DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 61 <-- 61 --> PDF |
skim predjelima (tab. 1.), što je pogodno za razvoj i obnavljanje šumske vegetacije. Najviše oborina ima krajem proljeća i početkom ljeta, pa je količina oborina povoljno raspoređena u vegetacijskom periodu i iznosi 56 % od ukupne godišnje količine oborina na ovome području. Po rezultatima navedenim u tabeli 1. može se područje Moslavačke gore prema BERTOVIĆU (1968) priključiti središnjem dijelu Hrvatske tj. zoni šume hrasta kitnjaka i običnog graba s napomenom, da klimatski podaci meteorološke stanice u Garešnici čine donju granicu vrijednosti intervala skale prema sistemu istog autora. Razmjerno manjom količinom oborina ističu se posebno sjeverni i istočni obronci gore (tab. 1), a to znači da se po klimatskim prilikama ovo područje donekle približava istočnom prelaznom području, tj. zoni slavonske šumo-stepe (Aceri-Quercion). Tab.1. Srednje mjesečne i godišnje vrijednosti količine oborina (mn) i temperature eralca ( C) «uđporaka razdoblje. Stanica index I II III IV 7 VI VII VIII IX X II XII God. 1948-1970 m. 6* 58 50 73 90 110 86 85 79 63 100 84 939r7 Čazma 144 u 1957-1970 c -2>1 1,9 5,7 10,8 14,9 18,8 19,9 19,2 15,6 10,6 6,7 0,6 10,2 19-16-1970 55 46 40 65 86 101 73 75 70 62 79 72 023,5 ™ 133 — 1957-1970 °c -1.8 1,8 5,9 11, 1 14,9 18,9 20,0 19,1 15,5 10,7 6,8 0, 4 10,2 1943-1970 55 55 50 71 92 107 78 84 68 56 S7 82 893,5 » Kutina 149 19 57-1970 °c -1,8 0,6 6,0 11,6 15,4 19, 1 20,4 19,6 16,2 11,5 7,1 0,9 10,6 Prema podacima Republičkog Hidrometeorološkog zavoda 5H Hrvatske u Zagrebu Moslavačke su šume u prošlosti pripadale raznim vlasnicima, čiji se način iskorištavanja zapaža nažalost i danas na nekim predjelima gore. Loše gospodarenje stranih eksploatatora odrazilo se posebno na stanju šumskim sastojina na južnim obroncima gore, gdje su čitavi predjeli nakon dovršnih sječa oko 1925. godine naplođeni bagremovim sjemenom, pa danas ti predjeli zvani »francuske šume« nemaju veliku vrijednost za iskorištavanje a sa fitocenološkog stanovišta pružaju negativan primjer antropogenih tvorevina. Najveći dio šumskih sastojina na Moslavačkoj gori pripada prema stanju iz 1967. godine II dobnom razredu. Općenito prevladavaju mlade i srednjedobne sastojine, dok zrelih, starih sastojina ima vrlo malo. Šumske se površine ovoga područja mogu svrstati u II bonitet. U odnosu na ukupnu drvnu masu najvišim je postotkom zastupljena bukva, što se vidi iz navedenih podataka:"´ bukva 43,0% hrast kitnjak 33,3% obični grab 19,2´% ostale drvenaste vrste 5,5% U posljednje vrijeme nastoje se u šumske sastojine na Moslavačkoj gori uvesti neke crnogorične vrste. Zasad je izvršeno pošumljivanje čistina i većih plješina, pa na ovome području ima nešto crnog bora, borovca, smreke, ariša i duglazije, a u planu je da se loše sastojine i sastojine oštećene požarom zamijene četinjačama. Humusno silikatno tlo i smeđe kiselo tlo, koja su ras- Podaci Sekcije za uređenje šuma u Zagrebu. |