DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 58 <-- 58 --> PDF |
Bahun Stjepan je izvjestio simpozij o referatima u okviru teme koja tretira hidrogeološki aspekt primorskog krša. Osim referata akademika Milana Heraka pod tim naslovom, ialožerii su još referati i koreferati 12 autora: S. Alfirević (Vrulje jadranskog pojasa i njihov značaj u hidrogeologiji primorskog krša), D. Novak (Hidrogeološke značajnosti primorskega krasa v Sloveniji), A. Sarin i F. Fritz (Hidrogeološki aspekt ugroženosti od zagađenja krških vodonosnika), A. Trumić i S. Kikulec (Hidrotehnički aspekt vodoprivrede primorskog krša), B. Biondić i V. Goatti (Prikaz stanja površinskih i podzemnih voda dijela Like i hrvatskog primorja obzirom na različita onečišćenja), L. Bojanić, D. Ivičić i T. Ramljak (Hidrogeološki uvjeti zagađenja podzemnih voda u području D. Brela — Ploče — Čapljina — Ljubuški — Imotski), H. Iveković (Dobivanje pitke vode iz mora — doprinos valoriziranju našeg priobalnog područja). Za nas je ovdje od posebnog interesa izlaganje Ž. Vrdoljaka sabrano u referatu pod naslovom »Dostignuća šumarstva u Dalmaciji u prošlosti i s a da š n jo s t i«, u kojem stoji: Nastojanja da se šumama u Dalmaciji upravlja i gospodari na način kojim će osigurati njihovo očuvanje i regulirati iskorištavanje, vrlo su stara. Već u statutima pojedinih srednjovjekovnih gradova propisuju se osnovne mjere postupka sa šumama, koje kasnije, u doba mletačke vladavine, bivaju još preciznije razrađene i rigoroznije sprovađane u život. Ipak uza sva ta nastojanja pustošenje šuma prekomjernom sječom i ispašom se nije moglo zaustaviti. Prvi počeci vještačkog pošumljivanja ogoljenog dalmatinskog krša datiraju od dolaska Francuza u Dalmaciju, odnosno od vremena providura Vicka Dandola, koji je već 1806. godine .u tu svrhu naručio iz Italije oko 100.000 komada raznih sadnica i istodobno osnovao u Ninu manji rasadnik. Nakon ponovne austrijske okupacije Dalmacije uništavanje šuma poprima veće razmjere, pa osamdesetih godina prošlog stoljeća Austro-Ugarska uspostavlja šumarsku službu za državne i općinske šume. To vrijeme možemo smatrati i početkom funkcioniranja šumarstva kao organizirane djelatnosti u Dalmaciji. Naime, tada su ispunjene osnovne pretpostavke za organizirani pristup gospodarenju šumama: potreban stručni kadar raznog profila, utvrđeni naučni i stručni principi za praktičnu djelatnost, postojanje zakonskih i ostalih propisa na temelju kojih se djelatnost obavlja i osigurana materijalna sredstva za kontinuirani rad. Öd tada pa do danas, osnovna preokupacija šumarstva u Dalmaciji bila je nastojanje da se vjekovni proces degradacije šuma zaustavi, zatim da se postojeće šume unaprede i melioriraju kako bi što bolje mogle ispunjavati svoje funkcije i konačno da se površina pod šumama proširi vještačkim pošumljavanjem. Rezultati tih nastojanja prvenstveno su ovisili o ekonomsko socijalnim uvjetima sredine i vremena u kome su se sprovodili te o stupnju razvitka šumarske nauke i tehničkih dostignuća. Ti su činioci u pojedinim periodima bili različiti no za čitavo razdoblje djelovanja šumarstva karakterističan je entuzijazam i umješnost šumarskih stručnjaka koji su pridonijeli da se u danim uvjetima pod kojima su radili postigne maksimalno moguće. |