DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 113 <-- 113 --> PDF |
HURPIN B., ROBERT P. H.: Etude de quelques caracteres de 1´ infection et de la specifite de la lethargie des lärves de Melolonatha melolonatha (Col. Scarabeidae). »Entomophaga, 1975, No 3, pp. 249- 259, (franc., rez: engl.), Bibl. 6. Proučavanje nekih osebina infekcije i specifičnosti »letargije« Učinaka običnog hrušta Autori su proučavali oboljenje različitih ličinaka hrušta, opisano 1967. godine pod imenom »letargija«. Uzročnik oboljenja ne pripada ni jednoj vrsti poznatih mikroorganizama. Kod eksperimentalne zaraze intracelularno ili injekcijom u prednje crijevo, oboljelo je 80°/» ličinaka, a kod infekcije hranom do 4%. Znakovi oboljenja pojavili su se mjesec dana nakon infekcije ,kod temperature od 24°C kod nekih individua znakovi bolesti manifestirali su se tek nakon 4 mjeseca. Bolest ne sprečava ´metamorfozu. Uzročnik bolesti u mrtvim insektima ostaje virulentan oko godinu dana kod temperature od 8°C, a kod temperature od 18°C više od 5 godina. Na »letargiju« su imuni različiti leptiri i krumpirova zlatica. Osjetljivi su Oryctes sp. Phyllongatus sp., ali samo kod intracelularne i intraezofagealne infekcije. Direktnih učinaka na preživjela imaga ili na buduće generacije hrušta nije bilo. Običnom hruštu srodna vrsta Ämphimallon solstitialis pokazivao je nakon zaraze slične simptome. Na ličinke Cetonia aurata uzročnik nije djelovao. WATTSON WILLIAM J., ADDY NORTON D.: Phytophagous insects as regulators of forest primary production. »Science«, 1975, No 4214, pp. 515-522, (engl.), Bibl. 89. Fitofagni insekti kao regulatori primarne šumske proizvodnje. Insekti-štetnici djeluju slično kibernetičkim regulatorima primarne produkcije u prirodnim ekosistemima tj. oni omogućuju stalan i optimalan tok biljne produkcije u prirodnim ekosistemima na određenom staništu kroz dugi vremenski period. Kao što vidimo, njihovo je djelovanje obrnuto proporcionalno snazi i produktivnosti ekosistema, nastalim kao poslijedica dugotrajne evolucije biljnih zajednica i njihovih konzumenata. Poboljšanje kvalitete hrane i smanjenje otpornosti biljke klimatskim uvjetima, niskom plodnošću i nedostatkom nekih hranjivih tvari, što uzrokuje da do ma sovne pojave štetnika dolazi obično u onim sastojinama i kulturama, koje su uzrasle na siromašnim i vlagom slabo opskrbljenim tlima. Do masovne pojave štetnika može doći i zbog zagađivanja okoliša, suše ili suviška vlage. HOY MARJORIE A.: Forest and laboratory evaluations of hybridized Apanteles melanoscelus (Hym. Braconidae), parasitoid of Porteria dispar (Lep., Lymantridae). »Entomophaga«, No 3„ pp. 261-268, (engl., rez: franc.) Bibl. 18. Procjena vrijednosti hibrida Apanteles melanoscelus u laboratoriju i u šumi. Vršena je komparacija individua A. melanoscelus dobivenih hibridizacijom te vrste iz Francuske, Jugoslavije i države Conectitut (USA) s parazitima prirodne populacije. Utvrđeno je, da je brzina razvoja potomstva uzetog iz prirode bila znatno veća, nego kod hibridnih individua. Fekunditet ženki uzetih iz prirode u odnosu na ženke dobivene križanjem svih 3 linija bio je dvostruko manji u laboratorijskoj populaciji. Osim toga prirodna se populacija odlikovala velikim brojem ženki. Istraživanja u prirodi pokazala su, da je na mjestima gdje su pušteni hibridi ovog parazita postota k zaraženosti gubara bio veći, što govori o svrsishodnosti unošenja parazita za suzbijanje lokalnih žarišta, ali ne dokazuje svrsishodnost opisane hibridizacije za praktičnu primjenu u većim razmjerima. BASSUS WILFRIED, KOST FRITZ, ZICKERMANN RALPH: Zum Auftreten von Knospen und Triebminierern an Pappel. »Arch. Phytopathol. und Pflanzenschutz«, 1975., No 6, pp. 421-434, (njem. rez: rus., engl.). O štetnicima minerima izbojaka i pupova topole. Rezultati proučavanja biologije i ekologije 3 vrste Gypsonoma: G. aceriana, G. opressana, G. sociana, koje u DDR napadaju topolu, uglavnom u ravničarskim krajevima, pokazuju da miniranje lišća uzrokovano ovim insektima nema gospodarskog značaja, ali miniranje izbojaka i pupova (osobito vršnih) negativno djeluje na razvoj mladih stabalaca. Smanjuje se prirast topola, produkcija drvne mase i dolazi do pojave mnogovrhosti. Gypsonoma sp. napadaju i do 100% mladih topola, te smanjuju njihov prirast za 15-25%). Najčešće su napadnute balza |