DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1977 str. 51 <-- 51 --> PDF |
ZADARSKO SAVJETOVANJE PRIJEDLOG 5-GODIŠNJEG PLANA (1976—1980) ZNANSTVENIH ŠUMARSKIH ISTRAŽIVANJA NA KRŠU Prof. dr Dušan Klepac UVOD Na površini zemljine kugle vode zauzimaju oko 71%. Na preostalom dijelu šumsko tlo zauzima 34%, poljoprivredno 24% a ostalo 42%. Od ukupne šumske površine Svijeta (4.405 milijuna ha) otpada na Evropu 141 milijun hektara, na Jugoslaviju 8,8 milijuna a na Hrvatsku 2,4 milijuna hektara. Kakvo značenje imaju šume? U svim regijama Svijeta potrošnja drva za industrijsku preradu po glavi stanovnika zsnatino se povećala tijekom posljednjih decenija. Što više, znanstvena istraživanja na svjetskom nivou (mislim pritom na istraživanja Ujedinjenih Nacija) isu pokazala da između potrošnje drva za industrijsku preradu i nacionalnog dohotka po glavi stanovnika postoji pozitivna korelacija. To znači da sa porastom životnog standarda raste potrošnja za industrijsku preradu. Tako je napr. utvrđeno da je krivulja rasta nacionalnog dohotka paralelna s krivuljom potrošnje kartona i papira. Potrebe za »industrijskim drvom« biti će sve veće pa se najavljuje da će napr. 1985. godina biti »godina gladi za drvom«. Prema tome čini se prilično sigurnim da će šumska proizvodnja, tj. proizvodnja drva, biti i u narednim desetgodištima jedan od glavnih ciljeva šumarske politike. Ali šume pružaju i druge koristi koje smo dosad zvali »indirektne koristi« za razliku od takozvanih direktnih koristi od drva. No indirektne koristi od šuma dobile su u posljednje vrijeme tako veliko značenje da su u stvari postale i»direktne koristi« šume koji se očituju u sprečavanju erozije, u zaštiti poljoprivrede, u ublažavanju posljedica poplava, u pročišćavanju zagađenog zraka, u osiguranju pitke vode, u pružanju mjesta za odmor i rekreaciju, u zaštiti i davanju skloniša stoci, divljači i pticama itd. Jednom rječju šume su postale važno obrambeno sredstvo u borbi protiv pogoršavam ja čovjekova okoliša. Samo nekoliko globalnih podataka mogu prilično jasno ilustrirati ovu ulogu šume. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1977 str. 52 <-- 52 --> PDF |
Zahvaljujući svojoj vitalnoj funkciji, fotosintezi, šuma absorbira ugljični dioksid a oslobađa kisik; računa se da jedan hektar šume asimilira godišnje 5 do 10 tona ugljičnog dioksida a da oslobađa 10 do 20 tona kisika. Toj kemijskoj akciji šume pridružuje se fizička akcija koja se sastoji u fiksiranju prašine; računa se da jedan hektar šume može zadržati godišnje 30 do 80 tona prašine koja se taloži na lišću da bi kasnije kišom bila isprana na tlo. čovjek dovoljno ne računa s činjenicom da jedan hektar šume ima površinu lišća 8 —15 puta veću od površine tla na kojoj se šuma nalazi. Napr. površina iglica jednog hektara smrekove šume ima 150.000 m2 ili 15 ha. Ta činjenica objašnjava funkciju šume u zadržavanju vod e koja u pojedinim danima u formi dnevnih oborina doseže od 440 mm napr. u Prozoru, Dubrovniku 298 mm, Rijeci 268 mm itd. S druge strane šuma crpi goleme količine vode iz tla, koju izbacuju u atmosferu u formi vodene pare. Šuma nalikuje na golemu mašinu koja pumpa vodu iz tla i ispušta je evaporacijom. Procjenjuje se da jedan hektar bukove šume troši oko 2.000 do 5.000 tona vode godišnje i da evaporira oko 2.000 tona. Tih nekoliko podataka dopuštaju nam da ocjenima važnost djelovanja šume ne samo na pročišćavanju zraka nego i na reguliranje klime i režima voda i vodotoka. Činjenica da se danas turizam i promet brže razvijaju od ostalih ekonomskim djelatnosti, daje nam pravo naslutiti da će i potražnja za odmorom i rekreacijom u šumi rasti sličnim tempom. Što više, čini se, da će potražnja za rekreacijom u šumi irasti brže od potražnje za drvom kao sirovinom. »Socijalna vrijednost šume« brže raste od cijene drva na panju. Već danas je u mnogim šumama »socijalna vrijednost šume« veća od vrijednosti produkcije drvne mase. Zato je potpuno razumljivo da je taj problem bio jedna od glavnih preokupacija šumara na Svjetskom šumarskom kongresu u Buenos Airesu 1972, gdje ju u Deklaraciji kongresa između ostaloga rečeno i ovo: »Kongres je kritički analizirao postojeće stanje i odgovornost šumarske struke. Šumari su bili preteče u borbi za očuvanje i racionalno korišćenje prirodnih resursa koji se obnavljaju. To je razlog da oni sa zadovoljstvom posmatraju sve veću preokupaciju društva za očuvanje okoliša i za potrebu adekvatnog uređenja prirodnih resursa koji se obnavljaju. Šumari naglašavaju da se šumarstvo ne bavi samo drvećem nego i tretmanom šume na takav način da bi se zadovoljile potröbe današnjeg društva, šumari dobro razumiju te potrebe zahvaljujući svojoj stručnosti iz oblasti uređivanja šuma harmonirajući ekonomske, fizičke i socijalne kriterije. DOSADAŠNJA ISKUSTVA Kad govorimo o šumarstvu na Kršu, tada treba imati pred očima dosadašnja iskustva na nacionalnom i internacionalnom planu. Na nacionalnom planu učinjeno je prilično. Spomenut ću Savjetovanje u Splitu 1958. gdje je problem Krša bio prilično kompleksno tretiran. Dopustite mi da iznesem neke podatke s tog Savjetovanja. 162 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1977 str. 53 <-- 53 --> PDF |
Jugoslavenski Krš zauzima oko 22% površine naše zemlje. Uvjeti života na Kršu su teški; obešumiljene se i dalje nastavlja pa prijeti opasnost da se jednog dana ogoljele površine ne pretvore u kamenu pustinju, ako se ne poduzmu mjere protiv toga. To su razlozi zbog kojih treba obratiti veliku pažnju problematici Krša. U tom smislu bilo je god. 1958. organizirano Savezno savjetovanje o privredi Krša u Splitu (vidi detaljnije literaturu: Savezno savjetovanje o Kršu, I, II, III, IV i V knjiga, izdanje Šumarskog društva NR Hrvatske, Zagreb 1957). Jugoslavenski Krš zauzima oko 5,5 (milijuna hektara površine. Smatra se da se polovina našega Krša nalazi u Mediteranu a polovina u Submediteranu. S obzirom na način iskorišćivanja tla na Kršu, stanje je po prilici ovako: — oko 37% od ukupne površine tretira šumarstvo 2,105.000 ha — oko 19% od ukupne površine tretira poljoprivreda: 1,075.000 ha — oko 39% od ukupne površine je većim dijelom neiskorišteno 2,181.000 ha — od 5% od ukupne površine je neplodno: 300.000 ha Ukupno : 5,661.000 ha činjenica da na Kršu ima preko jedan milijun hektara degradiranih šuma Površina od 2,105.000 hektara, koju tretira šumarstvo odnosi se na: — produktivne šume 947.000 ha — degradirane šume 362.000 ha — makije i šikare 796.000 ha Brojk a od p re k o 2 milijun a neiskorišteno g tla, pa i šikara, upozoruje na težinu problema. Nekad se taj problem mislio riješiti isključivim pošumiljivanjem i zabranom paše. Uz velike poteškoće postignuti su na određenim terenima veliki uspjesi pošumljivanjem crnim borom. Kao vrlo uspjela pošumljivanja crnim borom spominjemo kulture u Senjskoj Dragi, na otoku Cresu i drugdje. Jasno je da »krški problem« nije samo šumarski. U stvari to je zamršeniji problem: ekonom sko-socijalni u kojem pitanja stočarstva i š um arstva imaju prvenstveno značenje. To je bio razlog da se spomenuti problem počeo tretirati kompleksnije, na široj bazi i u suradnji s poljoprivrednim i ostalim granama privrede, pa su se javile tendencije da se na Kršu postigne »siilvo-agroipastoralna« ravnoteža. U tom smislu bilo je predloženo da se gola i neiskorištena površina Krša od 2,181.000 ha ovakoa iskoristi: — pošumljivanjem 693.000 ha — pašom 1,408.000 ha — poljoprivredom (vinogradima, voćnjacima i si.) 80.000 ha 163 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1977 str. 54 <-- 54 --> PDF |
Na površini od 2,105.000 ha, koju tretira šumarstvo, predloženo je da bi trebalo izvršiti: — intenzivniju njega produktivnih šuma 947.000 ha — melioraciju degradirainih šuma 362.000 ha — očetinjavanje i melioraciju šikara 796.000 ha Gospodarenje na Kršu vezano je uz pašu. Premda uglavnom nema više koza u kraškim šumama, ipak seljačko pučanstvo u mnogim krajevima ima veliki broj ovaca koje paisu u kraškoj šumi i na kraškom šumskom tlu. One igraju znatnu ulogu u ekonomskom životu seljačkog stanovništva na Kršu. O toj činjenici treba voditi računa i respektirati one oblike gospodarenja koji omogućuju .kompleksno i skorišćivanje šumskog tla. To je srednja šuma ili niska ptreborna šuma koja istodobno ostvaruje različite funkcije. Migracija seljačkog stanovništva prema industrijskim centrima vrlo je intenzivna te pojedina sela ostaju bez mlađeg svijeta, jer ljudi odilaze u industrijske centre koji im daju veće mogućnosti za rad i pružaju udobniji život. U takvim se područjima smanjuje broj stoke, sve se manje sijeku šume za ogrijev, jer su elektrika i butan dobrim dijelom zamijenili ogrjevno drvo pa se postojeće degradirane šuim e ma očigled op o r a v lj a j u, popravljaju i poprimaju ljepši i vredniji izgled. Prema tome konverzija postojećih (degradiranih) šuma vrši se postepeno već prema stepenu migracije seljačkog stanovnitva u industrijske centre. Sto više, tu i tamo šuma osvaja napuštene poljoprivredne površine. U takvim prilikama šumar može dati prioritet fizičkom i socijalnom kriteriju, jer je ekonomski kriterij pao u pozadinu. No gdje je migracija seljačkog stanovništva manje napredovala, ekonomski moment ima prednost. Prema tame uloga šumara sastoji se u koordinaciji zaštitnih, ekonomskih i socijalnih funkcija , koje šume na Kršu imaju. Cimi se, da će u perspektivi fizički i socijalni kriterij u šumama na Kršu protegnuti a ekonomski kriterij imat će sporednu ulogu. To drugim riječima znači da će šume na Kršu u perspektivi biti ziaštitne, rekreativine i estetske a manje gospodarske. Gospodarske (privredne) šume u Submediteranu i Mediteranu imat će posebno svoje opravdanje na najplodnijim i najboljim terenima (doline rijeka), gdje može pored ekonomskog kriterija doći do izražaja i socijalni i fizički kriterij. Sve u svemu, kompleksno iskorišćivanje šumskog tla treba da je pravilo u Mediteranu i Subimeditaranu. Dakako, u većini slučajeva fizički kriterij imat će prednost pred socijalnim i ekonomskim, jer su opasnosti od erozije na Kršu veće nego u kontinentalnom dijelu naše zemlje. Izgradnjom komunikacija a naročito izvedbom Jadranske magistrale Rijeka — Dubrovnik — Bar jugoslavenska obala Jadranskog mora postala je vrlo pristupačna i privlačna za evropske turiste. To se očituje u sve većem prilivu stranaca na našu obalu. Mjesto standardnih hotela sve se više pojavljuju kenipovi, moteli, butngalo i vikend kućice te si. gdje modemi turisti masovno ljetuju i uživaju u blagodatima -mora i primorskoj klimi. No da bi njihov smještaj bio udoban i lijep, nameće ,se živa potreba da se oko parkirališta, motela, kampova i novosagrađenih ugostiteljskih obje 164 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1977 str. 55 <-- 55 --> PDF |
kata podignu nasadi i parkovi koji bi zaklonili turiste od pripeke sunca, od žege i sparine te mu istodobno pružili ugođaj, osvježenje i rekreaciju. Potreba za osnivanjem nasada ukrasnog bilja, grmova i stabala toliko je velika i urgentna da bi se šumarstvo trebalo uključiti u tu djelatnost bez obzira ina organizaciju i izvore financiranja u toliko više što su Šumarski inženjeri najpozvaniji da izaberu vrste bilja, grmova i stabala, koja mogu brzo i ekonomično dati najbolje rezultate. Potrebe i potražnja za takvim nasadima i parkovima iz dana u dan rastu paralelno s razvojem turizma u Hrvatskom Primorju, Dalmaciji i Crnogorskom Primorju. Čini se, da se na tom području otvara sigurna perspektiva za šumarstvo, koje bi trebalo u oblasti primorskih šuma preorjentirati i dati mu novi pravac. Jedna od novih orijentacija našeg šumarstva u Primorju i Dalmaciji sastojala bi se u tome da se djelatnost pošumljivanja prostranih golih terena skoncentrira na ozelenjavanje manjih površina oko turističkih centara, motela, parkirališta, kempova, manjih i većih naselja, poljoprivrednih kultura itd. Zelene površine s jedne strane procesima fotosinteze vrše regulaciju CO2 u zraku, a s druge strane vrše značajnu ulogu u pročišćavanje zraka od raznih polutanata (prašina, dim, čađa, kemijski polutanti: SO2, fluocr, olovo), nadalje stvaraju povoljnije klimatske i druge uvjete djelujući pozitivno na smanjenje brzine i snage vjetra, regulaciju vlažnosti zraka i ulične buke, smanjenje ekstremnih temperatura, radijacije itd. Značenje zelenih površina u zaštiti čovjekove sredine, a posebno urbane je dobro poznata stvar, pa se kao imperativ nameće približavanje šuma čovjekovoj sredini podizanjem zelenih oaza (sollt eri, grupe drveća, drvoredi, ´travnjaci, manji parkovi ili gradski parkovi) u gradskim aglomeracijama. Uloga zelenih površina u smislu tampon bariera između gradskih naselja i industrijskih zona je od neprocjenjive vrijednosti kako za normalnije i zdravije stanovanje tako i za stvaranje povoljnijih uvjeta života radnika u industrijskim zonama. Određeni rezultati postignuti su i na međunarodnom planu gdje spominjemo djelovanje »Silvae Mediteirranea«, internacionalne organizacije Šumarskih Instituta, u kojoj su sudjelovali stručnjaci Francuske, Italije, Španjolske, Grčke, Portugala, Jugoslavije i Turske. Poslije Oslobođenja djelatnost »Silvae Mediterranea« preuzimlje »Potkomisija za koordinaciju mediteranskih šumarskih pitanja FAO«. Na inicijativu te Potkomisije Organizacija FAO izradila je poznati Mediteranski Projekt takozvani »FAO Mediterranea Development Project, Rome 1959«, koji se odnosi na cijelo mediteransko područje. PRIJEDLOG ISTRAŽIVAČKIH RADOVA Problem Mediterana odnosno Krša nije nov nego se javlja u različitim aspektima. Elektrifikacija, industrijalizacija, turizam, upotreba butana, striktna primjena Zakona o zabrani državanja koza od 1954., migracija stanovništva dali su u nas kraškom problemu novi aspekt, koji bi se sa gledišta šumarstva mogao u najkraćim crtama ovako označiti: |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1977 str. 56 <-- 56 --> PDF |
— na većem dijelu krša šuma nije više u regresiji; što više ona je u progresiji na štetu intenzivnih poljoprivrednih kultura (napr. vinograda, maslinika i si.); — zaštitna funkcija šume s njezinom sanitarnom i higijeničnom ulogom još više je došla i doći će do izražaja u neposrednoj blizini industrijskih centara (tvornica cementa, željezare, koksare itd.); — rekreativna i estetska funkcija šume u neposrednoj blizini kampova, hotela i ostalih turističkih objekata postala je nužni uvjet bez kojeg se ne može zamisliti uspješni razvoj turizma; — kontraerozione funkcije šume za očuvanje velikih javnih objekata kao što su akumulaciona jezera, hidrocentrale, saobraćajnice, općenito je priznata ne samo u teoriji nego i u dnevnoj praksi; — mogućnost produkcije drvnih sortimenata za celulozu i papir u pojedinim napuštenim područjima s obzirom na jugoslavensku i evropsku deficitarnost na tim sortimentima. Iz naprijed izloženog slijedi da je šuma postala jako oruđ e u borb i za zaštitu čovjekova o ko 1 iš a. Zato je Zavod za šumarska istraživanja šumarskog fakulteta u Zagrebu sa šumarskim institutom u Jastrebarskom i Institutom za jadranske kulture u Splitu te Odjelom za prirodne znanosti JAZU u Zagrebu predložio da se šumarska problematika Krša istražuje u narednih pet godina intenzivnije u projekt u »Čovjek i biosfera « u temi: ´»Ekološki učinci različitog korištenja tla i gospodarske prakse umjerenih i mediteranskih šumskih područja«. Ta tema predstavlja MAB 2 — internacionalni projekt UNE SCA. U spomenutoj temi ovog projekta predložena su istraživanja ovih podtema: 1. Usmjeravanje prirodne progresije šuma sa svrhom da se dobiju stabilni ekotipovi (Dr B. Prpić — Dr Đ. Rauš) 2. Sanitarna i higijenična funkcija šume u borbi protiv zagađivanja zraka u neposrednoj blizini industrijskih centara (Mr Š. Meštrović) 3. Rekreativna i estetska uloga šume, šumskih nasada i zelenila u razvoju turističkih centara (Prof. dr D. Klepac — Mir Š. Meštrović) 4. Proučavanje uzgojnih mjera za stabilizaciju kultura na devastiranom području krša (Prof. dr I. Dekanić) 5. Funkcija šuma u zaštiti javnih objekata od bujica, poplava i vjetra (Mr A. Tomašević) 6. Mogućnost podizanja borova i drugih vrsta drveća za proizvodnju celuloze u kraškim uvjetima (Pcrof. dr D. Klepac. — Prof. dr M. Vidaković — Mr Š. Meštrović) 7. Gospodarenje u makijama i panjačama u cilju njihova unapređenja (Mr S. Matić — dr Đ. Rauš) 8. Zaštita postojećih i novoosnovanih šumskih nasada i kultura (Prof. dr M. Androić) 9. Sinekologija šumskih ekosistema na otocima Rab, Brač i Mljet (Dr Đ. Rauš) 10. Izmjena vrste drveća i utjecaj čovjeka (Dr V. Hren) |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1977 str. 57 <-- 57 --> PDF |
11. Hidrološka i pedoeroziona funkcija šuma SR Hrvatske (Dr J. Martinović) 12. Ekosistemi šuma i šumskih staništa Istre i Hrvatskog primorja i njihova zaštitna funkcija (Dr Z. Pelcer) Za istraživanja po navedenom projektu predloženo je osigurati godišnje 800.000 din ili 4 miliona novih dinara za 5 godina. Pored toga Institut za jadranske kulture u Splitu obradi vat će ove teme: 1. Pošumljivanje srednje dalmatinske kamenjare. 2. Proučavanje osnovnih parametara erozije i bujica na određenim slivovima mediteranskog područja u cilju iznalaženja optimalnih metoda za rješenje problema. 3. Štetni utjecaj požara na vegetaciju, biotop i pejsaž u priobalnom području SR Hrvatske. Eto to je ukratko prijedlog petogodišnjeg plana šumarskih istraživanja u jadranskoj regiji. Taj je prijedlog prošao određene instance te očekujemo u najskorije vrijeme njegovo odobrenje. U PRODAJI! 1. Povijest Šumarstva Hrvatske — Zagreb 1976 250.— 2. Spomenica Saveza IT šumarstva i drvne industrije Hrvatske (1846—1976) — Zagreb 1976 30.— 3. Kauders: Šumarska bibliografija II (1946—1955) 20.— 4. Horvat-Krpan: Drvno-ind. priručnik — Zagreb 1967 g 100.— 5. Šafar: Uzgajanje šuma — Zagreb 1963. g 50.— 6. Savjetovanje: Uloga šuma i šumske vegetacije u zaštiti čovjekove okoline u odnosu na jadransko područje — Zadar 1976. g 5.— 7. Savjetovanje o kršu — Split 1958. g 30.— 8. Kompleksna monografija o Kršu — komplet od 5 knjiga, 96 stručnih referata na 1.400 stranica — obrađena čitava SFRJ — Split 1958 g. 100.— 9. Ugrenović: Trsteno-arboretum, Zagreb 1958. g 30.— 10. Tablice za kubiciranje trupaca — Zagreb 1975. g 35.— 11. Dnevnik rada — službena knjižica terenskog osoblja 35.— 12. Društvena značka Saveza IT šumarstva i drvne industrije . . . 15.— Narudžbe prima: SAVEZ INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE — ZAGREB, Mažuranićev trg 11 — Telefoni: 444-206 i 449-686 |