DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 115     <-- 115 -->        PDF

ma od velike koristi. Mirmekološka
istraživanja, osim toga omogućuju
proučavanje takovih pojava koje se javljaju
kod socijalnih kukaca, kao što su:
izmjena informacija, organizacija i funkcioniranje
zajednica i njihova evolucija.
Ovaj rad je posvećen inventarizaciji mirmekološke
faune Poljske i sadrži pregledne
tabele vrsta mravi i njihovo rasprostranjenje.


NIELSON B. OVERGRAD: The species
composition and community structure of
the beach canopy fauna in Denmark.
»Vid. medd. De. naturhist. foren.«, 1975,
No 138, pp. 137-170., (engl.), Bibl. 36.


Vrste i struktura zajednice beskičmenjaka
koji žive u krošnjama bukovih šuma
Danske.


U čistim 90 godišnjim bukovim sastojinama
Danske od svih beskičmenjaka
dolazi 70-8O%> insekata: kornjaša do 50%,
pauka oko 20%. Od ukupno prisutnih 250
vrsta 10-15 vrsta čini 85-90% svih individua
insekata. Pipe: Rhynchaenus fagi i
Phyllobius argenteus zastupane su u odnosu
na sve beskičmenjake sa 40%. 60-
65% svih člankonožaca su fitofagi, 20-
25% predatori, l-5%> — saprofagi i oko
5% polifagi. Blizu 55-60% svih vrsta su
postojani stanovnici bukovih šuma, 15-
20% vezano je uz bukovu šumu povremeno
zbog hrane, skloništa i td., a 20-
25% dolazi u šumu slučajno. Manje od
5% svih vrsta insekata su monofagi bukve.
Najviše predatora ima koncem maia.
Sličnost faune insekata koji žive na ušću
bukve u svim bukovim šumama Danske
vrlo je velika.


ZWÖLFER H. Investigations on Sphenoptera
(Chilostecata) jugoslavica Obenb.
(Col., Buprestidae), a possible biocontrol
agent of the Weed Ccntaurea diffusa
Lam. (Compositae) in Canada. »Z. angew.
Entomol.«, 1976, No 2, pp. 170-190, (engl.,
rez: njem.) Bibl. 6.


Proučavanje Sphenoptera (Chüostetha)
jugoslavica kao potencijalnog fitofaga za
borbu s korovom Centaurea diffusa u
Kanadi


Euroazijski korov C. diffusa pronađen
je početkom ovog stoljeća u sjevernoj
Americi i dosad se proširilo na 26.000 ha
na jugu Britanske Kolumbije i Kanade.
Šezdesetih godina u istočnoj Evropi, na
korijenju ovog korova pronađene su gale,
koje uzrokuje zlatica C. Jugoslav i-


c a. Između više od 100 vrsta Chilostetha,
ni jedna vrsta nije poznata kao štetnik.
Zlaticu C. jugoslavica posebno su
sabirali u Bugarskoj, Rumunjskoj i Tursko]´.
U prirodi je nađena isključivo na


C. diffusa i C. jurineafolia, dok na drugim
biljkama roda Carduceae nije pronađena.
Rozete s galama zlatice sakupljane
su u maju, rjeđe u septembru. Insekti
dobiveni u laboratoriju uzaaiani su
na temperaturi od 23-28»C i na 60-80% relativne
vlage zraka s fotoperiodom od 16
sati. Ličinke srednjeg stadija prezimljuju
u galama na korijenu. Kukulje se u
maju — junu. Ovog korisnog kukca napadaju
Braconidae, Chalcididae, nematode
i gljive. U Evropi je korisnost C. jugoslavica
teško odrediti, ali se predpostavlja,
da će korist od njezine introdukcije
u nova područja biti velika. U pokusima
s prisilnom ishranom kornjašima
je na raspolaganju stavljeno 47 biljnih
vrsta, ali su se oni hranili samo s nekoliko
vrsta Centaurea sp. i Onopordum
sp. U pokusima je proučavana oogeneza
i odlaganje jaja. Krug biljaka hranite!iki
ove zlatice ograničen je samo na C. diffusa
i nekoliko njoj srodnih vrsta, te se
zbog toga preporuča njezina introdukcija
u Kanadu kao potencijalnog fitofaga
za borbu s korovom C. diffusa.
HRAMCOV N. N.: Sistema zaščiti lesa v
SSSR-u »T. Z.«, Moskva, 1975, pp. 158-162,
(rus.).


Sistem zaštite šuma u SSSR-u


Žarišta štetnika i bolesti
šuma utvrđuju se pomoću a-
v i o n a i opažanja sa zemlje. Provode
se specijalna šumsko patološka istraživanja
i šumsko patološka kontrola. Najveća
pažnja posvećuje se profilaktičkim
mjerama i poštivanju sanitarnih pravila.
U borbi sa šumskim štetnicima prvenstveno
se primjenjuje malovolumno prskanje
šuma kontaktnim insekticidima. U
novije vrijeme mnogo se upotrebljavaju
biološke metode borbe; u pokusima i
operativnom suzbijanju upotrebljavaju
se bakterijski i virusni preparati, te ostali
entomopatogeni organizmi i entomofagi.
Mnogo se truda ulaže na usavršavanje
aparata i metoda aplikacije pomoću
aviona i terestričkih aparata.


HUBIK PAVEL: Hüsenice nektorych Lepidopter
ako potencialni škodeovia introdukovanych
lesnych drevin. »Entomol.
probi.«, 1975, pp. 151-210, (slovački; rez:
rus., njem.).


329