DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 53 <-- 53 --> PDF |
4. INTERPRETACIJA I DISKUSIJA 4.1 Regresionu jednadžbu (1) možemo interpretirati, kako slijedi: 4.1.1 Za promatrani period, na svaki 1% porasta kapitala u drvnoj industriji, ceteris paribus, dolazi do smanjenja društvenog brutto proizvoda drvne industrije za 0,29 %. 4.1.2 U promatranom razdoblju, kod svakog povećanja broja zaposlenih za 1%, ceteris paribus, dolazi do povećanja društvenog brutto proizvoda za cea 1,8%. 4.1.3 Ako antilogaritmiramo koeficijent b4, dobijemo 1,0988789, iz čega proilazi, da je društveni brutto proizvod drvne industrije rastao, promatrano po stalnim cijenama, za ca 9,89% godišnje. 4.2 Rezultate izračunanih graničnih faktora produktivnosti proizvodnje možemo interpretirati kako slijedi: 4.2.1 Za promatrano razdoblje sa svakim novim porastom kapitala drvne industrije Jugoslavije od jednog milijuna Dinara, ceteris paribus, smanjuje se društveni brutto proizvod drvne industrije za 0,414 milijuna Dinara. 4.2.2 Ako naše regresione koeficijente zbrojimo: B = (—0,28570) + (1,79572) + (0,04095) = 1,55097 U našem slučaju je 1 < B, što znači da se ukupan društveni brutto proizvod, mijenjanjem proizvodnih činilaca, rada i kapitala u vremenskom razdoblju, sa svakom dodatnom tisućom zaposlenih u drvnoj industriji, ceteris paribus, povećava se društveni brutto proizvod drvne industrije za 52.188 Dinara. 4.3 Iz prikazane stvarne mješavine dvaju proizvodnih faktora proizvodnje, rada i kapitala drvne industrije Jugoslavije u razdoblju 1962—1974, možemo zaključiti da razvojna i investiciona politika u toj grani očito nije bila ozbiljnije podvrgavana konzistentnijm programima optimiziranja alokacije resursa. Izvjesno je da to vodi ozbiljnoj statičkoj nedjelotvornosti, koju dinamička djelotvornost, približno visoka stopa rasta, jedva može kompenzirati. Razlozi za ovu situaciju su sasvim sigurno kompleksni i ovaj rad može poslužiti samo kao povod za dublju i svestraniju analizu pronalaženje pojedinačnih uzroka, da bi na temelju njih mogla biti formulirana dugoročna politika grane, koja bi ispravila dobronamjerne pogreške iz prošlosti. LITERATURA 01. Ackoff, R. L., Sasieni, M. W.: Fundamentals of Operations Research, J. Wiley & Sons, N. York, 1968 02. Archibald , G. C. (Editor): The Theory of the Firm, Penguin Books Ltd., Harmondsworth, 1973 |