DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 79 <-- 79 --> PDF |
7 — Analiza ostvarenja šumske proizvodnje i šumskih radova u 1975. god. na području SR Hrvatske; 8 — Republički sekretarijat za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo objavio je: — Stanje nasada topola u svibnju 1976. godine te — Podsjetnik propisa iz zaštite šuma; 9 — Analiza ostvarene proizvodnje i prodaje u eksploataciji šuma u I polugodištu u SR Hrvatskoj; — Analiza rezultata poslovanja šumarstva, drvne industrije, celuloze i papira za I—VI 1976. god. (str. 561). — Osvrt na izvršenje Srednjoročnog plana razvoja šumarstva SR Hrvatske za razdoblje 1971 — 1975. godine; Kako je u uvodu navedeno, u svibnju je održana osnivačka skupština Zajednice šumarstva, prerade drva i prometom drvnim proizvodima i papirom. Zapisnik o osnivačkoj skupštini donijet je u br. 6 Biltena. Zapisnik sadrži i rezultate izbora: predsjednika Skupštine (S. Horvatinovič, delegat ŠPP »Slavonska šuma « Vinkovci), zamjenika predsjednika (J. Štimac, delegat Dl »Goranprodukt« Čabar), članove Izvršnog odbora (5 iz šumarstva, 7 iz drvne industrije, 2 iz proizvodnje celuloze, 2 iz trgovine drvnim proizvodima i 1 iz znanstvenih institucija) te (v. d.) predsjednika Zajednica (S. Galović, direktor DIK-a »Papuk« u Pakracu). U br. 7 objavljen je i »način rada Odbora grupacije šumarstva« (u Zajednici) koji će se izvršiti preko komisija (za znanstvenoistraživački rad, za zaštitu šu- HORTIKULTURA GOD. XLII i XLIII (1975. i 1976. god.) Iz ova dva godišta, pedeset drugog i pedeset trečeg, »HORTIKULTURE«* iznijet ćemo samo one priloge kojih sadržaj može zanimati ili i neposredno koristiti i šumarima. 1. U Hortikulturi iz 1975. godinu za neposrednu praksu od značenja su prilozi: * Časopis »Hortikultura« izdaje Hortikulturno društvo SR Hrvatske, a izlazi u Splitu. Glavni i odgovorni urednik je prof. ing. P. Matković. ma, za automatsku obradu podataka i pravnu), Grupaoije za mehanizaciju u šumarstvu i Konzorcij za izgradnju šumskih cesta. Poslovno udruženje šumsko privrednih organizacija u 1976. godini izdalo je kao prilog Biltenu (br. 7 i 9) i »M ehani zaci ju šumarstva«. U doba mehanizacije rada i u šumarstvu bez sumnje potreban. Časopis je dobro koncipiran (uvodnik, izvorni članci, prikazi članaka, osvrti, informacije, bibliografija i »višejezični rječnik stručnih izraza«). U dva sveska — dvobroja objavljeni su članci. U br. 1—2 — S. B o j a n i n, S. Sever, B. T o m i č i ć i D. D j a n e š i ć : Izvoz tehničke oblovine i prostornog drva zglobnom ekipažom VOLVO BM 860 TC; — N. Lovrić: Armirano tlo u izgradnji šumske putne mreže; U br. 3—4 — S. Bojanin, S. Sever i B. Vukmanović: Primjena zglobnog traktora TAF 650 kod izvlačenja duge bukove oblovine; — Daljnji razvoj zglobno traktora TAF 650; — M. Bubanić : Neke karakteristike kamiona MAGIRUS-DEUTZ prilagođenog fazi prijevoza u šumarstvu. »Članci« S. Bojanina i suradnika u stvari su dokumentirani izvještaji o vlastitim istraživanjima o primjeni nađene mehanizacije i to ekipaže VOLVO BM 680 TC na području Šumarije Lipik gosp. jedinice »Miletina rijeka«, a traktora TAF 650 na području Šumarije Ogulin — u šumskom predjelu »Zagorska Kosa«. Oskar Piškorić Procjena vrijednosti na parkovnim i drugim površinama ing. O. Piškorića (u br. 2); Procjena vrijednosti ukrasnog drveća i grmlja prilikom eksproprijacije ing. B. Marinkovića (u br. 3); te Zelene melioracije kao nagrđivanie čovjekove okolineing. Z. Tomca (u br. 3); Kako vidimo u ovom godištu čak dva priloga obrađuju procjenu vrijednosti drveća i grmlja odnosno točnije daju elemente za obračunavanje tih vrijednosti za dedrofloru koja ne služi ili bar ne prvenstveno u proizvodne svrhe. U oba priloga dakle dani su elementi za procjenu vrijednosti pojedinač 77 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 80 <-- 80 --> PDF |
nih stabala, grupa, drvoreda i si. nasada čija je funkcija bilo estetska, bilo zaštitna, sanitarna, znanstveno-istraživačka, historijska (spomen stabla). Potencijalni procjenitelj naći će u ovim prilozima realnu podlogu za procjenu vrijednosti dendroflore u navedenim objektima, ukoliko takove procjene uopće mogu biti realne kada se radi o stablima ili nasadima s prvenstveno ili isključivo estetskom ili povjesničkom funkcijom. Ing. Tomac je na konkretnim slučajevima, koje ilustrira i fotografijama, pokazao kada meliorativni zahvat u sastojinu (u ovom slučaju konkretno u polumakijsku šumu) može imati i negativne posljedice za izgled određene površine. Takove negativne posljedice ima melioracija (čišćenje prorede) ako se ukloni cjelokupni niži dio sastojina, a među većim stabalcima provede jača proreda. Negativne posljedice za izgled a bez pozitivnog učinka na prirast ostavljenih stabalaca, kako su to pokazala bar do sada provedena istraživanja.** Kao pozitivan primjer u zahvat mlade sastojine Ing. Tomac navodi čišćenje u predjelu Punta Križa (na ulazu u Limski kanal kod Rovinja), a koje je imalo i karakter protupožarne preventive, gdje su čišćeni »prolazi« a grmovi ili skupine stabalaca ostale nektanute (instruktor Ing. N. Šepić). Ing. Tomac ne ostaje samo kod tih konstatacija nego i predlaže konkretne mjer za osiguranje pravilnih melioracija. To su: — »putem odluka općinskih skupština treba obuhvatiti, odnosno zabraniti bilo kakovu akciju u prirodi, ako nema odobrenog projekta za dotični rad; — u Savjetu za zaštitu čovjekove ekoline treba formirati posebnu potkomisiju za problematiku »zelene« melioracije prostora; — projekte ne treba tretirati formalistički, nego ih ispitivati putem kvalificiranih stručnih komisija, s naročitim osvrtom na florno-vegetacijski odnosno biljno-sociološki aspekt i uklapanje predložene melioracije u konkretni ambijent«. Od ostalih priloga u ovom godištu navodimo: Krimska ili zelena lipa Tilia euchlora L. Koch u Beogradu — Nova vrsta za alohtonu floru SR Srbije dr B. Jovanovića (br. 2); ** O. Piškorić: Dinamika visinskog prirasta izbojaka iz panjeva česmine, Šum. list., 1963., str. 12. Upotreba drveća i grmlja protiv buke u gradovima ing. M. Braniča (br. 2); Ozelenjavanju hercegovačkog krša, čuvanju i podizanju postojećih hortikulturnih sadržaja posvetiti će se mnogo veća pažnja ing. M. Ćemalovića (br. 2); i Nacionalni park Kozara Ing. R. Čurića (br. 2). Iz prikaza »Pustinjska prostranstva Libije privode se kulturi radom mostarskih vrtlarskih radnika« saznajemo o uspješnom ozelenjavanju dijela pustinje Bir- Ayyad na površini od 3400 ha, od čega se 1300 ha odnosi na plantažu eukalipta, a 2100 ha na melioraciju pašnjaka. Međutim iz tog prikaza ne saznajemo, da se radovi provode po projektu Zavoda za istraživanja u šumarstvu Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Koordinator projekta bio je dr Šime Meštrović, a radove na terenu izveli su koordinator i mr Andrija Vranković. U izradi projekta sudjelovali su i prof, dr Milan Androić, prof, dr Dušan Klepac, prof, dr Mirko Vidaković, prof, dr Arso Škorić i prof, dr Zoltan Kaiz, a na planu melioracija pašnjaka i ing. P. Ziani. Radovi u Bir-Ayyad-u (idejni projekt B-A) su sastavni dio idejnog projekta »GETARA«. Nosilac ovih projekata je projektna organizacija »HIDROPROJEKT« iz Zagreba. 2. Iz Hortikulture u 1976. godini na prvom mjestu navodimo »Razmišljanja o šumskim požarima« ing. Z. Tomca (br 2). Polazeći od činjenice, da su velik dio šumskih požara (u Istri i do 80%) posljedica paljenja na poljoprivrednim površinama (travnjacima, poljima) koje se provodi kao mjera čišćenja od korova a s kojih se površina požar »oteo« zbog vjetra ili nemogućnosti održavanja kontrole nad njim (većinom to paljenje vrše stari ljudi, pa i žene) Ing. Tomac predlaže obavezno spaljivanje korova na takovim površinama. Obavezno spaljivanje pod nadzorom Štaba narodne obrane Mjesnih zajednica, kojoj bi to ujedno bile i godišnje vježbe na suzbijanju požara kao elementarne nepogode. Jednako tako vrijedni pažnje su i prijedlozi ing. Tomca, u članku »Zaraženost čovjekove okoline i stručni kadrovi« (br. 3), o nužnosti sudjelovanja biotehničar a kod izrade prostornih planova i građevinskih projekata te nužnosti izobrazbe odgovarajućih stručnjaka, jer je »nedopustivo da Hrvatska s teritorijalno najvećom problematikom uređenja humanizirano prostora upravo na potezu |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1977 str. 81 <-- 81 --> PDF |
priobalnog područja Jadrana, nema edu-te Tabelarni pregled toksičnih dendrokativne institucije koja bi izobražavala loških vrsta i način škodljivosti na čonužno potrebne stručnjake ... nego na vjekov organizam O. Purić-Daskalovićeve tom području djelovanja imamo isprepli-(br. 3. i 4); te tanje priučenih radnika raznih škola s nedovoljnom kvalifioiranošču i odgovorLavandulište na Fruškoj gori (br. 3) u nošću«. kojem M. Rajčić navodi, kako je uspio uzgojiti izrazitu mediteransku vrstu Lavandu vera DC (Lav. angustifolia Mili.) Od ostalog sadržaja navodimo: u Iloku i od koje se može proizvesti ulje Prirodno širenje nekih vrsta i drveća odgovarajuće kakvoće. i grmlja na području Bosne i Hercego Glavni urednik Hortikulture P. Matko vine P. Fukareka i N. Janjića (br. 1), vić opširno je (na preko 6 stranica, u br. O nekim uzgojnim mjerama koje bi 3) uoči stogodišnjice smrti (1978) prikatrebalo vršiti u park-šumama u primorzao rad »botaničara, književnika i kulturskom pojasu Dalmacije (br. 1), O jednog radnika« ROBERTA VISIANIJA. R. noj čestoj, ali malo poznato bolesti na Visiani je Šibenčanin, »dalmata sibenienlišću česmine ili crnike — Quercus ilex sis« kako sam piše ispod svog imena na L. (br. 4), Zaraženost parkovnih stabla-naslovnoj stranici svog djela »Flora dalšica tamariksa u Splitu (br. 3.) i Pajasen matica«, objavljenog 1842. god. u Leip— hortikulturna i korovna biljka (br. 4). zig-u. I. Juras, — iz Addis Abebe, osvrnuo se na rad prof. M. Gračanina prigodom — sve B. Marinkovića; sedamdeset i pete obljetnice njegovog Nacionalni park Sutjeska R. Čurića (br. života (br. 3). 3); U 1976. godini u Hortikulturi nalaze Utjecaj zagađenosti zraka na ukrasno se i prve stranice Male hortikulturne bi drveće i grmlje (i ne samo ukrasnog). blioteke (4. sveska) »Stari parkovi N. Juretića (br. 2); u Slavoniji i Baranji« Đ. Rauša. O štetnom i otrovnom djelovanju nekih vrsta biljaka na ljudski organizam Oskar Pi-škorić PRAKTIČKI MANUALI — U PRODAJI! Prilikom izrade Šumskoprivrednih osnova, osnova gospodarenja i programa za unapređivanje šuma (Narodne Novine SRH br. 13/76 od 8. IV. 1976. g.) služite se i koristite praktične manua´e: 1. MANUAL ZA OPIS SASTOJINA I EVIDENCIJU IZVRŠENIH TERENSKIH RADOVA OGT-1 45.— din MANUAL ZA PRIMJERNE POVRŠINE I TOTALNU KLUPA2U ... . 45.— din Manuali sadrže 112 stranica vel. 21x15 cm i povezani su u tvrde korice s platnenim hrbatom. Narudžbe prima: SAVEZ INŽENJERA I TEHNIČARA Bankovni račun: ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE 30102 768-6249 HRVATSKE Zagreb, Mažuranićev trg 11 Telefoni: 444-206 i 449-686 |