šumarsku genetiku i dendrologiju na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, nastavno-pokusni objekt šumarskog fakulteta u Zalesini, te pokusne plohe hibrida borova kao i kulture alepskog, brucijskog i crnog bora na području Šumarije Labin. Prof, dr C. Ehrenberg posjetila je također eksperimentalne plohe bijele vrbe i crne johe, te prirodne sastojine crne johe i hrasta lužnjaka na području Đurđevca, odnosno Vinkovaca, a za članove šumarskih društava u Đurđevcu i Vinkovcima održala je i predavanje pod naslovom »šumarska genetika u švedskoj, sadašnje stanje i istraživanja«. Predavanje u Đurđevcu i Cerni bilo je vrlo dobro posjećeno. Doc. dr Ante Krstinić Analizirajući, općenito, sadržajnost i značenje objavljenih napisa, može se zaključiti da je u tijeku prošlih stotinu godina tim stručno-literarnim radom putem Šumarskog lista učinjeno vrlo mnogo za upoznavanje sastava i razvitka naših šuma i za napredno podmlađivanje i njegovanje šumskih sastojina. Premda gotovo i nije bilo razvijenijih polemika, postupno su važniji bioekološki i ekonomski pojmovi o uzgajanju šuma temeljitije definirani i mnogi problemi razjašnjeni, a provedba određenih uzgojnih zahvata sve bolje usmjerivana. (Prof. ing. J. Šafar u »Povijesti šumarstva Hrvatske . . .«, Zagreb, 1976., str. 98) |