DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 75 <-- 75 --> PDF |
STRUČNA LITERATURA »RADOVI« ŠUMARSKOG INSTITUTA JASTREBARSKO 1976. godine Šumarski institut Jastrebarsko* u 1976. godini objavio je 4 sveska »RADOVA« i to: br. 26 — Tipološke značajke šuma u go spodarskoj jedinici »Crni lug«, br. 27 — 0. Žunko: Protupožarna zaštita šuma, br. 28 — Ekološko-gospodarski tipova šu ma na području Nacionalnog parka Plitvička jezera i br. 29 — M. Špiranec: Tablice drvnih ma sa jele i smreke. Izdavač 27. sveske — Protupožarna zaštita šuma je Samoupravna interesna zajednica odgoja i usmjerenog obrazovanja šumarstva i drvne industrije SR Hrvatske, a ostala tri Poslovno udruženje šumsko-privrednih organizacija u Zagrebu (sv. 26. i 28) odnosno Zajednica šumarstva, prerade drva i prometa drvnim proizvodima i papirom u Zagrebu (ujedinjena prijašnja tri Poslovna udruženja — sv. 29). 1. TIPOLOŠKE ZNAČAJKE ŠUMA U GOSPODARSKOJ JEDINICI CRNI LUG. Ova studija završena je još 1968. godine i druga je u nizu analognih istraživanja u našim šumama.** Dok je »gospodarska jedinica Brod na Kupi izabrana za reprezentanta zbog vegetacijske rasčlanje* Pod ovim nazivom i sa sjedištem u Jastrebarskom djeluju 1974. godine ujedinjeni (integrirani) Institut za šumarska i lovna istraživanja u Zagrebu (osnovan 1945. god.), Jugoslavenski institut za četinjače u Jastrebarskom (osnovan 1960. god.) i Zavoda za sjemenarstvo u Rijeci. Uz ovaj postoji i Zavod za istraživanja u šumarstvu Šumarskog fakulteta Sveučilište u Zagrebu, a određenim temama iz šumarstva bavi se i Institut za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu. ** Prva je »Tipološke značajke gospodarske jedinice Brod na Kupi«. Ova studija objavljena je kao 21. sveska »RADOVA Instituta ...« 1974. god. nosti i raznolikosti na maloj površini, gospodarska jedinica Crni Lug izabrana je jer na maloj površini u relativno cjelovitom kompleksu ima najtipičnije i najvrednije šume sa šumsko-gospodarskog i šireg ekonomskog gledišta«, stoji u Uvodu ove studije. Cilj je ovih studija »bolje poznavanje i uvid u zakonitosti rasta d razvoja sastojina« i dati solidnu osnovu za izradu osnove gospodarenja, pa studija sadrži i više od prikaza »tipoloških značajki šuma« u toj gosp. jedinici, kako nam to kazuje i sam sadržaj studije — elaborata. Studija sadrži: 1. Litostratigrafijski sastav (D. Cestar), 2. Opis klimatskih prilika (D. Cestar), 3. Šumske zajednice (Zv. Pelcer), 4. Prilog poznavanja tala (s pedološkim značajkama šumskih zajednica — J. Martinović), 5. Gospodarske značajke — osnovni podaci o primjernim plohama (D. Cestar i VI. Hren), 6. Sastojinski oblici, krošnje i pomlađivanje (VI. Hren), 7. Proizvodne mogućnosti (sa smjernicama za gospodarenje — D. Cestar), 8. Ekonomski uvjeti proizvodnje sadašnjih d optimalnih sastojinskih oblika (Z. Kovačević), 9. Ekološko-gospodarski tipovi šuma (i prioriteti ulaganja — svi naprijed navedeni obrađivači) i Literaturu. Za utvrđivanje »sastojinskih oblika šuma, prirasno-prihodnih odnosa i za ocjenu proizvodne mogućnosti sastojina i staništa« osnovano je 50 primjernih ploha (površina g. j . iznosi 3 365 ha). U sastojinama s »približno prebornom distri bucijom (stabala) i povoljnijeg omjera jele prema bukvi« drvna masa u zajednici Blecho-Abietum Ht. iznosi oko 550 m^/ha a srednji sastojinski postotak prirasta 2,52°/o; u sastojinama zajednice Fagetum croaticum abietosum Ht var. a oko 450 m3/ha ali sa srednjim sastojinskim postotkom prirasta 2,84°/o; a u zajednici 73 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 76 <-- 76 --> PDF |
Fag. crot. ab. fac. Calamagrostis arundinnacea oko 250 m3/ha sa srednjim sastojinskim postotkom prirasta 1,59%>. Međutim na nekim plohama utvrđena je drvna masa oko, pa i preko, 700 ms/ha. U Zaključku D. Cestar preporuča sječu bukve s 50 cm p. p., a smreke i jele između 50 i 60 cm p. p. (svojedobno, oko 1935. godine, u šumama z. z. minimalni p. p. za sječu bukve iznosio je 50 cm, a za jelu 60 ili 70 cm). Međutim »upotrebnu zrelost« u zajednici Blecho-Abie tum Ht jela i smreka postižu u 25 godina starosti, a u zajednici Fagetum croat. ab. Ht jela između 35. i 45. godine, a smreka između 30. i 40. godine starosti. Vrijedna je i konstatacija da se »prilikom uređivačkih radova ne bi smjela, kod razmatranja omjera smjese, upotrebljavati drvna zaliha već temeljanica, jer pojedine vrste drveća unutar jedne šumske zajednice imaju različite bonitete« (str. 77). Istraživanja o »vrijednosti sadašnje i normalne proizvodnje« tj. ekonomskih uvjeta proizvodnje pokazuju da je »sadašnji obujam proizvodnje u svim istraživanim šumskim zajednicama manji od normalnog« i da »ni jedna sastojina nije dovoljno otvorena« te je »bliži cilj gospodarenja otvaranje šuma« (str. 89). Gustoćom prometnica od 7—8 m/ha (str. 93. i dr.), već prema ekološko- gospodarskom tipu sastojina povisile bi se sadašnje vrijednosti, koje su »ispod mogućih«. Što se tiče novčanih ulaganja u obnovu sastojina u ekološku-gospodarskom tipu I-C-20 (sastojine zajednice Calamagrosti- Abietetum picetum Ht i C-A. Ht, var. Ostrya carpinifolia, dakle sastojine po stjenovitim grebenima i glavicama) »nemaju ekonomskog opravdanja« već ako se drže u druge, neproizvodne, svrhe kao za zaštitu tla od erozije, u objekte za rekreaciju i si. Studija sadrži karte — šumskih zajednica, — šumskih tala i — ekološko-gospodarski tipova šuma (g. j . Crni lug). Priložena je i položajna karta ove gospodarske jedinice. Na toj karti ni jedna kota nije identična s kotama na ostalim trima kartama iako su označene iste kote (npr. Polakovac i Tisovac). Konačno možemo postaviti pitanje zašto u Literaturi (ili u tekstu) nisu navedeni i drugi barem veći radovi koji obrađuju šume u Gorskom Kotaru. Tako primjerice ne nalazimo ni od D. Klepca: Istraživanje debljinskog prirasta jele u najraširenijim fitocenozama, objavljenom u Glasniku za šumske pokuse 1956. god. Smatramo da samo citiranjem ovog rada u tekstu (str. 56) otežava zainteresiranome pronaći vrelo na kojeg se tekst poziva. To više, što rad nije objavljen uŠumarskom listu. 2. Studija »Ekološko-gospodarski tipovi šuma na području Nacionalnog parka Plitvička jezera« zahtijeva poseban osvrt. Poseban osvrt, jer se u dijelu smjernica za »gospodarenje« sve šume na području Nacionalnog parka tretiraju kao gospodarske tj. za proizvodnju (i iskorišćivanje) drvne mase. 3. »Protupožarna zaštita šuma« ing. O. Žunka je ne samo priručnik nego i udžbenik o zaštiti šuma od požara, pa je to bio i razlog da je ovaj »Rad« od 143 stranice i izdao već navedem SIZ. Ovim svojim radom autor je opravdao i svoje studijsko putovanje u SAD i Mexico, koje je organizirala specijalizirana agencija ujedinjenih naroda za prehranu i poljoprivredu — FAO a financijski pomogla i neka šumska gospodarstva, Republički fond za naučni rad SRH, SIZ odgoja i usmjerenog obrazovanja šumarstva i drvne industrije SRH te Šumarski institut Jastrebarsko. Što možemo naći o šumskim požarima i zaštiti od njih u ovoj knjizi pokazuje popis tema, a to su: Teorija gorenja; Vrste goriva; Izvori i prenos topline; Uzroci požara; Vrijeme nastanka i širenja požara; Ekološki uvjeti za nastanak i razvoj po žara; Razvoj šumskih požara; Sredstva gašenja, Oprema za gašenje: a) jednostavna oprema, b) traktori i traktorski priključci c) motorne pumpe — autocisterne, d) avioni i helikopteri, e) ostala oprema; Sredstva veze; Sprečavanje šumskih požara; Prognoziranje i zbijanja šumskih požara; Otkrivanje šumskih požara; Gašenje šumskih požara; Kontrola garišta; Izobrazba kadrova; Propaganda; Zakonski propisi. Autor je i u svojim izlaganjima realan. Pri tome posebno imademo u vidu prikaz o »gašenju šumskih požara« u kojem |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 77 <-- 77 --> PDF |
s jedne strane gašenja s visokom tehnikom (pomoću aviona), u čemu neki vide jedini način za očuvanje šuma od požara, postavlja u okvire stvarnih mogućnosti, a s druge strane gašenje sa zelenim granama, »premda primitivno«, ocjenjuje se kao »vrlo efikasno«. Efikasnost gašenja, niskog požara — ili točnije lokaliziranje — iskusio je i potpisani više nego jedamput u svojoj praksi. Vrijeme je zabilježiti i upozorenje autora, da se u slučaju postojanja elektrovoda na području požara, bilo visoke bilo niske napetosti, odmah od nadležnog elektroorgana zatraži isključenje, kako ne bi došlo do moguće nesreće (smrti gasilaca) ako bi pukla žica voda. I ovom prilikom moram naglasiti, da se u šumarstvu područje SRH ne može tretirati kao cjelina. Jadransko područje tj. otoci te Primorje, a posebno Južna Hrvatska (Dalmacija) različito je ne samo po broju i učestalosti požara tokom godina od ostalog dijela Republike nego je različito i po načinu, organizacionom i tehničkom, kako preventive tako i suzbijanja nastalog požara. U tom dijelu naše Republike protupožarna zaštita šuma počiva više na odredbama Zakona o zašiti od požara, kojeg Žunko uopće ne navodi, tj. na općoj vatrogasnoj službi ili na dobrovoljnim vatrogasnim društvima budući da cijele općine, kao primjerice Hvar ili Korčula, doslovce nemaju ni jednog radnika u šumarstvu (ako izuzmemo nekoliko lugara s površinama koje bi za protupožarnu obranu — promatranje mogli svladati samo helikopterom). 4. Posljednji svezak »Radova« Šumarskog instituta Jastrebarsko su u 1976. g. »Tablice drvnih masa jele i smreke«, koje je izradio ing. M. Špiranec. Godinu dana prije, kao 22. svezak »Radova« (vidi Šum. Hst, 1976. br. 3—4, str. 183.) objavljene su od istog autora drvnogromadne tablice za hrast lužnjak, bukvu, obični grab, pitomi kesten i običnu brezu te prema tome još su potrebne vlastite drvnogromadne tabele za ostale listače (koje su u radu) te borove. Samim »tablicama« prethodi uvodni dio (str. 3 — 28), u kojem autor saopćava način rada (izrade tablica), daje pregled šumsko-gospodarskih područja u kojima su vršena snimanja modernih stabala te strukturu materijala, prikazuje rezultate istraživanja (parametre za srednje vrijednosti) kao i kratko razmatranje dobivenih rezultata uz uspoređivanje tih vrijednosti podacima nekih drugih tablica za ove dvije vrste. Dodan je i prikaz (sažetak) na njemačkom jeziku. Broj modelnih stabala iznosio je za jelu 3 844 a za smreku 750, od čega na Ivančici 147 jela i 40 smreka, a sva ostala stabla mjerama su u šumama Visokog krasa (Risnjak, Velika i Mala Kapela, Lička Plješivica i Sjeverni Velebit). Iako su ovim mjerenjima obuhvaćena i stabla p. p. preko 80 om (71 jele a 11 smreke) ipak najveća izmjerena visina modelnog stabla jele od 47,5 m imalo je stablo p. p. 70 cm, (u g. j . Mala Javomica područje Velika Kapela), dok je visinu od 44 met. imalo stablo po 64,5 cm u g. j. Duliba te stablo pp 80 cm u g. j. Josipovac (obje g. j . u području Velika Kapela). Najveća visina smreke iznosila je 44 met. i to u g. j . Sungerski lug (Gorski Kotar). Vrijedno je zabilježiti, da je autor posebno ispitao eventualni utjecaj geološke podloge (silikat, vapnenac) na drvnu masu stabala jele te utvrdio da ne postoje značajne razlike u masama tako, da se za obje podloge mogle izraditi jedinstvene tablice. Drugi dio, dakle onaj koji će se neposredno upotrebljavati u praksi, sadrži više tablica odnosno dva para dvoulaznih te dva para jednoulaznih (tarifa). Govorim o parovima, jer su posebne tablice za jelu, a posebne za smreku, a za svaku vrst za »ukupnu masu stabala s granama do uključivo 3 cm« te masu cjelokupne deblovine, prema izjavi autora tablica ing. Špiranca, ne na »deblovinu do 7 cm debljine na tanjem kraju kako je pogrešno tiskano. Iskazane mase su mase stabla ili debla tj. neokoranoga. Autor je izvršio i komparaciju ovih, Institutskih, tablica s tablicama Schuberga i Šurića za jelu te Baura i Šurića za smreku. Ta komparacija pokazuje, da su razlike i to za Šurićeve tablice neznatne za jelu samo kod promjera stabla 40 cm, a za smreku kod promjera stabla od 20 om. Dvoulazne tablice drvni masa izrađene su za debljinske stepene od 1 cm za promjere od 5—100 cm, a visina od 5 do 50 met. Jednoulazne (tarife) dane su po njemačkim debljinskim stepenima (7,5 — 12,5 — 17 ... cm) i francuskim (5, 10, 15, 20 ... cm). 5. Ovom prilikom registriramo i 25. svezaka »RADOVA« (Zagreb, 1975) pod naslovom »PRIRASNO — PRIHODNE TABLICE«. Autor je M. Špiranec, a sadrže tablice za hrast lužnjak, hrast kitnjak, evropsku bukvu, obični grab i pitomi kesten uz opširni uvod — opisni dio. Oskar Piškorić 75 |