DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1977 str. 17 <-- 17 --> PDF |
tvoriti u viševrijedne zajednice polazeći od sadašnjeg stanja, položaja i namjene. Smatramo (dakako hipotetički) da će se po načinu namjene i tretmana diferencirati u jadranskoj regiji šume: 1) u neposrednoj okolini urbanih sredina, 2) u (daljoj okolini rekreacione sredine, 3) šume estetske kategorije, 4) i gospodarske šume i šumsko zaštitni pojasevi. Ova razdioba nije dakako apsolutna, jer rekreacione šume mogu biti šume estetske kategorije pa i gospodarske šume i obrnuto. 0 razlici se može govoriti više u stručnom tretmanu. Šumski planovi svode se u području Jadrana na podizanje, obnovu i zaštitu šuma. Ovim ciljevima -moraju prethoditi i neke aktivnosti koje su od bitnog značenja za uspješnu realizaciju loga cilja. Prvo je šumarska politika i drugo organizacija šumarstva na tome području koje će tu politiku provoditi. O šumarskoj politici ovisit će dakako i sredstva za realizaciju plana šumarstva Jadranske regije. Šumarska politika nalazi svoj izraz u Zakonu o šumama. U novom ZOš-u u definiciji šume govori se o njenoj dvostrukoj funkciji, aili zakonom nisu osigurane prepostavke za kompleksno vrednovanje šuma kao općeg dobra i ekonomskog dobra.* Nećemo daleko stići sve dotle, dok je šumarstvo u okviru svojih redovnih djelatnosti i sredstava koja se stiču gospodarenjem ekonomskim šumama, u neku ruku obavezna ´da njeguju i održavaju »neekonomske šume«. Uz akumulativnost kakvu ima šumarstvo ne samo u nas nego i u Evropi, ono nije moguće snositi ovaj teret. Uzmimo npr. zakonsku obavezu šumarstva u suzbijanju nekih opasnih bolesti i štetnika u šumama a ,to vrijedi i za kulture i šume Jadranske regije tj. za šume koje Služe u prvom redu turističkoj privredi i drugim uživaocima općekorisnih funkcija šuma. Zar je opravdano da vodoprivreda ubire doprinos od šumarstva a o stupnju šumovitosti ovisi njeno funkcioniranje? Slično je i sa elektroprivredom, turizmom i nekim drugim privrednim granama. Pitanje šumarstva na Krasu nekad je bilo rješeno na taj način, da se je u fond za pošumljivanje i melioraciju degradiranih šuma izdvajalo 6% od realizirane prodajne vrijednosti drva iz ekonomskih šuma. S ozbirom na već spomenute općekorisne funkcije šuma ovakva rješenja danas ne bi bila opravdana. Pravnici smatraju da se sa stanovišta šire zajednice vrednuje rentabilitet koji ta grana postiže, ali i koristi koje ona daje drugim granama direktno Mi indirektno ili sprečavajući štete u nekoj drugoj grani. Ne može biti isprika za nerješavanje ovog pitanja to što nije moguće precizno utvrditi »cijene« općedruštvenih funkcija. Danas mnoge šumarske organizacije naizgled dobro posluju »jer se odriču bioloških investicija i proširene reprodukcije.« U zemljama Evrope ili barem većini tih zemalja osiguravaju se putem određenih instrumenata sredstava za pošumljivanja ili za reprodukciju općekorisnih funkcija šume. Kod nas zasad nije riješeno to pitanje. Što više, mi smo dokinuvši nekadašnju upravu za pošumljivanje Krasa 1955. god. dokinula i zadnji tračak brige šire društvene zajednice za ovaj široki društveni problem. Ostavili smo tu brigu općinama a rezultat je osipanje šumarskog kadra, smanjenje rasadničkih površina, smanjenje šumskih kultura, ogromne štete u šumama od požara, bioloških i abiotičkih faktora i fatalno povećanje površine golog Krasa, izgubljenog za vegetaciju i ljude * Tekst je pisan prije nove verzije Zakona, i njegova usvajanja i donošenja. 127 |