DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1977 str. 91 <-- 91 --> PDF |
CENTRALBLATT FÜR DAS GESAMTE FORSTWESEN 1975. Br. 1 Schmutzenhofer, H.: Pridolazak štetnih osa listarica u šumama Austrije. 1. dio: Acantholyda erythrocephala L. (nastavak iz Vol. 91, br. 4, str. 1974.). H a v r a n e k, W. Opskrba vodom i prirast sadnica smreke kod presadnje u razno godišnje doba. Sloboda , B.: Bonitiranje sastojina primjenom apsolutnih stanišnih indeksa. St er b a, H.: Teorija stanišne temeljnice Assmann-a, upoređena s »Pravilom o konkuretnosti i obrastu« Kira, Ando-a i Tadaki-a. Br. 2 Aksoy, H. i Mayer, H.: Struktura i šumsko-uzgojno značenje planinskih šuma sjevero-zapadne Anatolije, Turska. Kral , F.: Polenska analitička istraživanja povijesti šumarstva u području Lienz- Matrei, Istočni Tirol, Austrija. BOLET1N DE LA ESTACIÖN CENTRAL DE ECOLOGIA, br. 7, Madrid, 1975. donosi: Lopez Arce, M. A., Del Alamo, C: RAČUN OBEŠTEĆENJA ZBOG GUBITKA DEKORATIVNIH STABALA. Predlaže se postupak za izračunavanje mogućih obeštećenja zbog gubitka dekorativnih stabala i to pomoću šest indeksa: klasifikaciji po vrstama i varijetetima, estetskoj i funkcionalnoj vrijednosti, položaju, rijetkosti, osebujnosti i odnosu starost — promjer. Njihova vrijednost varira dakle prema karakteristikama primjerka, njegovom položaju i funkciji. Oštećenja koja ne uzrokuju potpuni gubitak mogu se također procijeniti u skladu s vrijednošću primjerka. Njihov se iznos iskazuje u postocima vrijednosti drveta prema stupnju oštećenja. Na kraju je prikazano nekoliko primjera računa. Fernandez Casas, J.: VEGETACIJA I FLORA SIERRA NEVADE. Br. 3 Bednar , H.: Vertikalna raspodjela vlažnosti u kori jele i smreke. Palme , R.: Počeci proizvodnie drva za potrebe rudnika soli Hali, Tirol. Sagi, W.: Kontrola, najvažniji zadatak Zemaljske šumarske službe u Tirolu. Z u k r i g 1, K.: Prilog povijesti visokoplaniskih šuma u području Seetaler Alpen, Steiermark, Austrija. Br. 4 Eckhart , G.: Izvještaj o debljinskom prirastu jelovih prašuma »Rothwald«, Donja Austrija. Führer , E.: O fiziološkoj specifičnosti i ekološkom značenju polifagnog parazita kukuljica Pimpla turioanellae L. (Hym., Ichneumonidiae). Göbl, F.: Iskustva o uzgoju materijala za ucjepljenje mikorize. Krapfenbauer, A: et. al.: Rezultati pokusa gnojenja pojedinačnih stabala bora. Z. Kalafadžić Opisuju se biljne zajednice silikatnih kamenjara Sierra Nevade sa florističkog i fitocenološkog stajališta. Soriano Martin, C, Gonzales Rebollar, J. L.. BILJEŠKE O FLORI PLANINA CAZORLA I SEGURA. Navode se lokaliteti nekih vrsta u planinama Cazorla i Segura precizirajući njihov položaj u koordinatama U. T. M. u kvadratima od 1 kms. M o r e n o, G., C a 1 o n g e F. D., D e La Torre, M. EKOLOŠKA I DESKRIPTIVNA STUDIJA NEKIH INTERESANTNIH GLJIVA ŠPANJOLSKE. Opisuje se 21 vrsta gljiva, od kojih 16 pripadaju bazidiomicetima, a 5 askomicetima. Nakon temeljitog konzultiranja odgovarajuće španjolske literature autor drži da su za španjolski mikološki katalog nove dvije vrste: Lepiota cortinarius J. Lange i Hohenbuehelia mastrucata (Fr.) Sing. Osim deskripcije sve su vrste proučavane ekološki i korološki. 201 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1977 str. 92 <-- 92 --> PDF |
De La Torre, M.: STUDIJA O DISKOMICETIMA. NEKE NOVE ILI INTERESANTNE VRSTE ZA ŠPANJOLSKU FLORU. Autor opisuje 10 vrsta diskorniceta, od kojih izgleda da je 6 novih za španjolsku floru: Ascobolus albidus, Lasiobolus ruber, Cheilymenia coprianaria, Ch. insignis, Ch. vitellina i Triehophaea hemisphaerioides. Jedna je nova za poluotočnu Španjolsku: Ascobolus pezizoides, i tri nove za kastiljansku pokrajinu: Cheilymenia stereorea, Lasiobolus papillatus i Ascobolus immersus. Arias de Revna, L.: GODIŠNJI CIKLUS TERITORIJALNOSTI CRVENE JAREBICE (ALECTORIS RUFA) U DO NJANI (PTICE: PHASIANIDAE). Proučavana je teritorijalnost crvene jarebice u biološkom rezervatu Donjana (jugozapadna Španjolska, gdje postoje prirodni biotopi, uglavnom vlažni travnjaci i guštare, koje tvori grm Halimium. Palači os, F.: EKOLOŠKA STUDIJA O VELIKOM SVISCU (ELIOMYS QUERCINUS LUSITANICUS (REUVENS) 1890 U BIOLOŠKOM REZERVATU DONIANA. To je prva ekološka studija o velikom sviscu, u kojoj se iznose rezultati o ishrani, prirodnim neprijateljima, gustoći populacije s obzirom na biotope i nidifikaciji. Tempi a do, J.: PRIRODNA REGULACIJA POPULACIJA EUPHYDRYAS AURINIA ROTT. (LEP., NYMPHALIDAE). Autor je proučavao biološki ciklus i fluktuacije populacije Euphydryas aurinia u San Lorenzo de El Escorial (Madrid). Glavni limitirajući faktor populacija navedene vrste na proučavanom području je količina hrane koja stoji na BOLETIN DE LA ESTACIÖN CENTRAL DE ECOLOGIA, br. 8. Madrid, 1975. donosi: Cifuentes, P.. Pintado, N. J.: TROŠKOVI PARKOVA I VRTOVA. Zbog sve veće važnosti parkova potrebno je voditi računa o svim bitnim činiocima u studijama i projektima koji se raspolaganju gusjenicama na početku proljeća. Biljka kojom se ova vrsta hrani je Lonicera hispanica Boiss. Dafauce, C: SELEKTIVNO TRETIRANJE MALE TOPOLINE STAKLOKRIL KE PARANTHRENE TABANIFORMIS ROTT. (LEPIDOPTERA). Svrha je istraživanja bila da se pronađe takva metoda suzbijanja, koja bi spriječila staklokrilku da načini štetu, jednostavnom i brzom aplikacijom uz stanovitu ekološku selektivnost zbog lokalizacije tretiranja. Laboratorijski se eksperiment sastojao prvenstveno u ispitivanju šest raznih insekticida, da bi se pronašao onaj koji ima najbolje preventivno djelovanje, tj. onaj koji uzrokuje najveći mortalitet tek izleženih larvi. To je bio Fenthion, koji je upotrebljen u koncentraciji od 0,5% aktivne supstance u vodenoj emulziji. S ovim je insekticidom postignut 99%-tni mortalitet larvi kroz tri tjedna od aplikacije ako je insekticidu dodano 1% gumiarabike. U pokusima kurativnog tipa tretiranje istim preparatom uzrokovalo je 100%-tni mortalitet u aplikacijama do dva tjedna nakon eklozije larvi. Pokusi u topolicama potvrdili su ove rezultate. Tretiranje stabala Fenthionom u 0,5%-tnoj koncentraciji aktivne tvari uz dodatak od 1% gumiarabike (do visine ne manje od 2 m) obavljeno je u pet repeticija s intervalima od tri do četiri tjedna i u tri repeticije s intervalima od šest do sedam tjedana. U oba je slučaja mortalitet odraslih oblika i larava iznosio oko 99%, ne uzimajući u obzir prirodni mortalitet. Preporučuju se tri aplikacije s intervalima od oko pet tjedana, a prva aplikacija treba da bude u drugoj polovici mjeseca maja. Ukupni troškovi suzbijanja iznose 11 peseta (cea 3,5 din) po stablu. I. Mikloš na te parkove odnose, u prvom se dijelu članka ukratko prikazuje upotreba autoktonih biljaka sa ekonomskog aspekta. U drugom se daju podaci o distribuciji troškova za osnivanje i održavanje tih prostora. Ar men gol, J., Estrada, N., Gui- s e t, A. Margalef, R., Planas, D., Toj a, J., Vale spinös, F.: LIMNOLOŠKA OPAŽANJA U LAGUNAMA MANČE. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1977 str. 94 <-- 94 --> PDF |
SVAKAKO NABAVITE! POVIJEST ŠUMARSTVA HRVATSKE 18 4 6 - 19 7 6 KROZ STRANICE ŠUMARSKOG LISTA SAVEZ ßfot/ ^_^ INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE f-A Kapitalno stručno djelo »POVIJEST ŠUMARSTVA HRVATSKE« od 1846-1976. g. kroz stranice Šumarskog lista prisjeća vas i historiografski vodi kroz burnu i bogatu prošlost naših šuma i šumarstva počevši od 1846. g. pa dalje kroz dva svjetska rata sve do 1976 g. Publikacija obuhvaća 430 stranica, ukusno opremljena i u tvrdom povezu. Mnogobrojne fotografije, slike, crteži, grafikona i tabele obogaćuju tekstualne vrijednost ove jubilarne edicije Saveza IT šumarstva i drvne industrije Hrvatske. Ovakova publikacija pojavljuje se svakih 50 i više godina poput one akademika A. Ugrenovića: POLA STOLJEĆA ŠUMARSTVA — Zagreb 1926 g. Predlažemo organizacijama šumarstva i drvne industrije širom Jugoslavije da naruče veći broj primjeraka ove vrijedne stručne knjige u reprezentativne svrhe, za poklone, nagrađivanja pojedinaca, istaknutih stručnih i društvenih radnika, delegacija, skupina i si. Cijena »Povijest šumarstva Hrvatske« - Zagreb 1976 g. iznosi 250.— din. (s poštarinom) a isporučuje je: SAVEZ INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE — ZAGREB, Mažuranićev trg 11 — Telefoni: 444-206 i 449-686 Bankovni račun: 30102-678-6249 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1977 str. 93 <-- 93 --> PDF |
Dio Manče o kojem je ovdje riječ smješten je na nadmorskoj visini od preko 600 m i bogat je plitkim slanim lagunama, što je posljedica slabo razvijenog sistema drenaže, endoreizma i prisutnosti starih evaporita u supstratu. Ove lagune preko ljeta obično presuše. U proljeće 1972. godine izvršena je serija zapažanja na ovim lagunama. Većina ih je kontaminirana i u vrlo lošem stanju zbog dotoka otpadnih voda. Sadašnje stanje u usporedbi sa situacijom od prije 25 godina pokazuje značajne i negativne promjene. Tako je na pr. nestalo nekoliko vrsta vrlo interesantnih rakova (Anostraca), a lagune su se pretvorile u septičke jame. U članku je priložen popis determiniranih vrsta. T e 1 e r i a-J o r g e, N. T., Moreno, G., Ca log ne, F. D.: NEKE ŠPANJOLSKE GLJIVE KOJE ŽIVE NA DRVNOM SUPSTRATU. Članak predstavlja studiju roda Helvetia u Španjolskoj. Do sada je citirano 15 vrsta tog roda, kojima su autori dodali još jednu: Helvella albella. Daje opis proučavanih vrsta, ključ za determinaciju i geografsko rasprostranjenje na temelju podataka u literaturi i vlastitom materijalu. Salvador, A.: PRILOG PROUČAVANJU HERPETOLOŠKE FAUNE RIO DE ORO. Opisana je nova podvrsta žabe Rana ridibunda (R. r. riodeoroi n. ssp.) za sjeverni dio Rio de Oro i marokanski jugozapad. Uz to je proučavana jedna mala zbirka gmazova s ovog područja te se diskutira o taksonomskom položaju nekih vrsta. Gonzales Cano, J. N. OPIS FAUNE KRALJEŠNJAKA PODRUČJA MORA DE RUBIELOS (TERUEL). Područje Mora de Rubielos je pokusna ploha na kojoj se proučava biologija i dinamika populacije borova četnjaka (Thaumatopoea pityocampa Schiff.). Ovaj rad predstavlja prilog poznavanju biocenoze područja kao osnovice za daljnje skiekološke studije. Opisuju se razni tipovi vegetacije i navodi 167 vrsta kralješnjaka koji tu obitavaju, zatim 121 vrsta ptica, 28 vrsta sisavaca, 12 vrsta gmazova i 6 vrsta vodozemaca. Svaki nalaz uključuje mjesto, datum te procjenu najveće i najmanje abundancije. Fauna ptica i sisavaca utvrđivana je kvantitativno na konkretnim lokalitetima metodom transekta, analizom gvala (neprobavljene hrane), tragova kretanja itd. Salvador, A.: GUŠTERICE OTOKA GOMERE. Opisuje se gušterica Chalcides viridanus coeruleopunctatus n. ssp. iz doline Gran Rev, otok Gomera. Nova je podvrsta manja, ima razmjerno dulje udove i drukčije je boje. Na kraju časopis donosi obavijest o »Nacionalnoj konvenciji društava prijatelja prirode«, održanoj od 1. do 5. X 1975. u Oviedu. Između ostalog raspravljalo se o problemima zaštite humidnih zona pokrajine Gerona, o suradnji između ICONE (Institut za zaštitu prirode) i Poliehničkog univerziteta u Madridu za stvaranje posebne banke sjemenja iberijskih endemskih biljaka te o stvaranju nacionalnog plana za prevenciju šumskih požara. Većina je referata predlagala zaštitu određenih biotopa te životinjskih i biljnih vrsta. I. Mikloš |