DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 57 <-- 57 --> PDF |
PRILOG POZNAVANJU ŠUMSKE VEGETACIJE MOSLAVAČKE GORE Krunica Hruška — Dell´Uomo SAŽETAK. Do ovog i ostalih, u »Literaturi« ovog članka, objavljenih radova autorice o vegetaciji, točnije floristici, Moslavačke gore postojali su samo djelomični podaci iz XIX i početkom XX vijeka (u »Flora croatica« Schlossera i Vukotinovića, 1869. i u Radovima JAZU — »Revizija hrvatske flore« D. Hirca, 1903— 1912). Na Moslavačkoj gori, koja po geološkoj gradi spada u najstarije masive u Jugoslaviji, a samo se rubom na staru kamenu jezgru eruptivnih stijena naslagale tercijarne tvorevine (žuti vapneni i pjeskoviti lapori, litavac) kao posljedica prvotnog otočnog položaja ove gore u Panonskom moru, većina je tala kisele reakcije. Klima se prema Köppenovoj klasifikaciji može označiti oznakom Cfwbx". Na Moslavačkoj gori autorica je utvrdila veći broj šumskih zajednica koje pripadaju razredima Querco-Fagetea i Quercetea robori-petreae s asocijacijama: na nižim obroncima as. Querco-Carpinetum illyricum te as. Staphy leo-Carpinetum Carici pilosae-Carpinetum, Erythronio-Carpinetum i Asperula-Carpinetum; po grebenima, na plitkom smeđem i kiselom tlu, as. Festuco-Quercetum petreae; na mineralno-močvarnom tlu (uz potoke) as. Carici brizoidis-Alnetum; na ostalom području as. Fagetum illyricum boreale montanum (s određenim brojem ilirskih vrsta koje je povezuju s bukovom šumom Dinarida) unutar koje se nalaze sastojine s lipom — Tilia tomentosa, koje je autorica izdvojila kao F. i. tilietosum tomentosae subas. nova, prov. Na nekoliko mjesta pronađena je i as. Blechno-Fagetum. (p) |