DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 68     <-- 68 -->        PDF

IZ RADA ŠUMSKIH GOSPODARSTAVA


POJAVA, SUZBIJANJE I ŠTETE OD ŠUMSKIH POŽARA
NA PODRUČJU ŠPP »SLAVONSKA ŠUMA« VINKOVCI
U PERIODU OD 1971 — 1975. g.


Prije nego što iznesem podatke o šumskim požarima u posljednjih
pet godina, moram radi boljeg uvida u cijelu problematiku iznijeti nekoliko
općih podataka o našem poduzeću.


Šumsko privredno poduzeće »Slavonska šuma« prostire se u istočnom
dijelu Slavonije. Ukupna površina našega poduzeća iznosi 197.400 ha. Od
toga šumom je obraslo 182.900 ha. Od obraslog dijela otpada na nizinsko
područje 109.900 ha (60%) a na brdsko područje 73.000 ha (40%). Hrast
obuhvaća 75.700 ha (41%). bukva 28.200 ha (16%), jasen 15.200 ha (8%),
OTL 39.700 ha (22%), meke listače 21.900 ha (12%) i četinjače 2.200 ha (1%).


Potrebno je napomenuti da u novije vrijeme pojava šumskih požara
u našoj Republici predstavlja ozbiljan društveni i privredni problem. Tako
je u našoj Republici u zadnje četiri godine izgorjelo preko 20.000 ha šuma
i šumskih površina, što je gotovo jednako izgorjeloj površini u proteklih
20 poslijeratnih godina. Iako nemamo podataka o prethodnim pojavama
požara na području ŠPP »Slavonska šuma«, mišljenja sam da je samo nešto
bolje stanje na našem području u odnosu na ostali dio Republike.


U ovom izlaganju o šumskim požarima obuhvatit ću period posljednjih
pet godina. To je period za koji uglavnom imamo dosta dobro sređene
podatke.


Sve podatke o šumskim požarima obuhvatio sam u vidu tabela. Mišljenja
sam da će se na taj način dobiti najbolji uvid u stvarno stanje štete
od požara.


Pregled broja požara po Gospodarstvima:


Tabela 1
Šumsko gospodarstvo
Godina »Krndija« Osijek »Papuk« Slav. »Hrast« Ukupno
Našice P. Slat. Brod Vinkovci
1971. 1 4 — 6 4 15— 9%
1972. 7 25 2 12 36 82-48%>
1973. 1 — 1 4 — 6— 3%
1974. 6 15 2 11 17 51—30%
1975. — 5 — 7 5 17—10%
Ukupn o 15 49 5 40 62 171
9% 29% 3»/» 23% 36% 100%




ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 69     <-- 69 -->        PDF

Prosječni godišnji broj požara na 10.000 ha


Tabela 2


1. šumsko gospodarstvo »Krndija« Našice 0,6
2. Šumsko gospodarstvo Osijek 3,6
3. šumsko gospodarstvo »Papuk« P. Slatina 0,4
4. šumsko gospodarstvo Slav. Brod 3,8
5. šumsko gospodarstvo »Hrast« Vinkovci 2,0
Prosjek ŠPP »Slavonska šuma« 1,8


Po broju požara raspored Gospodarstva je slijedeći: »Hrast« Vinkovci,
Osijek, SI. Brod, »Krndija« Našice i »Papuk« Pod. Slatina. Međutim ako
promatramo broj požara u odnosu na veličinu gospodarstava raspored se
mijenja: SI. Brod, Osijek, »Hrast« Vinkovci, »Krndija« Našice i »Papuk«
Podr. Slatina.


Opožarena šumska površina po gospodarstvima (u ha):


Tabela 3


Šumsko gospodarstvo


Godina »Krndija« Osijek »Papuk« Slav. »Hrast« Ukupno
Našice P. Slat. Brod Vinkovci
1971. 1 7 36 10 54
1972. 20 267 4 90 84 465
1973. 2 — 2 10 — 14
1974. 16 80 9 29 119 253
1975. — 47 — 14 14 75
Ukupn o 39 401 15 179 227 861
4´Vo 47°/o 2«/o 21% 26»/o 100-7»


Prosječna površina po 1 požaru:


Tabela 4


Godina Površina
ha


1971. 3,6
1972. 5,6
1973. 2,2
1974. 5,0
1975. 4,4


Prosjek 5,0


Kao što je vidljivo najveća prosječna veličina jednoga požara bila je
i rekordna po broju i veličini šumskih požara.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 70     <-- 70 -->        PDF

Prosječna godišnja opožarena površina na 10.000 ha:


Tabela 5


2. Šumsko gospodarstvo »Kmdija« Našice 1,6 ha
2. šumsko gospodarstvo Osijek 29,8 ha
3. šumsko gospodarstvo »Papuk« P. Slatina 1,2 ha
4. Šumsko gospodarstvo SI. Brod 17,1 ha
5. Šumsko gospodarstvo »Hrast« Vinkovci 7,5 ha
Ukupni prosjek 9,4 ha


Iz tabele 3. vidljiv je slijedeći raspored Gospodarstava po ukupno opožarenoj
površini: Osijek, »Hrast« Vinkovci, SI. Brod, »Krndija« Našice i
»Papuk« Pod. Slatina. Međutim ako promatramo opožarene površine u odnosu
na veličinu Gospodarstava (tabela 5) raspored se djelomično mijenja
tako da ŠG SI. Brod dolazi na drugom, a ŠG »Hrast« Vinkovci na trećem
mjestu.


Uzročnik požara i broj utvrđenih slučaja:


Tabela 6


Godina Čovjek Željeznica Strujni udar
1971. 14 1
1972. 68 14
1973. 5
1974. 50
1975. 17


Ukupno 154 16


90% 9»/» l´Vo


Gotovo svi požari prouzročeni su nehatom čovjeka (90(%). Poznata su
dva slučaja piromanije. Najčešći uzroci požara su opušak cigarete, paljenje
otvorene vatre, spaljivanje živice, spaljivanje poljoprivrednih otpadaka a
katkada i dječije igre. Uvođenjem električnih i dizel lokomotiva broj požara
je pao.*


Pregled pojave požara po mjesecima:


Tabela 7


Godina Oznaka mjeseca


I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII


1971. — 5 — 3 — 2
1972. 5 70 — 1
1973. — 2 — 2
1974. 8 34 — 1 —


1975. — 3 11 3 —
Ukupn o 2 16 122 22 — — 4 1 — — 4 —
Postotak 22»/» V>h — — 2% —


* Za 34 požara, koje je prouzročio čovjek, utvrđen je krivac, a za ostalih
120 požara nije.


ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 71     <-- 71 -->        PDF

Najveći broj požara nastao je u ožujku (71%). Tako je u drugoj dekadi
1972. g. nastalo 40 požara, u trećoj dekadi 1974. g. 18. požaara i u prvoj
dekadi 1975. g. 10 požara. Uzrok torne je u pomanjkanju snijega, velikoj
količini suhe trave i proljetnim vjetrovima.


Vrijeme nastanka požara:


Tabela 8


Godina 12--1 4 sati 14 —16 sati


1971. 6 3
1972. 22 23
1937. 6 —
1974. 19 12
1975. 8 3


Ukupno 61 41


36% 24°/o


Od ukupnog broja požara 60% je nastalo u periodu od 12 — 16 sati.
To je period kada je visoka dnevna temperatura i kada je suhoća lako zapaljivog
materijala najveća.


Tip opožarenog područja


Tabela 9
Godina
Nizinsko
područje
hektar a
Brdsko
područje Ukupno


1971. 24 30 54
1972. 355 110 465
1973. — 14 14
1974. 181 72 253
1975. 68 7 75


Ukupno 628 233 861


73»/o 27»/» lOOVo


Preko dvije trećine opožarenih površina je u nizinskom području, dok
je u brdskom području najviše požara na mjestima gdje su granične zone
s poljoprivrednim zemljištima.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 72     <-- 72 -->        PDF

Vrsta opožarenih šuma


Tvrde šume Meke šume Četinjače


Tabela 10


Godina do 20 preko 20 do 10 preko 10 do 10 preko 10 Ukupno
god. god. god. god. god. god.
hektar a
1971. 10 36 4 2 2 _ 54
1972. 77 97 166 123 2 — 465
1973. 2 4 — — 2 6 14
1974. 32 46 154 8 13 — 253
1975. 7 11 53 2 2 — 75
Ukupn o 128 194 377 135 21 6 861
15% 22% 44% 16% 2°/» 1% 100%


Od ukupno opožarene površine tvrde šume čine 322 ha (37%), meke
šume 512 ha (60%) i četinjače 27 ha (3%). U mekim šumama najviše požara
je nastalo upravo u nasadima topola. To je i razumljivo, jer oni imaju
najviše lako zapaljivog travnatog korova. Šteta je naročito velika radi toga
što upravo kod euroameričkih topola vrlo rano kreću sokovi pa radi toga
najveće štete nastaju u gubitku vrijednosti donjeg najvrijednijeg dijela
deblovine.


Vrsta štete od požara:


Tabela 11


Izgorio Izgorjela stabalca Opaljeni
Godina listinac hrasta topole četinjača pridanci Ukupno
hektar a
1971. 24 7 4 2 17 54
1972. 96 68 46 2 253 465
1973. 4 2 — 7 14
1974. 9 28 89 14 113 253
1975. 8 8 48 2 9 75
Ukupn o 141 113 187 27 392 861
16% 13% 22% 3°/» 46% 100%


Kao što je vidljivo najveće štete nastale su oštećenjem pridanaka, zatim
uništenjem sadnica topola, te podmlatka i mladika hrasta.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 73     <-- 73 -->        PDF

Šteta od požara:


Tabela 12


Vrijednost štete
Godina din
1971. 96.720
1972. 2,353.710
1973. 63.360
1974. 1,568.243
1975. 707.505
Ukupno 4,789.538
Iako svečajna. Ovdje
štete nisu u cijelosti procijene veličina gornjeg iznosa je znase
odmah nameće i pitanje utvrđivanja kriterija za jedin


stvenu procjenu štete od požara.


Vrijednost štete po jednom požaru iznosi 28.008 din, a po jednom hektaru
opožarene površine 5.562 din.


Troškovi gašenja požara:


Tabela 13


Godina din


1971. 700
1972. 4.855
1973. 8.320
1974.
1975. 860


Ukupno: 14.735


Troškovi gašenja su vrlo simbolični i nisu potpuni.


Sudionici gašenja požara:


(u ukupnom broju požara)
Tabela 14


Godina Građani Šumarsko Vatrogasne JNA Bez
osoblje jedinice gašenja
1971. 10 6 8 1
1972. 44 51 28 1 4
1973. 4 3 3 — —
1974. 20 21 16 1 7
1975. 11 7 8 — 1


Ukupno 89 63


13


52»/o 51o/o 37»/» P/o




ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 74     <-- 74 -->        PDF

U gašenju požara vidno učešće su imali građani i šumarsko osoblje.
Kod većine požara znatno je bilo učešće dobrovoljnih vatrogasnih društava
i profesionalnih vatrogasnih jedinica. Poznato je da su kod gašenja više
šumskih požara učestovala istovremeno dva i više sudionika.


Na kraju cjelokupnu materiju možemo sažeti:


1. Period posljednjih pet godina bio je najznačajniji poslijeratni period
pojave šumskih požara ovoga područja,
2. U tom periodu glavni razlog nastanka požara bio je u pomanjkanju
snijega i suhom proljeću,
3. Učestalost požara bila je pojačana kada je bio dulji period bez kiše,
4. U srazmjernom odnosu prema veličini površine Gospodarstva, najveće
štete od požara bile su na području Osijeka i SI. Broda,
5. Najveći požari bili su u nizinskim topolovim nasadima,
6. U većini slučajeva uzročnik požara bio je čovjek,
7. Najveći broj požara bio je u mjesecu ožujku,
8. Najveći broj požara nastao je u periodu 12 — 16 sati,
10. Na prijelazu zime u proljeće potrebno je provesti posebne preventivne
mjere protupožarne zaštite (1/2 II — 1/2 IV mj.).
11. Potrebno je hitao riješiti pitanje jedinstvenih metoda procjena šteta
od požara, i
12. Utvrditi praktičnu metodu utvrđivanja veličine kritične opasnosti od
požara.
Drago Crnković, dipl. inž. šum.
Osijek