DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1977 str. 61 <-- 61 --> PDF |
IZ PRAKSE ZA PRAKSU UZGOJ KLIJANACA CRNE JOHE U RASADNIKU UVOD Zahvaljujući pionirskoj i meliorativnoj ulozi orne johe u podizanju i obnovi nizinskih šuma, ovoj se vrsti u posljednjih nekoliko godina, pridaje sve veći značaj. Budući da sa prirodnom obnovom johovdh sastojina nema uspjeha, bilo optadnim sječama ili sjetvom sjemena, potrebno je proizvoditi johove sadnice u rasadnicima, za podizanje johovih sastojina. Do nedavno je jedini izvor sadnica johe bio prirodnih pomladak, nastao slučajno uz rubove polja, uz vodotoke, kanale i puiteve. Tu se vršilo sabiranje johovih klijanaca za daljnji uzgoj u rasadnicima ili većih sadnica, koje su korištene za pošunuljivanje. SI. 1. — Pogled na dio rasadnika »Šljukingon« Foto Cuković 1) Zahvaljujem rasadniku »Šljukingon« na uspješnoj suradnji po ovoj temi a naročito ing. Milanu Žgeli i teh. Mariji Župčić. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1977 str. 62 <-- 62 --> PDF |
Šumsko gospodarstvo »Mojica Birta« u Bjelovaru, prema dugoročnom planu pošumljavainja, treba prosječno godišnje 240.000 johovih sadnica (godišnje za 60 ha površine uz uvjet da se sadi 4.000 komada po jednom ha). Svake jeseni ili rano u proljeće, vršilo se sabiranje i vađenje johovih klijanaca iz prirodnog pomlladka u organizaciji šumarija. Otkupna cijena klijanaca johe u sezoni 1975/76. bila je 0,20 dinara po komadu. Međutim, sabiranje su često vršili seljaci bez nadzora i prodavali šumariji, tako da je ovako sabran materijal bio često nesiguran, jer nije bilo kontrole u procesu od vađenja, transporta pa do trap´ljenja u rasadniku. Biljke su bile često loše, neklasirane, velikih visinskih razlika i različitog žiljnog sistema. To je uzrokovalo ponekad slab uspjeh sadnica u rasadnicima nakon pikiranja, te je znalo biti i do 40% gubitaka zbog sušenja. Da bi se sve ovo izbjeglo pristupili smo 1976. godine u rasadniku »Šljukingon «, probnoj proizvodnji klijanaca johe iz sabranog sjemena.1 SI. 2. — Jedna gredica s klijancima johe. Foto Cuković 172 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1977 str. 63 <-- 63 --> PDF |
TEHNOLOŠKI PROCES PROIZVODNJE KLIJANACA JOHE Sabiranje i uskladišten]e ´Sjemena. U arboreturniu rasadnika »Šljukingon« izdvojena je grupa johovih stabala kao sjemenski objekt. Ovdje je u XI. rrtjaseou 1975. godine izvršeno sabiranje johovih češerića. Nakon sabiranja, sasušeni češerići uskladišteni su u papirnatim sanducima i smještemi u prostorije skladišta. Trušenje sjemena, obavljeno je u proljeće prije sjetve. U međuvremenu je izvršeno ispitivanje klijavosti sjemena u Šumarskom institutu Rijeka, te je utvrđeno da klijavost iznosi 21,5%- Priprema zemljišta. Zemljište je pripremljeno na uobičajeni način. Dezinfekcija zemljišta nije vršena. Prije sjetve je upotrebljen herbicid TREFLAN sa 4 lit/l ha proitiv korova. Izvršena je i gnojidba zemljišta sa gnojivom KRISTALIN, sadržaja NPK 2 : 8 : 16 u količini od 400 kg/l ha. Nakon toga su formirane gredice širine 1 m, a na njoj su izdubljene, brazdice širine 5 cm i dubine 2 cm. Razmak brazdica iznosi 20 cm. Sjetva sjemena. Trušenje sjemena izvršeno je neposredno pred sjetvu, koja je obavljena 20. V. 1976. godine. Vrijeme je bilo sunčano, a temperatura zraka u 12 sati je iznosila 27« C. Na dno pripremljenih brazdica stavljao se sloj humusa iz johovih sastojiina debljine do 1 om, koji se prethodno prosijao. Sjeme se sijalo na taj humus u količini od 3—4 gr. po tekućem metru, odnosno na 560 SI. 3. — Detalj gredice \s klijancima johe. Foto Cuković |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1977 str. 64 <-- 64 --> PDF |
tekućih metara posijano je 2 kg sjemena. Sjeme je pokriveno tankim slojem johovog humusa debljine do 0,5 cm. Čitava gredica je zatim prekrivena prostiračem od jute, koji je prethodno bio navlažen vodom. Njega klijanaca. Prvih 16 dana vlaženje je vršeno svaki dan tri puta u količini od 3 lit/po 1 m2, a kasnije je prema potrebi, obzirom na vremenske prilike, vršeno zalijevanje umjetnom kišom oko 25 lit/po m2. Kroz 4 dana pojavile su se klice, pa je juteni pokrivač skinut. On je pomogao da sjeme bude zaštićeno, te trajno i jednoliko navlaživano, što je izgleda bitan uvjet za klijanje johovog sjemena. Obzirom na upotrebu herbicida korova nije bilo mnogo. Tokom cijele vegetacije bilo je svega 3 manja ručna pljevljenja i 2 međuredne kultivacije. Koncem VI mjeseca izvršeno je jedno preventivno tretiranje ORTHOCIDOM — 80. TROŠKOVI PROIZVODNJE Površina 140 m2 ili 560 m Proizvedeno 28.000 kom klijanaca. Veličina klijanaca 10—15 cm. A) Osobni dohoci Opis rada Utrošeno Iznos sati dinara 1. Sjetva sjemena s pokrivanjem 30 510, 2. Zalijevanje (vlaženje) ručno 55 935, 3. Pljevljenje 25 425, 4. Kultiviranje ručnim kultivatorom 4 68, 5. Tretiranje Orthocidom 4 68, 6. Zalijevanje prskalicama putem prenosnih cijevi 18 396, Ukupno : 136 2.402.— B) Materijaln i troškov i Materija l Jed. mjere Količina Cijena po jed. Iznos din. 1. Sjeme kg 2,0 320,00 640.— 2. Voda m3 69,0 2,05 141.— 3. Orthocid — 80 kg 1,05 100,40 105.— 4. Humus johe m3 0,72 324,00 233.— 5. Jutene vreće m2 70 1,50 105.— 6. Kristalin kg 10 14,00 140.— Ukupno: 1.364. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1977 str. 65 <-- 65 --> PDF |
C) Usluge 1. Izvoženje trave traktorom 2 sata x 102 din == 204 din 2. Preventivno tretiranje traktorom 0,2 sata x 102 din == 20 din Ukupno: 224 din R e k a p i it u 1 a c i j a A) Osobni dohoci 2.402 din B) Materijalni troškovi 1.364 din C) Usluge 224 din Ukupno: 3.990 din D) Opći troškovi 25% 998 din Sveukupno: 4.988 din Troškovi proizvodnje po 1 sadnici: 4.998 din : 28.000 kom = 0,18 din ZAKLJUČAK 1. Navedenim postupkom mogu se proizvesti vrlo dobri klijanci johe, podjednake visine i kvalitete. 2. Tehnološki proces je jednostavan, te je primjenjiv i u primitivnim rasadnicima. 3. Vlastitom proizvodnjom klijanaca johe, izbjegava se nesiguran nakup prirodnog pomladka, cesto sumnjive kvalitete. 4. Omogućeno je sigurno planiranje proizvodnje, jer je urod johovog sjemena redovit, a sabiranje jednostavno. 5. Troškovi proizvodnje su manji od otkupne cijene klijanaca iz prirodnog pomladka. Dragutin Bartovčak, ddpl. ing. šum., Šumsko gospodarstvo »Mojica Birta« Bjelovar |