DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 74 <-- 74 --> PDF |
Geološka građa gore odrazila se na raščlanjenju as. Querco-Carpinetumillyricum. Ova je šumska zajednica slabije zastupljena bazifilnim sastojinama (as. Staphyleo-Carpinetum), dok su mnogo bolje rasprostranjene i floristički kompletnije razvijene as. Carici pilosae-Carpinetum i Erythronio-Carpinetum, koje su vezane za tla neutralne do slabo kisele reakcije. Na hladnijim i vlažnijim staništima unutar areala as. Querco-Carpinetum illyricum s. 1. razvija se as. Asperulo-Carpinetum, koja prisustvom izvjesnog broja fagetalnih vrsta povezuje šumu hrasta kitnjaka i običnoga graba sa bukovom šumom viših predjela Moslavačke gore. Humidna klima odrazila se i u sastavu as. Festuco-Quercetum petraeae, koja se za razliku od ostalih zajednica razreda Quercetea robori-petraeaeodlikuje znatnim bogatstvom vrsta, posebno raznih pratilica karakterističnih za razred Querco-Fagetea. Ova se šuma na Moslavačkoj gori ističe priličnom raznolikošću, pa njezine sastojine zbog osebujnog florističkog sastava imaju veliki značaj za interpretaciju biljno geografskog položaja cijeloga područja, jer ukazuju da vezu sa šumskim zajednicama mezijske provincije. Karakterističan floristički sastav as. Fagetum illyricum odraz je geografskog položaja ovoga područja. Unutar ove šumske zajednice ne razvijaju se određene planinske vrste inače obilno nazočne i karakteristične za asocijaciju na zapadu i sjeveru Hrvatske, po čemu moslavačke sastojine pokazuju sličnost sa bukovom šumom slovenskog panonskog rubnog područja. U građi bukove šume na Moslavačkoj gori još su uvijek razmjerno dobro zastupljeni ilirski elementi, koji se prema sjeveru i istoku Jugoslavije gube iz sastava bukovih sastojina dinarskih planinskih masiva. Tek nakon detaljnih istraživanja svih bukovih sastojina panonskog područja moći će se pristupiti dosad zastupanih koncepcija u pogledu prikaza i raščlanjenja as. Fagetum illyricum. U regresivnom nizu razvija se nakon potiskivanja šumskih zajednica razreda Querco-Fagetea livadna vegetacija reda Arrhenatheretalia. Acidofilne bukove zajednice sveze Luzulo-Fagion kao i as. Festuco-Quercetum, stoje u sindinamsko singenetskoj vezi sa vrištinama i bujadnicama redu Calluno- Ulicetalia. U jako degradiranim šumskim sastojinama i spomenutih zajednica utvrđena je nazočnost vrištinsko-bujadičnih vrsta ekstremno kiselih staništa, koje ipak nisu zauzele većeg maha na ovome području, zahvaljujući pravilnim uzgojnim metodama primjenjenim naročito u posljednje vrijeme, a također i velikoj konzervirajućoj sposobnosti nekih šumskih zajednica (posebno as. Festuco-Quercetum petraeae) u zaštiti tla od erozije i ispiranja. Iako se najveći dio šumske vegetacije nalazi pod direktnim utjecajem čovjeka, pa su prvobitni kvantitativni odnosi među vrstama narušeni ili znatno izmjenijeni u korist za eksploataciju značajnih vrsta, od velike je važnosti za čitavo područje da se sačuva barem sadašnje stanje sastojina koje su u prošlosti bile podvrgavane preintenzivnom iskorištavanju, te da se šumsko- uzgojnim i uređajnim zahvatima onemogući daljnja degradacija šumske vegetacije. Naročito je važno da se spriječi eventualno uspostavljanje regresivnog niza acidofilna šuma-vriština. Pretjeranom sječom i iskorištavanjem drvne mase na južnim obroncima gore uništena je prirodna šumska vegetacija i mjestimično je zamijenjena raznim antropogenim tvorevinama, koje u svome sastavu imaju pretežno Robinia pseudoacacia. Na ovim bi pre |