DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 84 <-- 84 --> PDF |
USPOREDNA ISTRAŽIVANJA EKONOMSKE USPJEŠNOSTI GOSPODARENJA U KONKRETNIM ŠUMSKIM SASTOJINAMA UZGAJANIM NA ŠUMSKOM I POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU* U. Golubović SAŽETAK. Autor je ispitao količinu i vrijednost drvne mase dvije sastojine: jedne, koja je podignuta nakon posječene starije šume i druge, podignute na do tada poljoprivredno obrađivanoj površini. Obje su sastojine u g. j . »Josip Kozarac« (Šumarija Lipov- Ijani) i to hrastove: prva mješovita (s učešćem hrasta po broju stabala 26°/o), a druga čista hrastova (učešće ove vrste s 91 — 94®/o po broju stabala). Vrijednost korisne drvne mase u prvoj sastojini, na šumskom tlu, bila veća je za 54% od vrijednosti takve mase na površine prethodno poljoprivredno iskorištavane. Autor zaključuje, »da li su to slučajnosti ili zakonitosti još za sada ne može sa sigurnošću tvrditi« to više, što sastojine nisu jednake po svom sastavu vrsta, (p) Površine zemljišta u svakoj zemlji su određene i ograničene, a tehničke mogućnosti gradnje i potrebe urbanizacije su velike i neograničene. Iz toga osnova u Jugoslaviji postoji stalna potražnja šumskih površina za izgradnju autoputova, dalekovoda, naftovoda, kanala i drugih infrastrukturalnih objekata. U našem društveno-ekonomskom sistemu radne organizacije što gospodare šumama su dohodovne. To znači da one samostalno ostvaruju dohodak i dijele ga na zakonske i ugovorne obaveze, te na osobne dohotke i fondove poduzeća. U takvim uvjetima smanjivanje šumskih produktivnih površina negativno se odražava na dohodak šumsko-privredne organiznacije. Međutim postoji mogućnost »obeštećenja« takvih radnih organizacija, tako, što se one novčano obeštećuju ili što im se u zamjenu ustupaju iste tolike površine poljoprivrednog zemljišta radi podizanja novih šumskih sastojina. Klasificiranje (bonitiranje) šumskih zemljišta se obavlja putem visina stabala što na njima rastu, a klasificiranje poljoprivrednih zemljišta se obavlja po drugim (kemijskim) metodama koje u našoj šumarskoj operativi nisu uobičajene. Pretpostavka je da su uvijek poljoprivredna zemljišta bolja od šumskih i da bi samim tim na njima bile i bolje, odnosno biološki kvalitetnije i ekonomski vrednije šumske sastojine nego na šumskim zemljištinama. * Referat održan na XVI-om IUFRO kongresu u Oslu od 20. do 26. VI 1976. |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 85 <-- 85 --> PDF |
Sl.-r~/$.f Sumarna l/´pov//´ /fanapemenf t/s>/r "~ U cilju da potvrdimo ili osporimo tu pretpostavku proveli smo 1976. godine usporedna istraživanja ekonomske uspješnosti gospodarenja u konkretnim šumskim sastojinama što su uzgajane na šumskom i poljoprivrednom zemljištu. Rezultate tih istraživanja prikazujemo u ovom radu. U gospodarskoj osnovi od 1952. godine za gospodarsku jedinicu »Josip Kozarac« (Šumarija Lipovljani) pronašli smo šumske sastojine ist e sta rost i što su uzgojene na šumskom i na nekadašnjem poljoprivrednom zemljištu. U vrijeme njihova snimanja (1976. godine), te su sastojine bile stare po 78 godina. Prema gospodarskoj osnovi sve se one nalaze na susmjem tipu zemljišta i pripadaju hrastovoj računskoj gospodarskoj jedinici. Pretpostavljamo, da je u prošlosti gospodareno na isti način i po istim principima i s jednom i s drugom šumskom sastojinom. Otuda se sve nastale razlike mogu isključivo pripisati većoj ekonomskoj povoljnosti šumskih zemljišta s kojim se — uzgred napominjemo — također gospodari kao i sa šumskim sastojinama koje se na njima nalaze. Šumska sastojina na šumskom zemljištu nalazi se u 148 d odjelu povr šine 26,04 ha, a šumske sastojine na nekadašnjem poljoprivrednom zemljištu nalaze se u 119 a odjelu površine 18,41 ha i 126 a odjelu površine 13,58 ha. Posljednje sječe u tim sastojinama su obavljene 1970. godine. Ti odjeli se nalaze u neposrednoj blizini, odnosno 119 a i 126 a graniče, a 148 d je od njih udaljen oko 1.600 m (si. 1**) Reprodukcija nacrta u odnosu na original smanjenja je na pola. |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 86 <-- 86 --> PDF |
0 ON to 5 .8 5 5 9 s 5 1Sf i s H H «0 V *> N N k) N ^ §8 5 ? s I V (9 «0 8 5 V 0? «U V CS 03 CK » rt i* «0 G> < ^ 1 0 0 V «5f > 1s s 5 g V 0 N «0 V ´* t i0 (0 «1 IP J5^ 1 iv? 5 s 1 1 o ^ « $ A) V rO V $ IN 0 i. 5 tf V tf ft»5 <5i " V V V%*5 ^ Ss » $ s N «0 K) « <0 V | ^ V 5? s * «51 V 00 0» > * 8 5 1 0.´ a- V «0 5 5 1a ČV-8 5,5:1 si « ^ V >0 «0 V 0 lo «»5 * <*> o <5< 01 1 «0 «0 "0 «0 «0 "0 "0 0 te a"5 Cl 4 s(0 ft U 119 a i 126 a odjelu smo snimili po 1 ha površine, a u 148 d snimili smo 2 ha površine. Snimanja smo obavili primjernim prugama, a snimljene taksacione podatke donosimo u tabeli 1 za odjel 148 di u tabelama 2 i 3 za odjele 119 a i 126 a. Već na prvi pogled se vidi da se taksacioni podaci u tim tabelama razlikuju. Ukupni broj stabala u odjelu 148 d iznosi 840 po 1 hektaru, a u odjelima 119 a i 126 a 448, odnosno 484 po 1 hektaru. Od ukupnog broja stabala po 1 ha u 148 d odjelu 26% su stabla hrasta lužnjaka, 5% su stabla poljskog jasena, 3% su stabla nizinskog brijesta, 1% su stabla johe i 65% su stabla običnog graba i ostalih vrsta drveća (lipe, topole i kruške). Kako se iz navedenih podataka vidi, osnovni nosioci proizvodnje u toj sastojini što se uzgaja na šumskom zemljištu su stabla hrasta lužnjaka, iako 300 |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 87 <-- 87 --> PDF |
ih je samo 26% od ukupnog broja stabala, a sva ostala stabla, kojih ima 74%, ili čuvaju i popravljaju tlo ili čuvaju tehniku hrastovih stabala od postranih izbojaka ili pak služe kao sporedni nosioci proizvodnje u sastojini. Upravo su zato hrastova stabla u ovoj sastojini punodrvna, čista od grana i dobrog zdravstvenog stanja. Od ukupnog broja stabala po 1 ha na nekadašnjem poljoprivrednom zemljišt u odjelu 119 a su (tabela 2) 91% stabla hrasta lužnjaka, a u odjelu 126 a (tabela 3) čak su 94% stabla hrasta lužnjaka, a ostatak su brijest, joha, grab i ostale vrste drveća, dok jasenovih stabala u tim sastojinama nema. Iz tih se podataka vidi da su to umjetno podignute hrastove sastojine u koje su se — tu i tamo vrlo slabo — naknadno uselile druge vrste drveća. Ta hrastova stabla su dosta malodrvna, vrlo često su rakava, slabih su krošanja i manjih dimenzija od onih u 148 d odjelu. Maksimalna debljina izmjerenih hrastovih stabala u ovim odjelima iznosi 56 cm, a maksimalna debljina izmjerenih hrastovih stabala u 148 d odjelu iznosi 66 cm u prsnoj visin ili za 10 cm više, iako su sva ta stabla odnosno sastojine iste starosti. Ukupna drvna masa po 1 ha u šumskoj sastojini uzgajanoj na šumskom zemljištu (odjel 148 d) iznosi 556 m3, a od toga je 390 m3, ili 70% drvna masa hrastovine, dok ukupna drvna masa po 1 ha u šumskim sastojinama uzgajanim na nekadašnjim poljoprivrednim zemljištima iznosi 403 m3 (odjel 119 a), odnosno 439 m3 (odjel 126 a), a u njima je drvna masa hrastovine zastupljena s 97, odnosno 99 %. U tabeli 4 obračunali smo vrijednost korisne drvne mase na panju (u neposječenom stanju) što smo je snimili u šumskoj sastojini uzgajanoj na šumskom zemljištu u odjelu 148 d, a u tabeli 5 prikazujemo iste te podatke za šumske sastojine uzgajane na nekadašnjem poljoprivrednom zemljištu u odjelima 119 a i 126 a. Iz tabele 4 se vidi, da ukupna vrijednost korisne drvne mase na panju u 148 d odjelu iznosi 392.985 din/2 ha ili 196.492 dinara po 1 ha. Korisna drvna masa hrastovine u tom odjelu iznosi 165.940 din/ha ili 84% od vrijednosti ukupne korisne drvne mase po 1 hektaru. Prije smo istakli da je broj hrastovih stabla u tom odjelu zastupljen s 26%, zatim da je drvna masa hrastovine zastupljena u ukupnoj drvnoj masi po hektaru sa 70% i da je vrijednosti po 1 ha s 84%. Iz tabele 5 se pak vidi da ukupna vrijednost korisne drvne mase na panju u odjelima 119 a i 126 a prosječno iznosi 225.652 din/2 ha ili 127.826 dinara po 1 ha. Nadalje se iz te tabele vidi da korisna drvna masa hrastovine u odjelima prosječno iznosi 127.501 dinara / ha ili 99,7, odnosno 100% od ukupne vrijednosti korisne drvne mase po 1 hektaru. Već smo istakli da se broj hrastovih stabala u ovim odjelima kretao od 91 do 94%. Nadalje smo istakli da je drvna masa hrastovine u ovim odjelima bila zastupljena s 97 do 99%, a kako se vidi vrijednost drvne mase hrastovine je zastupljena gotovo sa 100%. Iz navedenih podataka za konkretne šumske sastojine može se zaključiti slijedeće: 1. Ukupna drvna masa po 1 ha u šumskoj sastojini uzgojenoj na šumskom zemljištu veća je od ukupne drvne mase po 1 ha u šumskoj sastojini uzgojenoj na nekadašnjem poljoprivrednom zemljištu prosječno za 32%. |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 88 <-- 88 --> PDF |
Ocfye/ //9a -Comparf/nenf A/o. //9a. Površ/na. oc(/e/a = /3,4/AaCo/r>par/men/ area — /&,4//? Vrs/a c//~\/ec Afys/ Lra6 /´n Po//´s&t AY/z/nsA/´ os/ato Peohnco/a/e j a sen 6r//es/ Joha A/om6eam Z. Oat P/´e/oA As/> P/e/o1 L//7j Alder ancA o//>er fl // m*> AV m* A/ m* A/ m* AJ n->3 AV /TO2 f?.L to r,f2-3 0,15 13 0,51 1 0,07 27 1.85 f%4 70 13,26 2 0,34 4 o,77 4 0,54 So 14,91 22,5 &3 29,79 s 1,84 3 0,99 71 32,62 27,5 87 67,83 s 2,65 92 70,48 3G,5 73, S3,84 72, 83,84 37,5 67 106,04 2 2,72 69 108, 76 42, 5 22 47,37 22 47,87 47,5 9 S4,aa 9 24,88 se,s 4 13,70 4 t3,TO 575 t 3,99 1 3,99 (/6qp/>o 406 395,32 5 0.49 29 8,49 8 1,60 448 402,90 70/a/ I I OcA/´e/ /26a — Üompar/me/?f //o. /26aPovrscoa ocfy´ela = /3,S8AaCo/rpparfmeo/ are& = /3,S3/?aPovrš/na pr/vyer/?//? prc/ga = /AaArea of sampte s/r/ps — /Aa 7a6. 3 Vrs/a aArveća — 7ree spec/es I I tfrasf Grad / Čc/ž/7/aAi Popste´ A//Z/´/i8&/ oeAs/o Z. jases> 6r//es/ Jofia //orr>6eam Peoi//?ct/&/le P/elc/ AsA P/e/oA L/m A/o´er ana? o/zier Oat A/ ST)* A/ /7?3 AJ fl?´ AV /»» AA /Y>* AA /773 te.s 9 1,00 4 o,e*> e 0,20 4 0,24 23 f,G7 17, s 83 2 2:57 f 0./6 9 4,72> 98 2s,se 22,5 74 33,97 f 0,47 7S 34,44 27,5 103 79,3-1 f o,5S / 0,S6 /OS 8a,4S 32.5 6G 7S.OG ee 75,06 37,5 80 130.09 80 130,09 4Q.5 20 02.C4 4o 42,e>4 47,5 f& 44,53 *s 4-f,C3 S2,5 / 3,35 r 3,35 57, S 1 Z>,99 / 3,99 457 434; 7f 7 /,44 0 0,20 *4 <2,SZ 484 42,8,88 7o/a/ 302 |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 89 <-- 89 --> PDF |
Oä/el ?48 cf-Compar/menr TJo. 748 c/ Površina pr/myern/A pruga — 2/?a Area of sa/np/e s/r/ps = 2/>a 7Ć>6.4 Drvoa, /TJÖLSÖI, jed/n/čna c/jena1«/OOG7 volume, uni/ price Präs//vž/7/aA t /7/z/hsA/ 6r//esf Po^sP/ Peck/oa/fo/e ÜaA P/eldaod P/e/o1P/m 4-0 <9 i 1 Sor/z/nen// As sor/ments V 0 i) ´s) -S 4o-49 (3S-39) ´3,59 1.736 23.S79 0,77 1.70S P~e//~/>//~ So-64l/er?ees-/ops (.400 17,17 S.940 SS.244 0,26 1.90S 6SC 0,O3 3.670 no SO-39 A/fao´arMe (30-č>9) 17,Se ess *i.so2 3,S3 4SS U/a//?sco/ /ops 40*~ (40 30-39 (30-39) S€,70 ess 37.139 6,42 4SS / P/asa 40-49 Saw/ops pnac/e 7 (40<) 28,73 80s 23.728 2,9S sss SO< 3,2S 9SS 3.104 2S- 39 (SS-39) S3,38 4SS 24.283 28,82 30S // P/ssa 40-49Saw/ops ps&oe 2 (4o±) 22,03 SSS 12.S&7 o.ee 3SS SO< 4,82 ess 3.7S7 2S-39 129,9o sss 33.12S /// A fesa 40-49Saw/ops p/&oe 3 16,94 e.o/4 3SS SO< 3,89 4SS 1.770 PraporsPa o57or//?a 40,SS sss 2-2 SOS Sieepes-/ops TPsfyoow -Po/es 17,77 S47 e.438 ßuoh/cpo ori/o-P/Yprops 1gS,7o ero 2C.397 27.3Z 770 Drvo za oi/ä/ce o,sr 33P,S 172. S/a ve -wooc/ Ogr/ev -Plue/t-soocf 7-7,90 r*5 ´0.42S 77.72 1*S i/Afapno — /~o/ i ancf /asen ten \ y to .(> L3 8S7 49S 1.606 467 2.921 1.637 8.790 SOS 4.644 f.699 23.409 Vri/eafoost cđ/^e Grad / osiis/o Pbr/ibeam sine/ o//>er % 11 % O.r. i0 U5 V es r <5^ 0,84 SSO 462 7,4o 4SS 3.1,67 se^f 3SS 12. SSS ´i 144,90 *4S 21.017 189.3S *99 37.G9S |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 90 <-- 90 --> PDF |
Ocf/efč f*9<9 c f2Ga Co/r>parA7>e/>ns Abs. 7/?a a/rc/ 12 Ga Pot/rš/na prv´/rtf&ro/A pst/pa = 2/faAre& or~ sa/np/e sfr/ps = 2Aa Tai. S Drvna masa, jec/zh/čna cijena e m//eo´nosfk/ ooc/" volume, unit price anc/ vaSue Prsi Peću aoo ~f Ćožn/aA t sJks 6re/esr vcc/fafe GaA ´ Pee/e/S/m to Pofysk/ Pie/o> yaseoAsh Gra6 iPor/)6ea/noföer i0 osfa/oanc/ % Sorf/znenf/ A s-sorfmenfs Pć/rr?/r* Veneer /ops 4o-49 (3539) SO-G4( 40Ć) es< oft.) 3,25 1,21 H 11 1.735 2.940 Co 5.604 3.S57 It 1! 1 r 0 II H «»Ä 0 c.P §5 P/acfar/keUfe/´/yscor" / P/asa Cops 30-39 (3Q-39) 40-Ć. (4°*-) SO39 (30-39) 40-49 (4o 21,83 3,2g 69,00 9, es o,2e ess 1.735 ess S05 965 14.299 14. see 45.195 7.768 248 0,06 456 27 ^ it A* // P/as (SS-39) 40-49 (.40Ć.) SO<. SS.S7 5.37 O,20 455 SS5 ess 2S.3iO 2.930 ´if o,48 355 170 /// P/asaSait/fopa gr&de 3 «5-3 9 40-49 SO< 1G1.S3 2,4C o,to 2SS 3S5 4S5 41.190 er& 46 PraporsPa o5fov/s?& deeper /oys 7~7~sfapori— Po/ee 24,°& 3i,es SSS 547 13.S64 18.188 il Pvofr/´cAo o´ri/o-P/farops 24o,4? 210 50.499 Z>rro J& c/už/ceS/a ve wooe/ O&r/ev — Pcte/ü/Doof °,°8 78,19 3*7* 145 27 It.ttS 3,12 14S 452. C/Pups>o — /"o/e?/ 714,86 357 2S5.003 3,ee 17? 549 |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 91 <-- 91 --> PDF |
2. Ukupna vrijednost korisne drvne mase po 1 ha u šumskoj sastojini uzgojenoj na šumskom zemljištu veća je od ukupne vrijednosti korisne drvne mase u šumskoj sastojini uzgojenoj na nekadašnjem poljoprivrednom zemljištu čak za 54%. 3. Vrijednost korisne drvne mase hrasta lužnjaka uzgajanog na šumskom zemljištu veća je od vrijednosti korisne drvne mase hrasta lužnjaka uzgajanoga na nekadašnjem poljoprivrednom zemljištu za 30%, iako je po količini bila manja za 6%. 4. Prosječna vrijednost 1 m3 drvne mase u šumskoj sastojini uzgajanoj na šumskom zemljištu veća je od prosječne vrijednosti 1 m3 drvne mase u šumskoj sastojini uzgajanoj na nekadašnjem poljoprivrednom zemljištu za 21%. 5. Prosječna vrijednost 1 m3 drvne mase hrastovine uzgajane na šumskom zemljištu veća je od prosječne vrijednosti 1 m3 drvne mase hrastovine uzgajane na nekadašnjem poljoprivrednom zemljištu za 43%. Da li su to slučajnosti ili zakonitosti još za sada ne možemo sa sigurnošću tvrditi. SUMMARY Comparative investigations on the economic efficiency of management in concrete forest stands cultivated on forest and agricultural soil From the mentioned data for the concrete forest stands it may be concluded as follows: 1. The total growing stock per 1 ha in the forest stand cultivated on forest soil is greater than the total growing stock per 1 ha in the forest stand cultivated on former agricultural soil on an average by 32%. 2. The total value of usable growing-stock volume per 1 ha in the forest stand cultivated on forest soils greated than the total value of the usable growing- stock valume in the forest stand cultivated on former agricultural soil by as 54%. 3. The value of usable growing-stock volume of Pedunculate Oak cultivated on forest soil is greater than the value of usable growing-stock volume of Pedunculate Oak cultivated on former agricultural soil bu 30%, although by its quantity it was smaller by 6%. 4. The average value of 1 ms of growing-stock volume in the forest stand cultivated on forest soil is greater than the average value of growing-stock volume in the stand cultivated on former agricultural soil by 21%. 5. The average value of Oakwood volume cultivated on the forest soil is greater than the average value of 1 m3 of Oakwood volume cultivated on former agricultural soil by 43%. Whether these are chance findings or regularities we are not able to assert for the time being. Dr Uroš GOLUBOVlC, dipl. ini. šum., Katedra za ekonomiku Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Šimunska cesta br. 25. |