DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 75 <-- 75 --> PDF |
djelima postojali idealni uvjeti za razvoj klimatogene šume hrasta kitnjaka i običnog graba na neutralnoj podlozi, šume trave vlasulje i kitnjaka na isturenim, suhim gorskim grebenima sa plitkim kiselim tlom ili pak acidofilne šume bekice i bukve u ovisnosti o lokalnim uvjetima staništa. ZAKLJUČAK Istraživanjem šumske vegetacije Moslavačke gore utvrđeno je da se ona odlikuje velikom raznolikošću, koja je odraz klimatskih prilika, geološke građe i geografskog položaja ovoga područja. Utvrđen je veći broj šumskih zajednica, koje pripadaju razredima Querco-Fagetea i Quercetea robori-petreae. Na nižim obroncima gore rasprostranjena je as. Querco-Carpinetum. illyricum, koja je u novije vrijeme raščlanjena na nekoliko samostalnih asocijacija od kojih su na ovome području zastupljene as. Staphyleo-Carpinetum, Carici pilosae-Carpinetum, Erythronio-Carpinetum i Asperulo-Carpinetum. Dobro je rasprostranjena as. Luzulo-Fagetum, koja se razvija kao primarna zajednica iznad smeđeg kiselog tla na silikatima, a odlikuje se znatnom raznolikošću. Na nekoliko lokaliteta na gori pronađena je as. Blechno-Fageum. Po mnogobrojnim grebenima gore rasprostranjena je iznad plitkog smeđeg kiselog tla as. Festuco-Quercetum petraeae, koja svojom florističkom građom odražava klimatske i ekološke uvjete istraživanog područja, a ističe se izrazitom fizionomijom, na temelju koje se razmjerno lako uočava među ostalim šumskim zajednicama. Na najvišim grebenima Moslavačke gore rasprostranjena je brdska bukova šuma (Fagetum illyricum boreale montanum), čije se sastojine razvijaju iznad smeđeg šumskog tla bazične do neutralne reakcije i ističu se zanimljivim florističkim sastavom, jer sadrže određeni broj ilirskih vrsta, koje ih povezuju s bukovom šumom dinarskih predjela. Unutar ove asocijacije priključene su sastojine sa vrstom Tiha tomentosa u obliku provizorno shvaćene subasocijacije F. i. tilietosum tomentosae subas. nova, koje se odlikuju karakterističnom florističkom građom i uočljivom fizionomijom. Ovim će se sastojinama trebati utvrditi odgovarajući sistematski položaj u sklopu kompleksnih istraživanja bukovih sastojina panonskog dijela Hrvatske. Na površinama koje su izložene utjecaju stagnirajuće vode najvećim dijelom godine razvija se iznad mineralno-močvarnog tla as. Carici brizoidis — Alnetum, čije fragmentarne sastojine nalazimo na cijelom području Moslavačke gore na terenima, koji imaju spomenute uvjete. Šumska vegetacija Moslavačke gore bila je u prošlosti podvrgavana čestim sječama, pa je danas zastupljena uglavnom mladim do srednjedobnim sastojinama, koje se zbog povoljnih klimatskih uvjeta prilično brzo obnavljaju, no veliki značaj za cijelo područja ima pravilno gospodarenje postojećim šumskim fondom. |