DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 114 <-- 114 --> PDF |
maste topole na kojima ovi štetnici deformiraju do 30°/o krošanja. Provedena istraživanja pokazala su, da su u borbi protiv ovih štetnika najpouzdanije profilaktičke mjere kao što je tretiranje stabala insekticidima u rano proljeće u vrijeme migracije gusjenica u krošnju. ILIEVA SVETLA: Disparin-biologično zaščitno v gorskoto stopanstvo. »Gorsko, stop.«, 1975, No 11, pp. 26-30, (bug.) Disparin biološki insekticid za zaštitu šuma. Posljedjih godina u Bugarskoj je započeta proizvodnja preparata Disparin, na bazi bakterija Bacillus thuringiensis. Preparat se proizvodi u obliku prašiva svjetlo žute boje, sa titrom 25 do 30 x 1Ö9 spora. U laboratoriju uzrokuju 60-90°/o mortalitet gusjenica gubara. U prirodnim uslovima kod tretiranja šuma avionima 1-4 kg/ha daje dobre rezultate u suzbijanju suznika (93-99°/o), a nedovoljne za gubare (10-63 bakterijskih entomopatogenih preparata, njihova specifičnost i utjecaj vremenskih prilika za njihov učinak. ŠČERBAKOV L. N.: Rol hermesov v oslablenii podrosta pri postepenih rubkah v Leningradskoj oblasti. »Nauka«, 1975, (rus.), pp. 178-180, Bibl. 7. Uloga Chermes sp. u slabljenju podmatka smreke kod postupnih sječa u Lenjingradskoj oblasti. Na smrekovom podmlatku dolaze Sacchipantes abietis, S. viridis i Adelges tardus. Kod postupne sječe smreke u cilju prirodne obnove sastojina pod zastorom krošanja starih stabala, promjena svjetlosnog režima utječe na razvoj podmlatka i Chermes vrste. Povećanjem količine svijetla povećava se visinski prirast podmlatka za 18-20°/o, ali dolazi i do povećanja oštećenja biljčica od Chermes vrsta za 3-H´%>. Žarišta napada ostaju dugo lokalizirana na tim progalama. Chermes vrste su heliofilne, te najjače napadaju pojedinačne dobro osvijetljene biljke. Na čistinama zaraženost podmlatka smreke sa S. abietis iznosila je 81*/o, a unutar sastojine na udaljenosti 8 m od ruba 17°/o, a na 15 m 2°/o. Broj napadnutih biljaka povećava se s njihovom visinom. Oštećene biljke imaju iskrivljene izbojke, poprimaju grmoliki izgled, zaostaju u rastu i fiziološki slabe. Dužina iglica smreke napadnute od S. abietis iznosi samo 39°/o u odnosu na zdrave biljke, a sadržaj klorofila smanjen je na 33,5°/o. Dapače, čak i sječa slabog intenziteta dovodi do povećanja napada ovog štetnika na podmladak. Kod napadnutih biljaka znatno je smanjena fiziološka aktivnost, dolazi do morfološke promjene asimilacionog aparata i smanjena prirasta. PROKUPENKO N. I., MENZENCEV A. I.: Vlijanie rižinih lesnih muravjev na čislenost zelenoj dubovoj listovretki. »Lesovod. i agromel.« Vip. 44, 1976, pp. 43-49, (rus.). Utjecaj crvenih šumskih mrava na gustoću populacije hrastova savijača. Proučavanjem ishrane crvenog šumskog mrava u žarištima hrastova savijača (Tortrix viridana) u Hrvatskoj oblasti ustanovljeno je da su 1974. godine kod 24 mravinjaka po hektaru, mravi uništili 9%> gusjenica hrastova savijača. U mravinjacima nisu pronađene gusjenice savijača I stadija, dok je gusjenica II-III stadija bilo 50»/o, IV-V. 87«/», a kukuljica do 8°/o. Na aktivnost mravi nepovoljno su djelovale kiše i niske temperature. Ako se isključe ti faktori mrav i mogu uništiti do 14 %> populacije hrastova savijača. Za regulaciju brojnosti hrastova savijača u gospodarskom smislu na 1 ha treba biti 31 mravinjak kod slabog intenziteta napada (3.000 gusjenica po stablu), 63 mravinjaka po ha kod srednjeg intenziteta napada (6.000 gusjenica po stablu) i kod jakog intenziteta napada (9.000 gusjenica po stablu) 95 mravinjaka po hektaru. U literaturi preporučen broj mravinjaka po hektaru (5-10) nije u stanju uništiti žarišta hrastova savijača. Zajedno s drugim biotičkim faktorima (ptice, paraziti, bolesti i dr.) mravi mogu biti od velike koristi. PISARSKI BOHDAN: Mrowki-Formicoidea. »Kat. fauni Pol. No 1, 1975., (polj.). Mravi — Formicidae Usporedo s razvojem ekoloških istraživanja i mirmekološka istraživanja doživljavaju svoj procvat, a osobito s proučavanjem ekosistema u kojima mravi dominiraju. Dok u poljoprivrednoj proizvodnji mrav i predstavljaju ozbiljan problem, dotle su oni u zaštiti šu |