DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 84 <-- 84 --> PDF |
USPOREDNA ISTRAŽIVANJA EKONOMSKE USPJEŠNOSTI GOSPODARENJA U KONKRETNIM ŠUMSKIM SASTOJINAMA UZGAJANIM NA ŠUMSKOM I POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU* U. Golubović SAŽETAK. Autor je ispitao količinu i vrijednost drvne mase dvije sastojine: jedne, koja je podignuta nakon posječene starije šume i druge, podignute na do tada poljoprivredno obrađivanoj površini. Obje su sastojine u g. j . »Josip Kozarac« (Šumarija Lipov- Ijani) i to hrastove: prva mješovita (s učešćem hrasta po broju stabala 26°/o), a druga čista hrastova (učešće ove vrste s 91 — 94®/o po broju stabala). Vrijednost korisne drvne mase u prvoj sastojini, na šumskom tlu, bila veća je za 54% od vrijednosti takve mase na površine prethodno poljoprivredno iskorištavane. Autor zaključuje, »da li su to slučajnosti ili zakonitosti još za sada ne može sa sigurnošću tvrditi« to više, što sastojine nisu jednake po svom sastavu vrsta, (p) Površine zemljišta u svakoj zemlji su određene i ograničene, a tehničke mogućnosti gradnje i potrebe urbanizacije su velike i neograničene. Iz toga osnova u Jugoslaviji postoji stalna potražnja šumskih površina za izgradnju autoputova, dalekovoda, naftovoda, kanala i drugih infrastrukturalnih objekata. U našem društveno-ekonomskom sistemu radne organizacije što gospodare šumama su dohodovne. To znači da one samostalno ostvaruju dohodak i dijele ga na zakonske i ugovorne obaveze, te na osobne dohotke i fondove poduzeća. U takvim uvjetima smanjivanje šumskih produktivnih površina negativno se odražava na dohodak šumsko-privredne organiznacije. Međutim postoji mogućnost »obeštećenja« takvih radnih organizacija, tako, što se one novčano obeštećuju ili što im se u zamjenu ustupaju iste tolike površine poljoprivrednog zemljišta radi podizanja novih šumskih sastojina. Klasificiranje (bonitiranje) šumskih zemljišta se obavlja putem visina stabala što na njima rastu, a klasificiranje poljoprivrednih zemljišta se obavlja po drugim (kemijskim) metodama koje u našoj šumarskoj operativi nisu uobičajene. Pretpostavka je da su uvijek poljoprivredna zemljišta bolja od šumskih i da bi samim tim na njima bile i bolje, odnosno biološki kvalitetnije i ekonomski vrednije šumske sastojine nego na šumskim zemljištinama. * Referat održan na XVI-om IUFRO kongresu u Oslu od 20. do 26. VI 1976. |