DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 75     <-- 75 -->        PDF

djelima postojali idealni uvjeti za razvoj klimatogene šume hrasta kitnjaka
i običnog graba na neutralnoj podlozi, šume trave vlasulje i kitnjaka na
isturenim, suhim gorskim grebenima sa plitkim kiselim tlom ili pak acidofilne
šume bekice i bukve u ovisnosti o lokalnim uvjetima staništa.


ZAKLJUČAK


Istraživanjem šumske vegetacije Moslavačke gore utvrđeno je da se ona
odlikuje velikom raznolikošću, koja je odraz klimatskih prilika, geološke
građe i geografskog položaja ovoga područja. Utvrđen je veći broj šumskih
zajednica, koje pripadaju razredima Querco-Fagetea i Quercetea robori-petreae.


Na nižim obroncima gore rasprostranjena je as. Querco-Carpinetum. illyricum,
koja je u novije vrijeme raščlanjena na nekoliko samostalnih asocijacija
od kojih su na ovome području zastupljene as. Staphyleo-Carpinetum,
Carici pilosae-Carpinetum, Erythronio-Carpinetum i Asperulo-Carpinetum.
Dobro je rasprostranjena as. Luzulo-Fagetum, koja se razvija kao primarna
zajednica iznad smeđeg kiselog tla na silikatima, a odlikuje se znatnom
raznolikošću. Na nekoliko lokaliteta na gori pronađena je as. Blechno-Fageum.
Po mnogobrojnim grebenima gore rasprostranjena je iznad plitkog smeđeg
kiselog tla as. Festuco-Quercetum petraeae, koja svojom florističkom
građom odražava klimatske i ekološke uvjete istraživanog područja, a ističe
se izrazitom fizionomijom, na temelju koje se razmjerno lako uočava među
ostalim šumskim zajednicama. Na najvišim grebenima Moslavačke gore rasprostranjena
je brdska bukova šuma (Fagetum illyricum boreale montanum),
čije se sastojine razvijaju iznad smeđeg šumskog tla bazične do neutralne
reakcije i ističu se zanimljivim florističkim sastavom, jer sadrže određeni
broj ilirskih vrsta, koje ih povezuju s bukovom šumom dinarskih predjela.
Unutar ove asocijacije priključene su sastojine sa vrstom Tiha tomentosa
u obliku provizorno shvaćene subasocijacije F. i. tilietosum tomentosae subas.
nova, koje se odlikuju karakterističnom florističkom građom i uočljivom fizionomijom.
Ovim će se sastojinama trebati utvrditi odgovarajući sistematski
položaj u sklopu kompleksnih istraživanja bukovih sastojina panonskog dijela
Hrvatske.


Na površinama koje su izložene utjecaju stagnirajuće vode najvećim
dijelom godine razvija se iznad mineralno-močvarnog tla as. Carici brizoidis


— Alnetum, čije fragmentarne sastojine nalazimo na cijelom području Moslavačke
gore na terenima, koji imaju spomenute uvjete.
Šumska vegetacija Moslavačke gore bila je u prošlosti podvrgavana
čestim sječama, pa je danas zastupljena uglavnom mladim do srednjedobnim
sastojinama, koje se zbog povoljnih klimatskih uvjeta prilično brzo obnavljaju,
no veliki značaj za cijelo područja ima pravilno gospodarenje postojećim
šumskim fondom.