DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 94     <-- 94 -->        PDF

PRVI KONGRES GENETIČARA JUGOSLAVIJE


Prvi Kongres genetičara Jugoslavije održan je u Dubrovniku od 7—11. XI
1976. godine. Na Kongresu je bilo 217 učesnika, koji su podnesli 160 naučnih
saopćenja. Među 217 učesnika Kongresa bilo je i 9 eminentnih stranih znanstvenih
radnika iz SSSR-a, SAD, Francuske, Švedske i Belgije, koji su bili
gosti Društva genetičara Jugoslavije. Od stranih gostiju želimo posebno istaći
sudjelovanje na Kongresu dvojice inozemnih stručnjaka, čije je područje
rada nastava i istraživanja u oblasti šumarske genetike i oplemenjivanja
drveća, Prof, dr Cari n Ehrenber g sa šumarskog fakulteta u švedskoj,
te Prof, dr Howar d B. Kriebe l sa Poljoprivredno-šumarskog instituta
u Woosteru, Ohio, SAD.


Osmorici najuglednijih stranih znanstvenih radnika iz Danske, SAD,
SSSR-a, švedske i Francuske, koji su svojim radom i djelovanjem doprinjeli
razvoju genetike u svijetu i kod nas, dodijeljene su diplome počasnih
članova Društva genetičara Jugoslavije. Nas šumare osobito veseli da je
među izabranim počasnim članovima Društva genetičara Jugoslavije i jedan
šumar, Akademik drC. Syrach Larsen, danski genetičar, pionir na
području oplemenjivanja šumskog drveća.


Rad Kongresa odvijao se kroz plenarne sjednice na kojima su podneseni
uvodni referati, te kroz sjednice Sekcija, na kojima su izložena saopćenja iz
pojedinih znanstvenih područja genetike. Na plenarnim sjednicama podneseno
je ukupno 15 uvodnih referata, dok je 145 saopćenja podneseno u Sekcijama.
Plenarni referati su obrađivali slijeće probleme: uloga »repair« mehanizma
u mutagenezi, geni histokompatibilnosti i njihova funkcija, meha
nizmi evolucije vrsta, genetski resursi i njihovo korištenje, genetika fotosintetskog
aparata, kontrola biljnih bolesti putem oplemenjivanja, antenatalna
detekcija genetski uvjetovanih bolesti, hibridizacija somatskih stanica sisavaca
te problemi vezani za populacionu genetiku. Kroz naučna saopćenja tretirana
je slijedeća problematika: Citogenetika opća, mutacije kromosoma, nasljeđivanje
svojstava i fenotipska varijabilnost, oplemenjivanje organizama,
genetika tkivnih i krvnih grupa, molekularna i mutaciona genetika, bolesti
metabolizma, antenatalno otkrivanje nasljednih bolesti i genetsko savjetovanje,
humana genetika, populaciona genetika te spolna inkompatibilnost.


Učesnici I Kongresa, koji se bave istraživanjima vezanim za oplemenjivanje
šumskog drveća, podnesli su ukupno 10 znanstvenih saopćenja, koja su
bila vrlo dobro primljena od učesnika, što je svakako za pozdraviti.


Osim nabrojenih aktivnosti učesnika Kongresa moramo spomenuti i vrlo
interesantna predavanja i razgovore »okruglog stola«, koja su održana u dva
navrata, nakon završetka rada Sekcija. Posebno su bila interesantna predavanja
i diskusije o genetskom inženjeringu i ulozi »repair« mehanizma u
mutagenezi koje je vodio Mirosla v Radman , profesor molekularne ge




ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 95     <-- 95 -->        PDF

netike na Sveučilištu u Bruxelles-u, koji je rodom sa Hvara, a diplomirao
je na Sveučilištu u Zagrebu.


Potrebno je naglasiti da je I Kongres genetičara Jugoslavije u organizacionom
i stručnom pogledu u potpunosti ispunio očekivanja. Velik broj znanstvenih
saopćenja ukazuje na vidan napredak genetike kod nas a ako uzmemo
u obzir da su mnogi od prikazanih referata bili i na međunarodnom nivou,
onda možemo biti veoma zadovoljni radom Kongresa. Posebno velik napredak
je uočen na području humane i molekularne genetike, te oplemenjivanja
šumskog drveća.


Prof, dr Carin Ehrenberg i Prof, dr Howard B. Kriebel posjetili su nakon
završetka Kongresa Katedru za šumarsku genetiku i dendrologiju na
Šumarskom fakultetu u Zagrebu, nastavno-pokusni objekt šumarskog fakulteta
u Zalesini, te pokusne plohe hibrida borova kao i kulture alepskog,
brucijskog i crnog bora na području Šumarije Labin. Prof, dr C. Ehrenberg
posjetila je također eksperimentalne plohe bijele vrbe i crne johe, te prirodne
sastojine crne johe i hrasta lužnjaka na području Đurđevca, odnosno Vinkovaca,
a za članove šumarskih društava u Đurđevcu i Vinkovcima održala je
i predavanje pod naslovom »šumarska genetika u švedskoj, sadašnje stanje
i istraživanja«. Predavanje u Đurđevcu i Cerni bilo je vrlo dobro posjećeno.


Doc. dr Ante Krstinić


Analizirajući, općenito, sadržajnost i značenje objavljenih napisa, može
se zaključiti da je u tijeku prošlih stotinu godina tim stručno-literarnim radom
putem Šumarskog lista učinjeno vrlo mnogo za upoznavanje sastava
i razvitka naših šuma i za napredno podmlađivanje i njegovanje šumskih
sastojina. Premda gotovo i nije bilo razvijenijih polemika, postupno su važniji
bioekološki i ekonomski pojmovi o uzgajanju šuma temeljitije definirani
i mnogi problemi razjašnjeni, a provedba određenih uzgojnih zahvata
sve bolje usmjerivana.


(Prof. ing. J. Šafar u »Povijesti šumarstva Hrvatske . . .«, Zagreb,
1976., str. 98)