DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 116 <-- 116 --> PDF |
Gusjenice nekih leptira kao potencijalni štetnici introduciranih šumskih vrsta drveća Podaci o bionomiji i ekologiji za ČSSR autohtonih štetnika koji se javljaju masovno, kao što su: Choristoneura murinana, Epinotia tedella, Euproctis chrysorrhoea, pokazuju, da se isti razvijaju na 17 introduciranih vrsta šumskog drveća. Razvoj spomenutih štetnika od jaja do imaga proučavan je na domaćim vrstama drveća, kao i na nekim egzotama sistematski bliskim ili različitim sa domaćim vrstama. Rezultati su prikazani grafički i tabelarno. Dobiveni podaci produbljuju naša znanja o ekologiji tih štetnika i omogućuju postavljanje prognoze pojave štetnika u prirodnim uslovima. Cacoecia murinana najbolje se razvija na Abies alba, A. grandis, A. nordmaniana, i A. balsamea. Manje je podložna napadu Picea omorika, P. orientalis i Pseudotsuga menziesii. Epinotia tedella najbolje se razvija na Picea orientalis, te se predpostavlja da su za tog štetnika povoljniji ušlo vi za razvoj na orientalnoj smreci, nego na običnoj. Za E. tedella manje je pogodna Picea pungens, a uopće ne dolazi na P. omorici i Tsuga canadensis. Zlatokraj se najbolje razvija na Quercus rubra, Q. petrea, Q. coccinea. Manje dolazi i dapače nepogodne su za njegovu ishranu slijedeće vrste: Castanea sativa, Coryllus colurna, Quercus palustria i Tilia tomentosa. Na osnovu toga zaključuje se, da su te vrste pogodne za introdukciju u onim područjima gdje dolazi do masovne pojave gore navedenih štetnika. GULIJ V. V., GOLOSOVA M. A.: Virusi v zaščite ot vrednih nasekomih. »Zašč. lesa«, 1975, pp. 168, rus. (bibl. 357). Virusi u zaštiti šuma Razmotreni su osnovni tipovi virusnih bolesti insekata, patološka morfologija raznih tkiva kod virusnih bolesti, patogeneza virusnih bolesti (prodor uzročnika u organizam, virulentnost i specifičnost pojedinih vrsta), utjecaj virusnih bolesti na dinamiku populacije insekata fitofaga, metode praktične primjene virusnih preparata (sakupljanje infekcionog materijala, dobivanje virusnih preparata i utvrđivanje njihove toksikološke vrijednosti, način primjene virusnih preparata u zaštiti šuma i njihovo mjesto u integralnoj metodi borbe), način praktične dijagnostike virusnih bolesti insekata (svjetlosna, lumiscentna, imunoflorescentna i elektronska mikroskopija). Mr S. Opalički »Četvrti prilog iz tog razdoblja je članak L. Petrovića (1933): PROCJENA VEĆIH POLJOPRIVREDNIH I ŠUMSKIH POSJEDA ZA JAVNE CILJEVE I U SAOBRAĆAJU DOBARA«: Napis daje niz uputa koje dobro dolaze procjenitelju vrijednosti šume i šumskog zemljišta, bez obzira na veličinu posjeda i bez obzira u koju je svrhu procjena potrebna.« (Iz »POVIJESTI ŠUMARSTVA HRVATSKE 1846—1976. kroz stranice Šumarskog lista«, Zagreb 1976. str. 139) |