DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 27     <-- 27 -->        PDF

utvrđuju se zadaci i način obavljanja dužnosti čuvanja šuma, način
odijevanja i oznake, a isto tako oblik i sadržaj legitimacije čuvara
šuma.


Član 45.


U šumi, ra šumskom zemljištu kao i na zemljištu u neuosrednoj
blizini šume može se ložiti otvorena vatra i paliti drveni ugljen samo
na mjestima i uz poduzimanje odgovarajućih mjera opreznosti što ih
odredi organizacija udruženog rada koja gosoodari šumom i šumskim
zemljištem odnosno organ općinske uprave nadležan za poslove šumarstva
za ostale šume i šumska zemljišta.


Otvorenom vatrom, prema ovom zakonu, smatra se vatra izvan
zatvorenih odnosno pokrivenih prostorija s osiguranim ložištem.


Član 46.


Zabranjeno je u šumi i na udaljenosti do 200 metara od ruba
šume podizati vapnare, poljske ciglane i druge objekte s otvorenim
ognjištem kao i odlaganje smeća i otpadaka u šumi.


Organizacija udruženog rada i organi koji gospodare šumama
dužni su smeće i otpatke skloniti odnosno odvesti iz šume, a nastale
troškove u vezi s tim poslovima imaju pravo naplatiti od pravne ili
fizičke osobe koja je to smeće ili otpatke odložila u šumu.


8. ŠUMSKE CESTE
Član 47.


Ceste koje služe prvenstveno za notrebe gospodarenja šumama, a
vode se kao osnovna sredstva organizacija udruženog rada koje gospodare
šumama, smatraju se šumskim cestama.


Šumske ceste mogu koristiti i druge organizacije udruženog rada
i građani pod uvjetima utvrđenim samoupravnim općim aktom organizacije
udruženog rada čija su one osnovna sredstva i dužni su plaćati
naknadu za njihovo korištenje.


Visinu naknade iz stava 2. ovoga člana utvrđuje organizacija udruženog
rada iz stava 1. ovoga člana uz suglasnost skupštine općine.
Visina naknade može se utvrditi i ugovorom.


Ako se šumska cesta koristi i za potrebe javnog saobraćaja, naknadu
utvrđuju sporazumno šumskogospodarska organizacija i općinska
skupština.


9. POPRATNICA
Član 48.


Drvo iz šume i drvo posječeno izvan šume može se izvesti, prevoziti,
primiti na otpremu, preradu ili pohranu i prodavati odnosno
kupovati samo ako je žigosano i ako je za drvo izdana popratnica.


U šumama na koje postoji pravo vlasništva mogu se grane i dijelovi
grana stavljati u promet samo ako je za njih izdana popratnica.


Žigosanje drveta i izdavanje popratnica za drvo, prema stavu 1.
ovoga člana, obavlja organizacija udruženog rada koja gospodari šumama.
Za ostale šume u društvenom vlasništvu i za šume na koje
postoji pravo vlasništva žigosanje drveta i izdavanje popratnica iz
stava 1. i 2. ovoga člana obavlja organ općinske uprave nadležan za
poslove šumarstva.


Općinska skupština može poslove iz stava 3. ovoga člana povjeriti
organizaciji udruženog rada koja gospodari šumama u društvenom
vlasništvu.




ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 26     <-- 26 -->        PDF

2. ako se šumsko zemljište zbog općeg interesa ima privesti drugoj
kulturi;
3. ako to zahtijevaju interesi sigurnosti ili obrane zemlje;
4. ako je to potrebno radi provedbe plana prostornog uređenja
ili građenja objekata koji se prema posebnom zakonu mogu graditi
izvan građevinskog područja;
5. ako je to potrebno radi građenja objekata ili izvođenja radova
iz točke 1. stava 1. člana 15. ovoga zakona.
Dozvolu iz stava 1. ovoga člana izdaje općinska skupština.
Zemljište na kojem je izvršena čista sječa odnosno krčenje šume
mora se u roku tri godine privesti namjeni radi koje je obavljena
čista sječa odnosno krčenje. U protivnom slučaju korisnik je dužan
izvršiti pošumljavanje odnosnog zemljišta u roku koji odredi općinska
skupštinfi.


Član 42.


U šumi i na šumskom zemljištu obuhvaćenim šumskogospodarskim
područjem mogu se graditi objekti samo uz prethodnu dozvolu
šumskogospodarske organizacije koja gospodari odnosnom šumom ili
šumskim zemljištem i suglasnost republičkog organa uprave nadležnog
za poslove šumarstva.


Odredba stava 1. ovoga člana ne odnosi se na izgradnju poslovnih
objekata za potrebe šumskogospodarske organizacije.


Član 43.


Organizacije udruženog rada, organi koji gospodare šumama i
vlasnici šuma dužni su osigurati zaštitu šuma od protupravnog prisvajanja,
korištenja i drugih protupravnih radnji, poduzimati potrebne
mjere radi zaštite šuma od požara, urediti nužne mreže prosjeka
i uredno ih održavati i postaviti dovoljan broj osmatračnica s obzirom
na posebne prilike na području na kojem se nalaze šume kojima
gospodare te osigurati provedbu šumskog reda.


Općinska skupština ili organ koji ona odredi naređuje koje se
mjere iz stava 1. ovoga člana moraju poduzimati u šumama kojima
ne gospodare organizacije udruženog rada.


Član 44.


Radi ostvarivanja zaštite šuma iz stava 1. člana 43. ovoga zakona,
organizacije udruženog rada i organi koji gospodare šumama u društvenom
vlasništvu dužni su osigurati neposredno čuvanje šuma.


Čuvanje šuma vrši radnik koji ima najmanje stručnu spremu
kvalificiranog šumarskog radnika — čuvar šume.


Ako čuvar šume zateče u šumi osobu koja protupravno prisvaja
šumsko drveće ili sporedne šumske proizvode ili vrši druge radnje
protivne ovom zakonu, ima pravo:


1. zatražiti od nje osobnu kartu ili drugu ispravu na osnovi koje
može utvrditi identitet osobe;
2. pregledati tu osobu, njezinu prtljagu ili prevozno sredstvo;
3. privremeno oduzeti protupravno prisvojeno drveće i dijelove
drveta, sporedne šumske proizvode kao i sredstva kojima je izvršeno
protupravno prisvajanje.
Čuvar šume, osim stručne spreme kvalificiranog radnika u šumarstvu,
mora ispunjavati i druge uvjete određene zakonom i drugim
propisima u vezi s društvenom samozaštitom.


Samoupravnim općim aktom šumskogospodarske i druge organizacije
ili organa koji gospodare šumama u društvenom vlasništvu




ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 25     <-- 25 -->        PDF

7. ZAŠTITA ŠUMA
Član 37.
Organizacije udruženog rada koje gospodare šumama i vlasnici
šuma dužni su poduzimati mjere radi zaštite šuma od požara i drugih
elementarnih nepogoda, biljnih bolesti i štetnika.


Organizacije udruženog rada koje gospodare šumama dužne su
organizirati stalnu službu za nadzor nad šumama i za utvrđivanje
njihovog zdravstvenog stanja i poduzimati redovne preventivne i represivne
mjere za suzbijanje biljnih bolesti i štetnika.


Clan 38.


Zabranjeno je pustošiti šume, oštećivati i podbjeljivati stabla te
sjeći rijetke vrste drveća.


Ako ovim zakonom nije drukčije određeno zabranjeno je: krčenje
i čista sječa šume; sječa stabala u mladim sastojinama i kulturama;
odsjecanje grana, dijelova grana ili kresan[ie lisnika ako to nije predviđeno
šumskogospodarskom osnovom područja, osnovom gospodarenja
gospodarskom jedinicom odnosno programom za gospodarenje
šumama; paša; brst; žirenje; skupljanje i odvažanje šušnja, mahovine,
šumskih plodova i drugih sporednih šumskih proizvoda; iskorištavanje
humusa, gline, pijeska, šljunka i kamena; smolarenje.


Član 39.
Iznimno od odredaba stava 2. člana 38. ovoga zakona, pod uvjetom
da nije u suprotnosti sa šumskogospodarskom osnovom područja
ili programom za gospodarenje šumama, organizacija koja gospodari
šumom može samoupravnim općim aktom predvidjeti za svoje
potrebe, kao i za potrebe građana uz naknadu, skupljanje šumskim
plodova i drugih sporednih šumskih proizvoda, iskorištavanje humusa,
pijeska, šljunka, kamena i smolarenje, a pašarenje i žirenje
u šumama i na šumskim zemljištima, osim u šumama raznodobnih
sjemenjača i plantažama i u šumama jednodobnih sjemenjača i panjača
za vrijeme trajanja obnove i rasta mladika i kultura u prvom
dobnom razredu, uz obavezno čuvanje stoke.
Organizacije udruženog rada koje gospodare šumama utvrđuju samoupravnim
općim aktom vrstu šumskih plodova i sporednih šumskih
proizvoda te uvjete pod kojima ih građani mogu skupljati u
šumi, kao i način korištenja šume za odmor i rekreaciju.
Samoupravni opći akt o iskorištavanju pijeska, šljunka i kamena
iz stava 1. i samoupravni opći akt iz stava 2. ovoga člana donosi se
uz suglasnost općinske skupštine.
Za šume u društvenom vlasništvu kojima ne gospodare organizacije
udruženog rada kao i za šume na koje postoji pravo vlasništva
akt iz stava 1. ovoga člana donosi općinska skupština odnosno organ
koji ona odredi.
Član 40.
Vlasnik šume može u svojoj šumi napasivati stoku te skupljati
i odvoziti sušanj, mahovinu i druge sporedne šumske proizvode samo
pod uvjetima i na način određen programom za gospodarenje šumama.
Član 41.
Krčenje odnosno čista sječa šume može se dozvoliti:


1. u svrhu promjene vrsta drveća, sastoji uskih oblika šume, podizanja
plantaža ili objekata koji služe u šumskoj proizvodnji (rasadnici,
šumske prometnice, prosjeke, šumsko-građevinski objekti,
lovni objekti i si.), ukoliko to već nije određeno šumskogospodarskom
osnovom područja, osnovom gospodarenja jedinicom ili programom
za gospodarenje šumama;


ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 24     <-- 24 -->        PDF

4. GOSPODARENJE ZAŠTITNIM SUMAMA
I ŠUMAMA S POSEBNOM NAMJENOM
Clan 33.


Šumskogospodarskom osnovom područja, osnovom gospodarenja
gospodarskom jedinicom i programom za gospodarenje šumama
mora se predvidjeti za zaštitne šume i za šume s posebnom namjenom
način gospodarenja i regeneracije takvih šuma u skladu sa
svrhom radi koje su takvima proglašene kao i sa smjernicama i na
način određen rješenjem o proglašenju zaštitne šume ili šume s posebnom
namjenom.


Član 34.


Za šume i šumska zemljišta kojima gospodare organi narodne
obrane, osim onih koja su namijenjena za vojne potrebe Jugoslavenske
narodne armije, način gospodarenja propisuje republički organ
nadležan za poslove narodne obrane u sporazumu s republičkim sekretarom
nadležnim za poslove šumarstva.


5. DIVLJAČ U ŠUMI
Član 35.


Od divljači mogu se u šumi uzgajati samo one vrste i u onolikom
broju koji ne smeta pravilnom gospodarenju šumom.


Vrste i broj divljači u smislu stava 1. ovoga člana utvrđuju se
šumskogospodarskom osnovom područja, osnovom gospodarenja gospodarskom
jedinicom i programom za gospodarenje šumama, u skladu
s propisima o lovstvu.


6. DOZNAKA I DOZVOLA ZA SJEČU
Član 36.


Stabla u šumi mogu se sjeći tek poslije njihova odabiranja i
obilježavanja (doznake stabla).


U šumama na koje postoji pravo vlasništva, stabla, grane i dijelovi
grana mogu se sjeći samo uz dozvolu općinskog organa uprave
nadležnog za poslove šumarstva.


Doznaku stabala u šumama kojima gospodare organizacije udruženog
rada obavljaju te organizacije, a u ostalim šumama općinski
organ uprave nadležan za poslove šumarstva.


Općinska skupština može doznaku stabala u ostalim šumama
(stav 3. ovoga člana) povjeriti organizaciji udruženog rada koja gospodari
šumama u društvenom vlasništvu, uz njezin pristanak.


Redovnu doznaku stabala može obavljati samo šumarski inžinjer
ili šumarski tehničar osposobljen za ovaj posao.


Iznimno od odredbe stava 1. ovoga člana, u slučaju čiste sječe
panjača, makija, šikara i šibljaka, mogu se obilježavati samo površine
na kojoj će se vršiti sječa.


U šumama koje se prirodno obnavljaju sječa šume obavlja se,
u pravilu, u doba mirovanja vegetacije.


Vrijeme sječe utvrđuje se šumskogospodarskom osnovom područja
i programom za gospodarenje šumama.




ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 23     <-- 23 -->        PDF

Općinska skupština može šume i šumska zemljišta iz stava 1.
ovoga člana ili samo pojedine njihove dijelove dati ugovorom na
gospodarenje organizaciji udruženog rada koja osigurava najbolje
uvjete za gospodarenje tim šumama i zemljištima i za njihovo korištenje.


Organizacije i organi iz stava 1. ovoga člana moraju imati vlastitu
šumarsku službu prema opsegu gospodarenja šumama ili poslove
gospodarenja šumama povjeriti šumskogospodarskoj organizaciji.


Odredbe člana 19. ovoga zakona shodno se primjenjuju na šume
i šumska zemljišta u društvenom vlasništvu izvan šumskogospodarskog
područja.


Ćlan 30.


Šumama i šumskim zemljištima na koje postoji pravo vlasništva
gospodari njihov vlasnik na način i pod uvjetima određenim ovim
zakonom.


Općinska skupština dužna je poduzimati mjere za održavanje,
unapređivanje i zaštitu šuma na koje postoji pravo vlasništva. Pod
mjerama za unapređivanje šuma razumijeva se donošenje programa
za gospodarenje šumama, poboljšavanje stanja i sastava drvnog fonda
te povećanje opsega prometnica i tehničke opremljenosti šuma.


U svrhu poduzimanja mjera za unapređivanje i zaštitu šuma na
osnovi programa za gospodarenje šumama, općinska skupština, u
roku godine dana od dana stupanja na snagu programa za gospodarenje
šumama, donijet će odluku o doprinosu vlasnika šuma i šumskog
zemljišta uzimajući kao osnovicu katastarski prihod od šuma
i šumskog zemljišta. Sredstva doprinosa vode se na posebnom računu
za unapređivanje i zaštitu šuma općine.


Član 31.


Šumama i šumskim zemljištima u društvenom vlasništvu izvan
šumskogospodarskog područja i izvan užeg područja krša te šumama
i šumskim zemljištima na koje postoji pravo vlasništva gospodari
se na osnovi programa za gospodarenje šumama.


Program za gospodarenje šumama donosi:


1. za šume i šumska zemljišta u društvenom vlasništvu organizacija
udruženog rada koja njima gospodari, a odobrava ga općinska
skupština;
2. za šume i šumska zemljišta, kojima gospodari općina te šume
i šumska zemljišta na koje postoji pravo vlasništva, općinska skupština.
Općinska skupština odobrava odnosno domosi program za gospodarenje
šumama na prijedlog izvršnog vijeća općine po prethodnom
mišljenju stručne komisije iz stava 3. člana 26. ovoga zakona.


Program za gospodarenje šumama donosi se za vrijeme od 10
godina, a orijentaciono za daljih 10 godina.


Odredbe programa za gospodarenje šumama mogu se mijenjati
i dopunjavati na način i po postupku određenom za njihovo donošenje.


Republički sekretar nadležan za poslove šumarstva može propisati
poseban nnčin izrade programa za gospodarenje šumama u društvenom
vlasništvu kojih je površina veća od 250 hektara.


Član 32.


Općinska skupština može propisati šumskouzgojne mjere za gospodarenje
šumama koje se moraju unijeti u program za gospodarenje
šumama.




ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 22     <-- 22 -->        PDF

Član 25.


Revizija šumskogospodarske osnove područja obavlja se redovito
svakih 10 godina.


Ako se u teku provedbe šumskogospodarske osnove područja ustanovi
da su se trajno i bitno izmijenile činjenice i okolnosti na kojima
se temelje njezine odredbe, šumskogospodarska organizacija mora
obaviti izvanrednu reviziju osnove na način i po postupku koji važi
za njezino donošenje.


Član 26.
Šumskogospodarska organizacija koja gospodari šumama i šumskim
zemljištima nn šumskogospodarskom području, u skladu sa ciljevima
i smjernicama šumskogospodarske osnove područja, donosi
osnove gospodarenja kojima utvrđuje vrste i obujam radova za neposredno
gospodarenje šumama i šumskim i drugim zemljištima u pojedinim
gospodarskim jedinicama (u daljem tekstu: osnova gospodarenja
gospodarskom jedinicom).


Osnova gospodarenja gospodarskom jedinicom donosi se za razdoblje
od 10 godina (I. polurazdoblje), orijentaciono za daljih 10 godina
(II. polurazdoblje) kao i za idućih 20 godina (II. gospodarsko razdoblje)
prema redoslijedu utvrđenom u šumskogospodarskoj osnovi
područja.


Na osnovi prijedloga izvršnog vijeća općine, po prethodno pribavljenom
mišljenju stručne komisije općinskog organa uprave nadležnog
za poslove šumarstva, općinska skupština utvrđuje da li je osnova
gospodarenja gospodarskom jedinicom u skladu sa šumskogospodarskom
osnovom područja. U stručnu komisiju imenuje se kao
član i jedan član stručne komisije iz stava 2. člana 24. ovog zakona.


Ako se osnova gospodarenja gospodarskom jedinicom odnosi na
d´o šumskogospodarskog područja koji se prostire na području dviju
Hi više općina, poslove iz stava 3. ovoga člaifa sporazumno obavljaju
nadležne općinske skupštine i u tu svrhu sporazumno imenuju zajedničku
stručnu komisiju.


Troškove postupka za utvrđivanje usklađenosti osnove gospodarenja
gospodarskom jedinicom sa šumskogospodarskom osnovom područja
snosi šumskogospodarska organizacija koja gospodari šumskogospodarskim
područjem.


Član 27.
Šumskogospodarska organizacija i osnovne organizacije udruženog
rada u njezinu sastavu dužne su za razdoblje od 1. siječnja do 31.
prosinca iduće godine donijeti godišnje planove gospodarenja najkasnije
do 31. prosinca tekuće godine u skladu sa šumskogospodarskom
osnovom područja odnosno s osnovama gospodarenja gospodarskim
jedinicama.
Član 28.
U samoupravnom sporazumu o osnovama razvitka osnovne organizacije
udruženog rada u sastavu šumskogospodarske organizacije
utvrđuju prioritet, dirtfamiku i način financiranja radova za šumskogospodarsko
područje kao cjelinu, uzimajući za temelj šumskogospodarsku
osnovu područja.


3. GOSPODARENJE ŠUMAMA I ŠUMSKIM ZEMLJIŠTIMA
U DRUŠTVENOM VLASNIŠTVU IZVAN ŠUMSKOGOSPODARSKOG
PODRUČJA I ONIMA NA KOJE POSTOJI PRAVO VLASNIŠTVA
Član 29.


Šumama i šumskim zemljištima u društvenom vlasništvu izvan
šumskogospodarskog područja gospodari općina, ako na osnovi zakona
tim šumama i šumskim zemljištima ne gospodare druge društveno-
političke zajednice, organizacije udruženog rada ili druge društvene
pravne osobe.




ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 39     <-- 39 -->        PDF

4. ako koristi ili dozvoli korištenje šumskih cesta protivno uvjetima
utvrđenim samoupravnim općim aktom (član 47. stav 2);
5. ako drvo iz šume i^i drvo posječeno izvan šume izvozi, prevozi,
primi na otpremu, preradu ili pohranu ili prodaje odnosno kupuje
drvo nežlgosano ili bez popratnice (član 48. stav 1).
Za prekršaj iz stava 1. ovoga člana kaznit će se i odgovorna osoba
u organizaciji udruženog rada ili u drugoj društvenoj pravnoj osobi
kaznom od 2000 do 15.000 dinara.


Član 94.


Novčanom kaznom od 10.000 do 20.000 dinara kaznit će se za pre
kršaj organizacija udruženog rada ili druga društvena pravna osoba:


1. ako u određenom roku ne donese godišnji plan gospodarenja
(član 27);
2. ako nema vlastitu šumarsku službu (član 29. stav 3);
3. ako poslove redovne doznake stabala ne obavlja radnik s propisanom
stručnom spremom (član 36. stav 5);
4. ako podiže ili dopusti podizanje objekata u šumi ili na šumskom
zemljištu protivno odredbama stava 1. člana 42. ovoga zakona;
5. ako ne osigura zaštitu šuma od protupravnog prisvajanja, korištenja
ili drugih protupravnih radnji, ili ne poduzima potrebne mjere
ili radnje za zaštitu šuma od požara ili ne osigura provedbu šumskog
reda (član 43. stav 1);
6. ako ne osigura neposredno čuvanje šuma (član 44);
7. ako odlaže i!i dozvoli odlaganje smeća ili otpadaka u šumi ili
ne skloni odnosno odveze odloženo smeće ili otpatke ( član 46);
8. ako šumarskog inspektora onemogućuje u obavljanju nadzora
ili mu ne pruža potrebne podatke ili obavještenja (član 88);
9. ako ne postupi po rješenju šumarskog inspektora (član 89. stav
1. i 2);
10. ako do određenog roka ne dostavi nadležnom organu podatke
u svrhu utvrđivanja šumskogospodarskih područja odnosno užih područja
krša (član 99);
11. ako u određenom roku ne donese godišnji plan gospodarenja
za neuređene šume (član 108. stav 1);
12. ako u određenom roku ne uskladi svoje samoupravne opće akte
(član 112).
Za prekršaj iz stava 1. ovoga člana kaznit će se i odgovorna osoba
u organizaciji udruženog rada ili u drugoj društvenoj pravnoj osobi
novčanom kaznom od 1000 do 2000 dinara.


Član 95.


Novčanom kaznom od 1000 do 20.000 dinara kaznit će se za prekršaj
građanin:


1. ako siječe ili dozvoli sječu stabala u šumi bez prethodnog odabiranja
i obilježavanja (doznake stabala) ili sječu stabala, grana ili dijelova
grana bez dozvole (član 36. stav 1. i 2);
2. ako počini ili dozvoli krčenje ili čistu sječu šume, oštećivanje
stabala, sječu rijetkih vrsta drveća, sječu stabala u mlađim sastojinama
i kulturama, odsjecanje grana, dijelova grana, kresanje lisnika,
pašu, brst, žirenje, skupljanje i odvažanje šušnja, mahovine, šumskih
plodova ili drugih sporednih šumskih proizvoda ili iskorištavanje humusa,
gline, pijeska, šljunka, kamena ili smolarenje (član 38);
3. ako napasuje stoku, skuplja ili odvozi sušanj, mahovinu ili
druge sporedne šumske proizvode protivno uvjetima i načinu određenom
u programu za gospodarenje šumama (član 40);


ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 21     <-- 21 -->        PDF

Član 20.


Radnici u osnovnim organizacijama udruženog rada šumskogospodarske
organizacije upravljaju šumama i šumskim zemljištima u
društvenom vlasništvu na način propisan ovim zakonom.


Član 21.


Radnici u osnovnpj organizaciji udruženog rada u sastavu šumskogospodarske
organizacije mogu donijeti odluku o izdvajanju iz
sastava organizacije pod uvjetima utvrđenim zakonom, ako je izmijenjeno
postojeće ili utvrđeno novo šumskogospodarsko područje.


Član 22.


Stručne poslove u gospodarenju šumama na pripremi rada, organizaciji
i rukovođenju izvođenja šumarskih radova i nadzoru nad
izvršenjem tih radova mogu, u pravilu, obavljati radnici sa završenim
šumarskim fakultetom.


Za obavljanje određenih specijaliziranih poslova u gospodarenju
šumama na razini šumskogospodarskog područja, šumskogospodarska
organizacija treba imati odgovarajući broj radnika s visokom stručnom
spremom — specijalista iz određenih područja.


Član 23.


Šumama i šumskim zemljištima na šumskogospodarskom području
gospodari se na temelju šumskogospodarske osnove područja.


Šumskogospodarska osnova područja mora polaziti od općekorisnih
funkcija i racionalnog korištenja proizvodnih mogućnosti šuma,
vodeći računa o općem razvoju šumskogospodarskog područja,
industriji za preradu drveta i o drugim djelatnostima te o značenju
šuma za oblikovanje kulture područja i stvaranju prirodne ravnoteže
u prostoru.


U šumskogospodarskoj osnovi područja mora biti utvrđena ekološka,
proizvodna i ekonomska podloga za biološko poboljšavanje šuma
i povećanje šumske proizvodnje.


Šumskogospodarska osnova područja mora biti ekonomski uravnotežena
za vrijeme od 20 godina, a orijentaciono za daljih 20 godina.


Član 24.


Šumskogospodarsku osnovu područja donosi šumskogospodarska
organizacija koja gospodari šumskogospodarskim područjem, a odobrava
je Izvršno vijeće Sabora na temelju prijedloga republičkog organa
uprave nadležnog za poslove šumarstva.


Republički organ iz stava 1. ovoga člana podnosi prijedlog na osnovi
mišljenja svoje stručne komisije i po pribavljenom mišljenju
općinskih skupština na području kojih se nalaze šume i šumska zemljišta
tog šumskogospodarskog područja odnosno u dijelu koji se odnosi
na šume s posebnom namjenom za vojne potrebe Jugoslavenske
narodne armije i druge potrebe općenarodne obrane, nakon pribavljenog
mišljenja Saveznog sekretarijata za narodne obranu odnosno republičkog
organa uprave nadležnog za poslove narodne obrane.


Izvršno vijeće Sabora dužno je u roku šest mjeseci od dana primitka
šumskogospodarske osnove područja donijeti rješenje kojim
daje ili uskraćuje odobrenje. Ako u tom roku ne donese rješenje,
smatrat će se da je šumskogospodarska osnova područja odobrena.


Troškove odobravanja šumskogospodarske osnove područja snosi
šumskogospodarska organizacija koja je podnosi na odobrenje.




ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 20     <-- 20 -->        PDF

proizvodima i papirom — Zagreb, Republička zajednica za znanstveni
rad i skupština zajednice općina.
Prije zaključivanja društvenog dogovora iz stava 1. ovoga člana
skupština zajednice općina pribavit će mišljenje općinskih skupština.


Clan 15.


Izvršno vijeće Sabora može pojedine šume i šumska zemljišta
izdvojiti iz šumskogospodarskog područja ako to zahtijeva opći interes.
Smatra se da postoji opći interes prema ovom zakonu:


1. ako je šuma ili šumsko zemljište potrebno radi provedbe plana
prostornog uređenja, za građenje objekata odnosno izvođenje radova
u skladu s urbanističkim uvjetima, za građenje objekata za zaštitu
od poplava ili za privođenje drugoj kulturi koja daje veću korist
društvenoj zajednici;
2. ako se izdvajanje vrši za potrebe znanstvenog rada ili nastave;
3. ako se izdvajanje vrši za potrebe Jugoslavenske narodne armije
ili općenarodne obrane.
Opći interes iz stava 1. ovoga člana utvrđuje se na način i u postupku
propisanom Zakonom o eksproprijaciji.


Član 16.


Šumama i šumskim zemljištima u društvenom vlasništvu koja su
obuhvaćena šumskogospodarskim područjem gospodari jedna šumskogospodarska
radna organizacija (u daljem tekstu: šumskogospodarska
organizacija).


Šumskogospodarsku organizaciju iz stava 1. ovoga člana osniva
skupština odnosno skupštine zajednica općina.


Sa statusne promjene šumskogospodarske organizacije (podjelu,
spajanje, pripajanje i druge promjene) potrebna je suglasnost skupštine
zajednice općina na čijem području je sjedište te organizacije.


Član 17.


Radnici imaju pravo i dužnost da dio šumskogospodarske organizacije
organiziraju kao osnovnu organizaciju udruženog rada, radi
gospodarenja i upravljanja jednom ili više gospodarskih jedinica pod
uvjetima određenim zakonom i mjerilima iz člana 18. ovoga zakona,
ako zajedno s radnicima u ostalim osnovnim organizacijama udruženog
rada u sastavu šumskogospodarske organizacije ostvaruju ukupnu
reprodukciju na jedinstvenom šumskogospodarskom području
predviđenu šumskogospodarskom osnovom područja.


Član 18.


Društvenim dogovorom sudionika iz stava 1. člana 14. ovoga zakona
pobliže će se razraditi mjerila za primjenjivanje zakonom utvrđenih
uvjeta za osnivanje osnovnih organizacija udruženog rada u
djelatnosti šumarstva.


Član 19.


Raspored šuma i šumskih zemljišta između osnovnih organizacija
udruženog rada u sastavu šumskogospodarske organizacije vrši
se po gospodarskim jedinicama i njihovoj vrijednosti na osnovi samoupravnog
sporazuma o rasporedu sredstava, prava i obveza.


Šumskogospodarskom osnovom područja utvrđuje se vrijednost
šuma i šumskih zemljišta na šumskogospodarskom području, kaou pojedinoj osnovnoj organizaciji udruženog rada u sastavu šumskogospodarske
organizacije.




ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 19     <-- 19 -->        PDF

Clan 10.


Organizacije udruženog rada koje gospodare šumama i vlasnici
šuma dužni su pošumiti paljevine, površine na kojima nije uspjelo
pomlađivanje i površine na kojima je izvršeno pustošenje, bespravna
čista sječa ili bespravna sječa rijetkih vrsla šumskog drveća u roku
koji odredi općinski organ uprave nadležan za poslove šumarstva,
ako taj rok nije utvrđen šumskogospodarskom osnovom područja,
osnovom gospodarenja gospodarskom jedinicom odnosno programom
za gospodarenje šumama.


Član 11.


Ako organizacija udruženog rada ili organ koji gospodari šumom
ili vlasnik šume ne izvrši mjere naređene na osnovi ovoga zakona i
na osnovi njega donesenih propisa, ove će mjere provesti organ koji
ih je naredio ili organizacija udruženog rada koju on ovlasti, na trošak
organizacije udruženog rada, organa ili vlasnika koji je bio dužan
izvršiti naređenu mjeru.


2. GOSPODARENIE I UPRAVLJANJE ŠUMAMA I ŠUMSKIM
ZEMLJIŠTIMA
U DRUŠTVENOM VLASNIŠTVU OBUHVAĆENIH
ŠUMSKOGOSPOĐARSKIM PODRUČJEM


Član 12.


Radi osiguranja trajnog, racionalnog i uspješnog gospodarenja
šumama i šumskim zemljištima u društvenom vlasništvu ustanovljuju
se šumskogospcdarska područja.


Šumskogospodarsko područje obuhvaća šume, šumska i druga
zemljišta u društvenom vlasništvu koja čine prirodno, geografsko i
gospodarsko jedinstvo i reprodukcijsku cjelinu te osigurava uvjete
za trajno, racionalno i uspješno gospodarenje.


Osiguranje uvjeta za trajno, racionalno i uspješno gospodarenje
ostvaruje se korištenjem prirodnih i gospodarskih uvjeta rada, koje
omogućuje da se na osnovi rezultata rada dugoročno izdvajaju potrebna
sredstva za jednostavnu biološku reprodukciju šuma te za neophodno
učešće u sredstvima za proširenu reprodukciju te unapređivanje
i razvitak tehničkih uvjeta rada u gospodarenju šumama.


Pod racionalnim i uspješnim gospodarenjem prema stavu 1. do


3. ovoga člana, smatra se, osim provođenja mjera gospodarenja određenih
članom 9. i 10. ovoga zakona, stvaranje uvjeta za istovremeno
povećanje proizvodnosti rada, svrsishodna organizacija u gospodarenju
i upravljanju šumama i šumskim zemljištima te povoljno
korištenje stručnih kadrova.
Na šumskogospodarskom području potrebno je stvarati i preduvjete
za uspješno usklađivanje kapaciteta za preradu drva s proizvodnjom
i korištenjem drvne mase.


Član 13.


Šumskogospodarsko područje dijeli se na gospodarske jedinice.


Gospodarskom jedinicom smatra se dio šumskogospodarskog područja
koji je, u pravilu, prilagođen konfiguraciji terena, organizacionim
potrebama i prometnicama, a obuhvaća jedan ili više šumskih
predjela.


Gospodarska
jedinica dijeli se na odjele i odsjeke.


Član 14.


Šumskogospodarska područja utvrđuju se i mijenjaju društvenim
dogovorom koji zaključuju Izvršno vijeće Sabora, Privredna komora
Hrvatske, Sindikat radnika šumarstva, prerade drva i prometa drvnim




ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 18     <-- 18 -->        PDF

Šumu namijenjenu za proizvodnju šumskog sjemena, znanstvena
istraživanja, nastavu i druge potrebe utvrđene posebnim propisima
proglašava republički organ uprave nadležan za poslove šumarstva,
na prijedlog zainteresiranih znanstvenih i drugih organizacija.


Član 7.


Šumu proglašava šumom s posebnom namjenom za potrebe općenarodne
obrane Izvršno vijeće Sabora, na prijedlog republičkog orglana
uprave nadležnog za poslove narodne obrane, a po pribavljenom
mišljenju republičkog organa uprave nadležnog za poslove šumarstva.


Clan 8.


Radi razlike u stanju šuma i šumskog zemljišta te u načinu i ciljevima
gospodarenja razlikuju se šume i šumska zemljišta na kontinentalnom
području od šuma i šumskih zemljišta na području krša.


II. ŠUME I ŠUMSKA ZEMLJIŠTA
NA KONTINENTALNOM PODRUČJU
1. GOSPODARENJE ŠUMAMA
Član 9.
Gospodarenje šumama obuhvaća osobito:


1. jednostavnu i proširenu biološku reprodukciju šuma;
2. iskorištavanje šuma i šumskog zemljišta, nasada i sporednih
šumskih proizvoda (plodina, ljekovitog bilja, humusa, mahovine i dr.),
vađenje pijeska, kamena i šljunka te transport šumskih proizvoda;
3. izgradnju i održavanje šumskih prometnica i drugih objekata
u svrhu gospodarenja šumama.
Pod jednostavnom biološkom reprodukcijom šuma razumijeva se:


1. priprema staništa za prirodno pomlađivanje sastojina predviđenih
za prirodnu obnovu u razdoblju za koje je donesena šumskogospodarska
osnova područja odnosno program za gospodarenje šumama;
2. popunjavanje, njega i čišćenje svih sastojina, i to u jednodobnim
sjemenjačama do 20 godina starosti odnosno kod mekih listača
i panjača do 10 godina starosti, a u raznodobnim sjemenjačama, u
sastojinama u kojima je uvedeno grupimično gospodarenje do 20 godina
starosti grupe; proređivanje sastojina do starosti trećine određene
ophodnje u njegovanim sastojinama, a u starijima ako je to
neophodno potrebno radi uzgoja;
3. pošumjavanja sječina nakon čistih sječa, novonastalih paljevina
i resurekcija degradiranih sastojina predviđenih šuinskogospodarskom
osnovom područja, osnovom gospodarenja gospodarskom jedinicom
odnosno programom za gospodarenje šumama;
4. mjere za zaštitu i čuvanje šuma;
5. izrada šumskogospodarske osnove područja, osnove gospodarenja
gospodarskom jedinicom odnosno programa za gospodarenje
šumama te njihova revizija i obnova.
Pod proširenom biološkom reprodukcijom šuma razumijeva se
rekonstrukcija i konverzija šuma panjača, makija, šikara i šibljaka,
pošumljavanje neobraslog šumskog zemljišta i podizanje plantaža
brzorastućih vrsta drveća na novim površinama.




ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 44     <-- 44 -->        PDF

ZAKON
O
ŠUMAMA
SR HRVATSKE


ZAGREB 1977 ´


SAVEZ INŽENJERA I TEHNIČARA
ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE
HRVATSKE


Upravo je izišao iz tiska — u izdanju Saveza IT šumarstva i
drvne industrije Hrvatske — novi ZAKON O ŠUMAMA SR HRVATSKE,
kako su ga objavile Narodne novine SRH u broju 20 od 23.


V. 1977. g.
U ovoj pravno-stručnoj publikaciji, uz cjeloviti tekst zakona,
uvodnu je riječ napisao ing. T. Krnjak, glavni inspektor za šumarstvo
SRH. Radi boljeg, praktičnijeg i bržeg snalaženja zakonu je
dodano, posebno sastavljeno, KAZALO POJMOVA — indeks stručnih
termina.


Knjižica je džepnog formata 14 x 20 cm, povezana tvrdim koricama
s platnenim hrbatom i obuhvaća 56 stranica. Prodajna cijena,
zajedno s pakovanjem i poštarinom iznosi 40.— din.


Narudžbe prima i isporučuje:


SAVEZ INŽENJERA I TEHNIČARA
ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE
HRVATSKE


Zagreb, Mažuranićev trg 11


Telefoni: 444-206 i 449-686


Bankovni račun: 30102-678-6249




ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 17     <-- 17 -->        PDF

Clan 4.


Šumom, prema ovom zakonu, smatra se zemljište obraslo šumskim
drvećem u obliku sastojine na površini većoj od 10 ari.


Šumom se ne smatraju odvojene skupine šumskog drveća na
površini do 10 ari, šumski rasadnici, drvoredi, ni parkovi u naseljenim
mjestima.


Šumskim zemljištem, prema ovom zakonu, smatra se zemljište
na kojem se uzgaja šuma ili koje je zbog svojih prirodnih osobino
i uvjeta gospodarenja predviđeno kao najpovoljnije za uzgajanje
šuma.


U slučaju sumnje ili spora da li se neko zemljište obraslo šumskim
drvećem smatra šumom odnosno da li se neko zemljište smatra
šumskim zemljištem odlučuje izvršno vijeće skupštine općine odnosno
izvršno vijeće skupštine zajednice općina ako se šuma ili šumsko
zemljište prostire na području više općina.


Član 5.


Prema namjeni šume mogu biti gospodarske, zaštitne i šume s
posebnom namjenom.
Gospodarske šume koriste se prvenstveno za proizvodnju drva
i drugih šumskih proizvoda.


Zaštitne šume služe prvenstveno kao zaštita zemljišta, vodnih
tokova, erozionih područja, naselja, gospodarskih i drugih objekata
i druge imovine.


Šume s posebnom namjenom jesu:


1. šume i dijelovi šuma registrirani kao objekti za proizvodnju
šumskog sjemena;
2. šume koje predstavljaju posebne rijetkosti ili ljepote ili su od
posebnog znanstvenog ili povijesnog značenja (nacionalni parkovi,
rezervati i si.);
3. šume namijenjene znanstvenim istraživanjima, nastavi, vojnim
potrebama Jugoslavenske narodne armije i drugim potrebama općenarodne
obrane te potrebama utvrđenim posebnim propisima;
4. šume namijenjene za rekreaciju.
Član 6.


Šume koje predstavljaju posebne rijetkosti ili ljepote ili su od
posebnog znanstvenog ili povijesnog značenja proglašuju se posebno
zaštićenim objektima prirode prema propisima o zaštiti prirode.


Šumu proglašava zaštitnom šumom odnosno šumom namijenjenom
za rekreaciju općinska skupština, na prijedlog zainteresiranih
organizacija udruženog rada ili drugih organizacija, ili na vlastitu inicijativu.


Ako šumom iz stava 2. ovoga člana gospodari organizacija udruženog
rada, općinska skupština dužna je prije donošenja akta o proglašenju
šume zaštitnom šumom odnosno šumom namijenjenom za
rekreaciju pribaviti suglasnost odnosne organizacije.


Ako se šuma iz stava 2. ovoga člana prostire na području dviju
ili više općina, akt o proglašenju šume zaštitnom šumom odnosno
šumom namijenjenom za rekreaciju donose odnosne općinske skupštine
sporazumno.


Šumskogospodarske organizacije dužne su uređivati i održavati
neposrednu okolinu spomenika boraca nnrodnooslobodilačkog rata,
revolucionarnih radničkih pokreta, značajnih ličnosti i grobova poginulih
boraca narodnooslobodilačkog rata podignutih u šumama odnosno
na šumskim zemljištima kojima one gospodare.




ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 16     <-- 16 -->        PDF

Na temelju člana 389. Ustava Socijalističke Republike
Hrvatske, donosim


UKAZ


o proglašenju Zakona o šumama
Proglašava se Zakon o šumama, koji je Sabor
Socijalističke Republike Hrvatske donio na sjednici
Vijeća udruženog rada 20. travnja 1977, Vijeća općina
20. travnja 1977. i Društveno-političkog vijeća 20.
travnja 1977. godine.


Broj: 468/77
Zagreb, 12. svibnja 1977.


Predsjednik
Predsjedništva SR Hrvatske
Jakov Blažević, v. r.


ZAKON O ŠUMAMA


I. OPCE ODREDBE
Član 1.


Šume i šumska zemljišta, kao dobra od općeg interesa, uživaju
posebnu zaštitu i koriste se pod uvjetima i na način koji su određeni
ovim zakonom.


Šume su specifično prirodno bogatstvo te s općekorisnim funkcijama
predstavljaju posebne prirodne i gospodarske uvjete rada.


Clan 2.


Općekorisne funkcije šuma odražavaju se osobito u zaštiti zemljišta,
prometnica i drugih objekata od erozije, bujica i poplava; u
utjecaju na vodni režim i hidroenergetski sustav; u utjecaju na plodnost
zemljišta i poljoprivrednu proizvodnju; u utjecaju na klimu; u
zaštiti i unapređivanju čovjekove okoline; u stvaranju kisika i pročišćavanju
atmosfere; u utjecaju na ljepotu krajolika, u stvaranju
povoljnih uvjeta za liječenje, oporavak, odmor i rekreaciju, za razvitak
turizma i lovstva i za općenarodnu obranu.


. Clan 3.


Gospodarenje šumama i šumskim zemljištem je djelatnost od
posebnog društvenog interesa.
Posebni društveni interes u gospodarenju šumama i šumskim
zemljištima ostvaruje se na način utvrđen ovim zakonom.




ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 15     <-- 15 -->        PDF

ZAKON O ŠUMAMA
SR HRVATSKE!




ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 14     <-- 14 -->        PDF

2.6 Prelazne i završne odredbe
Odredbama ove glave utvrđeni su rokovi za donošenje zakonom
predviđenih društvenih dogovora, samoupravnih sporazuma
i ostalih propisa i mjera za provedbu zakona te odredbe


o važnosti određenih dosadašnjih propisa i mjera odnosno način
privremenog uređenja pojedinih pitanja, dok se ne donesu predviđeni
propisi, akti i mjere na osnovi novoga Zakona.
— Posebno je značajno spomenuti da je rok za utvrđivanješumsko-gospodarskih područja 9 mjeseci, rok za zaključenje samoupravnog
sporazuma o osnivanju samoupravne interesne zajednice
za unapređivanje šuma na kršu 1 godina dana, rok za
zaključenje društvenog dogovora o osiguranju sredstava za reprodukciju
i zaštitu šuma na kršu godinu dana, sve od stupanja
na snagu ovoga zakona.
3. Zaključak
Novi Zakon o šumama regulira veoma značajna područjagospodarenja i upravljanja šumama sa svim elementima održavanja,
zaštite, korištenja i reprodukcije šuma. On će međutim,
u značajnoj mjeri poslužiti i kao važan činilac i pomoć pri organiziranju
udruženog rada u šumarstvu na načelima Ustava i Zakona
o udruženom radu, uvažavajući u punoj mjeri prava radnika
u šumsko-go spo dar skini organizacijama, ali i uz respektiranje
njihovih obaveza koje proizlaze iz odredaba ovoga zakona,
a posebno u odnosu na racionalno gospodarenje i upravljanjeovim prirodnim bogatstvom i potrebama za njegovim stalnim
reproduciranjem.


Donošenjem ovoga zakona nije završena aktivnost radnih
ljudi u šumsko-gospodarskim i društveno-političkim organizacijama
i zajednicama.


Dapače, ta se aktivnost nastavlja ostvarivanjem procesadruštvenog dogovaranja i samoupravnog sporazumijevanja, da bi
se u predviđenim rokovima što adekvatnije provele zakonske odredbe
o osnivanju šumsko-gospodarskih područja i užih područjašuma i šumskog zemljišta na kršu, usklađivanje šumsko-gospodarskih
organizacija i uopće osiguralo provođenje Zakona o udruženom
radu u oblasti šumarstva, osnivanjem osnovnih organizacija
udruženog rada, Samoupravne interesne zajednice za unapređivanje
šuma na kršu, uspostavljanjem dohodovnih odnosa
i povezivanje u cjelovit sistem udruženog rada u reprodukcijskimcjelinama, razrada sistema reprodukcije šuma, identifikacija i
korištenje rente i još neka otvorena pitanja.


Usvajanjem Zakona o šumama stvoreni su neophodni uvjeti
za provođenje naznačenih akcija i zadataka.


TOMISLAV KRNJ AK, dipl. ini. šum.
glavni inspektor za šumarstvo
i lovstvo SR Hrvatske


228




ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 13     <-- 13 -->        PDF

2.3 Šume i šumska zemljišta na području krša:
Na
nov način se utvrđuje:


— područje šuma i šumskog zemljišta na kršu u općinamai njihovim dijelovima.
— uža područja šuma i šumskog zemljišta, način njihovautvrđivanja društvenim dogovorom koji zaključuju u zakonu
predviđeni sudionici na razini zajednice općina.
— gospodarenje užim područjem šuma i šumskim zemljištemod strane šumsko-gospodarske radne organizacije, osnivanje i suglasnosti
na statusne promjene ovih organizacija (skupština općine).
— obveza izrade Programa za gospodarenje šumama i šumskim
zemljištem na užem području krša, postupak za donošenjei odobrenje programa.


— osiguranje sredstava za biološku reprodukciju i zaštitu
šuma na području krša, s time što osim organizacija udruženograda koje gospodare užim područjima šuma i šumskim zemljištemsredstva za prihvaćeni program osiguravaju i općine, Republikai Samoupravna interesna zajednica za unapređivanje šuma na
području krša na osnovi zaključnog društvenog dogovora.


2.4 Samoupravna
interesna zajednica za unapređivanje šuma
na području krša
Na
nov način se utvrđuje:


— obaveza osnivanja samoupravne interesne zajednice za
unapređivanje šuma na području krša, u koju se učlanjuju organizacije
udruženog rada iz zakonom utvrđenih zainteresiranih
djelatnosti.


— suglasno donošenje Odluke skupština zajednica općina o
osnivanju samoupravne interesne zajednice, njenom sjedištu, načelima
za organizaciju i međusobnim odnosima te obvezi plaćanja
doprinosa, u koliko se ne zaključi samoupravni sporazumkoji bi regulirao ova pitanja.
— zadaci Samoupravne interesne zajednice, način organizacije,
upravljanja i odlučivanja, ostvarivanja programa rada i sredstva
doprinosa.
2.5 Nadzor nad provedbom zakona i kaznene odredbe
Najznačajnije novosti u odredbama su:


— konkretnija i sistematičnija obrada nadležnosti organa


šumarske inspekcije prema intencijama Zakona o nadležnosti


organa Zajednica općina.


— određenije utvrđivanje potrebne stručne spreme šumar


skog inspektora.


— kaznene odredbe određenije su vezane sa materijalnimpropisima, a visina kazni u skladu je sa usvojenim stavovima o
jačanju zakonitosti i odgovarajućoj kaznenoj politici u našem
društvu.


ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 12     <-- 12 -->        PDF

— Organizacije koje gospodare šumama i šumskim zemljištima
u društvenom vlasništvu izvan šumsko-gospodarskog područjamoraju imati vlastitu šumarsku službu prema opsegu gospodarenja
šumama ili će stručne poslove povjeriti šumsko-gospodarS´koj
organizaciji.
— Šumama i šumskim zemljištem u građanskom vlasništvu
gospodari njihov vlasnik, a općinska skupština je obavezna da
donese Program za gospodarenje ovim šumama i da nadzire provedbu
mjera za održavanje, unapređivanje i zaštitu šuma predviđenih
programom, te je ovlaštena da donese odluku o doprinosu
vlasnika šuma za financiranje izrade i provedbe programa.
— Uzgoj divljači u šumi mora se uskladiti sa zahtjevimapravilnog gospodarenja šumama.
— Redovnu doznaku stabala za sječu mogu obavljati samo
šumarski inženjeri ili šumarski tehničari osposobljeni z& ovaj
posao.
— Zabranjena je sječa stabala u mladim sastojinama i kulturama
te odsjecanje grana i njihovih dijelova, ako to nije šumsko-
gospodarskom osnovom predviđeno.
— Propisano je neposredno čuvanje šuma u društvenom vlasništvu,
potrebna stručna sprema čuvara šuma, te njegova prava
u vršenju dužnosti.
— Utvrđena je kategorija šumskih cesta, te prava i obveze
šumsko-gospodarske organizacije i drugih organizacija udruženograda, općine i građana, koje proizlaze iz korištenja šumskih cesta.
— U domeni imovinsko-pravnih odnosa utvrđena je nemogućnost
sticanja prava vlasništva na šumama i šumskom zemljištu
u društvenom vlasništvu dospjelošću, a uveden je i institut
tzv. »prava prvokupa« od strane organizacija udruženog rađa i
drugih društveno pravnih osoba u slučaju kada vlasnik šume ili
šumskog zemljišta u građanskom vlasništvu želi šumu ili šumsko
zemljište prodati, te je propisan postupak radi ostvarenja
ovoga instituta.
— Regulirana su prava šumsko-gospodarske i druge organizacije
udruženog rada za oduzela ili ograničena prava u pogledušuma i šumskog zemljišta na ustavnim načelima, kojim se osigurava
da uvjeti rada ne budu pogoršani.
— Na novini osnovama se osiguravaju sredstva za reprodukciju
šuma iz ukupnog prihoda osnovnih organizacija udruženograda, vodeći računa o potrebama utvrđenim šumsko-gospodarskom
osnovom područja i udruživanjem ovih sredstava za potrebejednostavne reprodukcije šuma na čitavom šumsko-gospodarskompodručju.
— Predviđeno je da se dio dohotka, koji predstavlja rezultat
rada u izuzetno povoljnim prirodnim uvjetima ili izuzetnih pogodnosti
na tržištu ili drugih izuzetnih pogodnosti u stjecanjudohotka utvrđuje i koristi na način propisan posebnim zakonom.


ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 11     <-- 11 -->        PDF

— Gospodarenje šumama i šum. zemljištima utvrđeno je kao
djelatnost od posebnog društvenog interesa, a ostvarivanje ovoga
interesa ostvaruje se na način utvrđen ovim zakonom.
— Značajno je i razvrstavanje šuma prema njihovoj namjeni
i posebno način proglašivanja šuma za zaštitne šume i šume s
posebnom namjenom, što je na nov način regulirano čl. 6. i 7.
— Značajna je novina i ustanovljenje posebnih načela gospodarenja
šumama i šumskim zemljištem na kontinentalnom
području Republike od onih na području krša, što se u ovom
zakonu i posebno obraduje i regulira.
2.2
Gospodarenje i upravljanje šumama i šumskim zemljištima
na kontinentalnom području:
— Definirani su poslovi jednostavne i proširene biološke reprodukcije
šumia.
— Šire su dati elementi koji utječu na osnivanje i utvrđivanje
šumsko-gospodarskih područja.


— Propisan je način utvrđivanja i mijenjanja šumsko-gospodarskih
područja (društvenim dogovorom koji zaključuju zakonom
predviđeni sudionici — čl. 14).
— Izdvajanje šuma i šumskog zemljišta iz šumsko-gospodarskog
područja vrši Izvršno vijeće Sabora, samo na osnovi prethodno
utvrđenog općeg interesa.
— Šumama i šumskim zemljištem obuhvaćenim šumsko-gospodarskim
područjem gospodari jedna šumsko-gospodarska radna
organizacija, koju osniva Skupština zajednice općina, kojadaje i suglasnost na statusne promjene ove radne organizacije.
— U pogledu osnivanja osnovnih organizacija udruženograda u sastavu šumsko-gospodarske radne organizacije, primjenjuju
se utvrđeni uvjeti Zakonom o udruženom radu, kao i društvenim
dogovorom razrađena mjerila za primjenjivanje zakonom
utvrđenih uvjeta.
— Izdvajanje osnovne organizacije udruženog rada iz sastava
šumsko-gospodarske radne organizacije, koja gospodari i upravlja
šumsko-gospodarstvenim područjem, može se izvršiti poduvjetom da nadležni organi i organizacije izmijene šumsko-gospodarsko
područje.
— Određeno je da određene stručne šumarske poslove u organizacijama
udruženog rada mogu obavljati radnici sa visokom
stručnom spremom (šumarski fakultet), a za određene specijalizirane
poslove na razini šumsko-gospodarskog područja, radne organizacije
treba da imaju određeni broj specijalista iz odgovarajućih
područja.
— Određuje se izrada šumsko-gospodarskih osnova područja,
koji moraju biti dugoročno ekoniomsko-financijski uravnoteženi,
kao i postupak organa za njihovo odobravanje.


ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 10     <-- 10 -->        PDF

Zakonom u osnovnim odredbama, dok se u detaljnija reguliranjamaterije, koja je predmet Zakona o udruženom radu nije upuštao,
predpostavljajući da će se u odnosu na to pitanje primjenjivatiZakon o udruženog radu neposredno, ili je pak naznačio postupak
samoupravnog reguliranja određenih pitanja putem samoupravnih
sporazuma i društvenih dogovora, kojima bi se postigliZakonom o šumama utvrđeni ciljevi.


Od prihvaćanja Prijedloga za donošenje zakona o šumama
po Saboru SRH do donošenja zakona prošlo je 13 mjeseci. U
svim fazama procedure donošenja ovoga zakona vladala je značajna
aktivnost i veoma velik interes svih društveno-političkihstruktura, kao i udruženog rada iz kompleksa šumarstva i prerade
drva. Održani su brojni sastanci i rasprave na temu Zakona
o šumama na području čitave Republike, gdje su istaknute
mnoge primjedbe, prijedlozi i sugestije na pojedine tekstove i
sadržaje u svim fazama procedure, uključujući i završne rasprave


o Prijedlogu zakona na održanim skupovima na terenu, organima
Izvršnog vijeća, Izvršnom vijeću Sabora, saborskim odborima
i komisijama, kao i na saborskim vijećima.
Brojne rasprave o Prijedlogu zakona dale su i znatan brojpredloženih amandmana na odredbe Prijedloga zakona, koji su
gotovo u cijelosti prihvaćeni ili pak usaglašeni sa njihovim podnosiocima,
odnosno u proceduri usaglašavanja između saborskih
vijeća. Na taj način je omogućeno da Zakon o šumama bude
prihvaćen od strane sva tri saborska vijeća, koja su o njemuvodila raspravu na odvojenim sjednicama 20. travnja 1911. godine.


2. Osnovne odrednice Zakona o sumama
Na ovome mjestu osvrćemo se samo na njegove najznačajnije
odrednice i to uglavnom na one koje predstavljaju novine
u odnosu na dosadašnje reguliranje ove materije, uz najneophodniji
komentar.


2.1 Opće odredbe
— Polazeći od ustavne kategorije šuma i šumskog zemljišta,
kao dobra od općeg interesa, ustanovljuje se specifičnost ovogaprirodnog dobra i utvrđuje da šume predstavljaju posebne prirodne
i gospodarske uvjete rada.
Ova odredba je značajna radi ostvarivanja određenih pravas naslova gospodarenja i upravljanja šumama kao prirodnim dobrima
od strane organizacija udruženog rada, kada one predstavljaju
uvjete rada ovih organizacija, što na određen način
regulira Zakon o udruženom radu i ovaj zakon (pravo na naknadu).




ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 9     <-- 9 -->        PDF

ZAKON O ŠUMAMA SR HRVATSKE


Uvodna riječ


1. Općenito o donošenju zakona
Ustavni zakon za provođenje Ustava SRH obvezao je nadležne
republičke organe da u okviru svojih ovlaštenja odredbe
dosadašnjih zakona usklade s Ustavom do kraja 1976. godine.
Obzirom na obimnost ovih poslova, ovaj rok je produžen do


31. VII. 1911. godine.
Materija o šumama i šumskom zemljištu do sada je bila
uređena odredbama Osnovnog zakona o šumama (Službeni list
br. 26/65) koji je preuzet i primjenjivao se kao republički zakon
(točka 59. čl. 1. Zakona o preuzimanju saveznih zakona kojima
se uređuju odnosi o kojima po ustavnim amandmanima XX do
XLI na Ustav SFRJ odlučuju republike) i odredbama Zakona


o šumama (Narodne novine, broj 19161 i 28/61).
Budući se radi o materiji, čije utvrđivanje u cjelini spada
u prava i dužnosti Republike, zauzeto je stajalište da se odnosi
na tom području jedinstveno urede donošenjem novoga Zakona


o šumama. Pored toga, a s obzirom na iskustva iz dosadašnjeprimjene, postojali su razlozi da se pojedine odredbe postojećihzakonu izmjene i dopune, kao i da se za određene odnose predvide
nova rješenja. Ovo se osobito odnosi na ustavnu pozicijušuma kao dobra od općeg interesa, općekorisne funkcije šuma,
jednostavnu i proširenu biološku reprodukciju, utvrđivanje šumsko-
gospodarskih područja i užih područja šuma na kršu, gospodarenje
sumarnu s posebnim naglaskom rta njihovu zaštitu, itnovinskopravne
i materijalno financijske odnose, kao i na još neka
značajna pitanja iz domene samoupravnog organiziranja udruženog
rada u skladu sa posebnim uvjetima gospodarenja i upravljanja
šumama kao dobrom od općeg i posebnog društvenoginteresa.
Aktivnost na pripremama za donošenje novog Zakona o šumama
trajala je preko 5 godina. Ovo je veoma dugo vremensko
razdoblje, a naročito u našem dinamičnom razvoju, što je iziskivalo
potrebu stalnoga mijenjanja pojedinih polazišta i njihovo
usuglašavanje sa brojnim propisima, koji su u međuvremenu
donošeni.


Osim Ustava, ovdje treba posebno istaknuti Zakon o udruženom
radu, koji zadire u sve pore društvenog života i rada,
s posebnim utjecajem na udruženi rad u svim djelatnostima,
pa tako i u šumarstvu. Zakon o šumama usklađivan je s ovim




ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 34     <-- 34 -->        PDF

4. izvedbu radova na preventivnoj zaštiti šuma od požara (čišćenje
šuma, prosjeke i osmatračnice);
5. izradu programa za gospodarenje šumama za uža područja krša
(radovi na uređivanju šuma).
Ćlan 78.


Statutom Samoupravne interesne zajednice, u skladu sa samoupravnim
sporazumom o njezinu osnivanju, utvrđuju se osobito:


1. poslovi od zajedničkog interesa za njezine članove;
2. zadaci organizacija;
3. način odlučivanja;
4. broj delegata u skupštini zajednice, način njihovog izbora, vrijeme
trajanja njihovog mandata, njihova prava, dužnosti i odgovornost
te način njihova opoziva;
5. organi koje bira skupština, njihova prava, dužnosti i odgovornost,
način izbora i opoziva i vrijeme trajanja mandata;
6. način ostvarivanja unutrašnje kontrole nad radom svojih organa;
7. način obavještavanja javnosti o svom radu;
8. način ostvarivanja programa rada iz člana 77. ovoga zakona;
9. način obavljanja stručnih, administrativnih i drugih poslova za
svoje potrebe.
Statut Samoupravne interesne zajednice potvrđuje skupština zajednice
općina njenog sjedišta uz prethodno pribavljeno mišljenje ostalih
skupština zajednica općina na području krša.


Član 79.
Poslovima Samoupravne interesne zajednice upravlja skupština zajednice,
koju čine delegati članova.
Skupština Samoupravne interesne zajednice:


1. donosi sastut i druge opće akte;
2. donosi program rada;
3. razmatra stanje i poduzima mjere za usklađivanje međusobnih
interesa članova;
4. utvrđuje financijski plan i donosi završni račun;
5. obavlja i druge poslove utvrđene zakonom, samoupravnim sporazumom
o osnivanju i statutom.
Član 80.


Radi osiguravanja sredstava za zadatke iz člana 77. ovoga zakona,
članovi Samoupravne interesne zajednice udružuju sredstva plaćanjem
doprinosa iz dohotka.


Visinu sredstava doprinosa utvrđuju članovi Samoupravne interesne
zajednice samoupravnim sporazumom u skladu s potrebama za
ostvarivanje programa rada iz člana 77. ovoga zakona.


Član 81.


Ako se u Samoupravnoj interesnoj zajednici ne donese program
rada, odluka o visini sredstava doprinosa ili odluka o nekom drugom
pitanju bitnom za rad zajednice, skupštine zajednica općina na području
krša donijet će suglasno odluku o privremenom rješenju takvog pitanja.


Samoupravna interesna zajednica dužna je donijeti program rada
ili drugu odluku najkasnije u roku šest mjeseci od dana stupanja na
snagu odluke skupština zajednica općina iz stava 1. ovoga člana.




ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 33     <-- 33 -->        PDF

1. organizacije udruženog rada za osiguranje stručne službe, za čuvanje
šuma, za poduzimanje mjera zaštite šuma od biljnih bolesti i
štetnika (dio radova jednostavne biološke reprodukcije šuma) te za
zaštitu šuma od požara — iz sredstava koja ostvaruju gospodarenjem
šumama;
2. skupština opčine za radove na pošumljavanju krša i provođenje
mjera zaštite šuma od požara kao i za održavanje šuma ako nedostaju
sredstva organizacija udruženog rada iz točke 1. ovoga člana na području
općine;
3. Republika za radove na pošumljavanju goleti i krša i zaštitu
šuma od požara u dijelu programa za gospodarenje šumama;
4. Samoupravna interesna zajednica za unapređivanje šuma na području
krša za radove i zadatke određene ovim zakonom i društvenim
dogovorom na području krša.
Član 74.


Šumski požari na području krša smatraju se elementarnim nepogodama,
ako mogu ugroziti živote ljudi ili prouzrokovati štetu odnosno
štetne posljedice većeg opsega bez obzira na visinu stvarne štete.


Član 75.


Odredbe člana 9. do 67. ovoga zakona odgovarajuće se primjenjuju
i na šume i šumska zemljišta na području krša.


IV. SAMOUPRAVNA INTERESNA ZAJEDNICA
ZA UNAPREĐIVANJE ŠUMA NA PODRUČJU KRŠA
Član 76.


Radi unapređivanja i zaštite šuma na području krša i njihovih
općekorisnih funkcija te radi ostvarivanja zajedničkih interesa i usklađivanja
rada radnika u organizacijama udruženog rada koje gospodare
šumama i šumskim zemljištima na području krša s interesima radnih
ljudi u djelatnostima ugostiteljstva, turizma, lovstva, trgovine, industrije
za preradu drveta i prekomjernih zagađivača atmosfere, poljoprivrede,
vodoprivrede i elektroprivrede osniva se Samoupravna interesna
zajednica za unapređivanje šuma na području krša (u daljem
tekstu: Samoupravna interesna zajednica).


Samoupravnu interesnu zajednicu osnivaju samoupravnim sporazumom
organizacije udruženog rada u djelatnostima iz stava 1. ovoga
člana.


Samoupravni sporazum iz stava 2. ovoga člana zaključen je kad ga
prihvati većina organizacija udruženog rada u djelatnostima iz stava


1.
ovoga člana.
Ako organizacije udruženog rada iz stava 1. ovoga člana ne zaključe
samoupravni sporazum o osnivanju Samoupravne interesne zajednice
ili ga ne prihvati većina, skupštine zajednica općina na području krša
donijet će suglasno odluku o osnivanju Samoupravne interesne zajednice,
o njenom sjedištu, o načelima za organizaciju i za međusobne
odnose u njoj i propisati obvezu plaćanja doprinosa.


Član 77.


Samoupravna interesna zajednica usklađuje međusobne interese
svojih članova i na osnovi svog programa rada brine se osobito za:


1. biološku reprodukciju šuma;
2. pošumljavanje šumskih površina uništenih požarom;
3. suzbijanje biljnih bolesti i štetnika većih razmjera;


ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 32     <-- 32 -->        PDF

III. SUME I ŠUMSKA ZEMLJIŠTA NA PODRUČJU KRŠA
Član 68.


Gospodarenje šumama i šumskim zemljištima na području krša
zasniva se, pretežno, na korištenju njihovih općekorisnih funkcija.


Šume i šumska zemljišta na području krša prostiru se u općinama:
Benkovac, Biograd na moru, Brač, Buje, Buzet, Cres-Lošinj, Drniš,
Dubrovnik, Gračac, Hvar, Imotski, Knin, Korčula, Krk, Labin, Lastovo,
Makarska, Metković, Obrovac, Omiš, Opatija, Pag, Pazin, Ploče, Poreč,
Pula, Rab, Rovinj, Sinj, Split, Šibenik, Trogir, Vis, Vrgorac i Zadar
te dijelovima općina: Crikvenica, Donji Lapac, Gospić, Rijeka, SenjTitova Korenica koji nisu obuhvaćeni šumskogospodarskim područjima.


Član 69.


Unutar područja krša iz člana 68. ovoga zakona utvrdit će se uža
područja na kojima će se šumama i šumskim zemljištima gospodariti
vodeći računa o posebnim prilikama, odnosima i potrebama.


Uža područja iz stava 1. ovoga člana utvrđuju se i mijenjaju društvenim
dogovorom koji zaključuju skupštine zajednica općina, skupštine
općina, privredne komore, poslovne zajednice za šumarstvo i regionalni
sindikati radnika šumarstva i prerade drva.


Član 70.
Užim područjem šuma i šumskih zemljišta na području krša gospodari
jedna šumskogospodarska organizacija.
Šumskogospodarsku organizaciju iz stava 1. ovoga člana osniva
skupština općine i njezina suglasnost je potrebna za statusne promjene
šumskogospodarske organizacije.
Društvenim dogovorom iz stava 2. člana 69. ovoga zakona može
se utvrditi da se šume i šumska zemljišta koja se prostiru u dijelovima
općina iz stava 2. člana 68. ovoga zakona daju na gospodarenje šumskogospodarskoj
organizaciji koja gospodari susjednim šumskogospodarskim
područjem.
Član 71.
Za gospodarenje šumama i zaštitu šuma na području krša izrađuje
se za svako uže područje (član 69. stav 1) program za gospodarenje šumama
na osnovi kojeg se utvrđuje visina potrebnih financijskih sredstava
za izvođenje radova i provođenje mjera utvrđenih u programu.
Program iz stava 1. ovoga člana donosi šumskogospodarska organizacija
koja gospodari tim područjem, a odobrava ga općinska skupština
odnosno općinske skupštine sporazumno.
Ako struktura šuma na užem području krša zahtijeva podjelu na
gospodarske jedinice, program za gospodarenje šumama razrađuje se
po gospodarskim jedinicama.


Član 72.


Sredstva za biološku reprodukciju i zaštitu šuma od požara na
području krša osiguravaju organizacije udruženog rada koje gospodare
šumama i šumskim zemljištima na tom području, općine, Republika
i Samoupravna interesna zajednica za unapređivanje šuma na
području krša na osnovi zaključenog društvenog dogovora i usvojenog
programa za gospodarenje šumama.


Član 73.


Društvenim dogovorom iz člana 72. ovoga zakona utvrđuje se visina
učešća sudionika u osiguranju sredstava, način i mjere za provođenje
programa za gospodarenje šumama te obaveze i društvena odgovornost
sudionika društvenog dogovora za ostvarivanje dijela programa za gospodarenje
šumama za koji osiguravaju sredstva, i to:




ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 31     <-- 31 -->        PDF

Clan 63.


Za arondaciju i komasaciju šuma i šumskog zemljišta obuhvaćenih
šumskogospodarskim područjem potrebno je prethodno pribaviti
suglasnost Izvršnog vijeća Sabora, a za šume i šumska zemljišta
na užem području krša potrebna je suglasnost skupštine zajednice
općina.


Član 64.


U postupku arondacije i komasacije šuma i šumskog zemljišta
može se izvršiti zamjena šuma i šumskog zemljišta poljoprivrednim
zemljištem i obratno, kao i zamijeniti šume i šumsko zemljište u društvenom
vlasništvu za šume i šumsko zemljište na koja postoji pravo
vlasništva.


12. OSIGURANJE SREDSTAVA ZA REPRODUKCIJU ŠUMA
Član 65.


Sredstva za reprodukciju šuma osigurava se za ukupni obim radova
predviđenih šumskogospodarskom osnovom područja odnosno
programom za gospodarenje šumama.


Osnovne organizacije udruženog rada u sastavu šumskogospodarske
organizacije i druge društvene pravne osobe koje gospodare šumama
i šumskim zemljištima u društvenom vlasništvu obračunavaju i izdvajaju
sredstva za reprodukciju šuma iz ukunnog prihoda ostvarenog na
osnovi vrijednosti posječenih i prodanih drvnih proizvoda.


Visina sredstava koja se izdvaja za reprodukciju šuma u društvenom
vlasništvu utvrđuje se zakonom.


Sredstva izdvojena na osnovi stava 2. ovoga člana, nakon podmirenja
troškova jednostavne biološke reprodukcije šuma, mogu se koristiti
i za izgradnju šumskih prometnica neophodnih za izvođenje radova
jednostavne biološke reprodukcije određene šumskogospodarskom
osnovom područja.


Član 66.


Samoupravnim sporazumom o udruživanju osnovnih organizacija
udruženog rada u šumskogospodarsku organizaciju utvrđuje se udruživanje
sredstava izdvojenih na osnovi člana 65. ovoga zakona za radove
jednostavne biološke reprodukcije šuma određene šumskogospodarskom
osnovom područja.


Šumskogospodarske organizacije dužne su samoupravnim sporazumom
odrediti jedinstveni način utvrđivanja vrijednosti radova na
reprodukciji šuma.


13. UTVRĐIVANJE I KORIŠTENJE DIJELA DOHOTKA KOJI JE
REZULTAT RADA U IZUZETNO POVOLJNIM PRIRODNIM UVJETIMA
ILI IZUZETNIH POGODNOSTI NA TRŽIŠTU ILI DRUGIH IZUZETNIH
POGODNOSTI
Član 67.


Dio dohotka koji je rezultat rada u izuzetno povoljnim prirodnim
uvjetima ili izuzetnih pogodnosti na tržištu ili drugih izuzetnih pogodnosti
u stjecanju dohotka osnovne organizacije udruženog rada u djelatnosti
šumarstva utvrđuju i koriste na način propisan zakonom.




ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 30     <-- 30 -->        PDF

Clan 57.


Izuzetno, u slučaju utvrđivanja ili mijenjanja šumskogospodarskog
područja iz člana 14. ovoga zakona kad dolazi do prenošenja
prava korištenja s jedne šumskogospodarske organizacije na drugu,
raniji nosilac prava korištenja nema pravo na naknadu za šumu i
šumsko i drugo zemljište.


Član 58.
Organizacije udruženog rada, druge društvene pravne osobe i
građani čija šuma je proglašena zaštitnom šumom odnosno šumom
s posebnom namjenom, ako se tim proglašenjem ograničuje njihovo
pravo u pogledu šuma i šumskog zemljišta, imaju pravo na naknadu
u iznosu za koji su im umanjeni prihodi iz te šume odnosno povećani
troškovi njezinog održavanja.


Ako se naknada prema stavu 1. ovoga člana ne utvrdi sporazumno,
o njoj odlučuje nadležni sud.


Član 59.
U slučaju ustanovljenja prava služnosti u šumi ili na šumskom
zemljištu (izgradnja vodovoda, kanalizacije, plinovoda, električnih vodova
i si.), u postupku propisanom zakonom, naknada se utvrđuje u
iznosu za koji je uslijed ustanovljene služnosti smanjena vrijednost
šume ili šumskog zemljišta i umanjena proizvodnja drvne mase.
Izbor trase i način i vrijeme sječe šume radi izgradnje dalekovoda
ili sličnih objekata u šumi sporazumno utvrđuju investitor i
organizacija udruženog rada odnosno organ koji gospodari šumom.
Ako ne dođe do sporazuma iz stava 2. ovoga člana, izbor trase i
način i vrijeme sječe šume utvrđuje općinski organ uprave nadležan
za poslove šumarstva.
Iznimno od odredbe stava 1. ovoga člana, investitor za izgradnju
vodovoda i organizacija udruženog rada odnosno organ koji gospodari
šumom ili šumskim zemljištem mogu ugovoriti da investitor nije
dužan plaćati naknadu ako izgradi potrebne uređaje koje organizacija
udruženog rada odnosno organ koji gospodari šumom ili šumskim
zemljištem može koristiti za zaštitu šume od požara.


Član 60.


Zemljište u društvenom vlasništvu i vlasništvu građana može se
privremeno zauzeti za prijevoz i smještaj šumskih proizvoda, ako to
nije moguće obaviti na drugi način ili bi drugi način bio nerazmjerno
skuplji.


Ustanovljenje privremenog zauzimanja zemljišta i visina naknade
utvrđuje se u postupku propisanom zakonom.
Ako se privremenim zauzimanjem nanese šteta, osim naknade
plaća se i iznos štete.
Član 61.


Građani i pravne osobe koje oštete šumu dužni su naknaditi štetu
prema šumsko-odštetnom cjeniku. Cjenik donosi orgarizacija udruženog
rada koja gospodari šumom, a odobrava ga općinska skupština.
Za šume kojima ne gospodare organizacije udruženog rada šumsko-
odštetni cjenik donosi skupština općine.


Cjenik iz stava 1. ovoga člana donosi se u okviru propisanih
mjerila.


11. ARONDACIJA I KOMASACIJA ŠUMA
Član 62.
Arondacija i komasacija šuma i šumskog zemljišta u društvenom
vlasništvu i vlasništvu građana provodi se prema odredbama Zakona


o arondaciji i Zakona o komasaciji zemljišta, ako ovim zakonom nije
drukčije određeno.


ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 29     <-- 29 -->        PDF

ćina odnosno organizacija udruženog rada može podnijeti tužbu za
poništenje ugovora. Uz zahtjev za poništenje ugovora općina odnosno
organizacija udruženog rada postavit će i zahtjev da joj se odgovarajuća
šuma odnosno šumsko zemljište proda ili dade u zakup po
cijeni odnosno zakupnini uz uvjete iz ugovora čije se poništenje traži.


Ako vlasnik šume i šumskog zemljišta proda ili dade u zakup
šumu odnosno šumsko zemljište, a da ih prethodno nije ponudio na
prodaju ili u zakup prema odredbama člana 52. ovoga zakona, takav
je ugovor ništav.


Tužbu u slučaju iz stava 1. ovoga člana općina odnosno organizacija
udruženog rada može podići u roku godine dana od dana saznanja
o zaključenju ugovora, a najkasnije u roku tri godine od dana
zaključenja ugovora.


Nadležni općinski organ uprave ne može izvršiti ovjeru potpisa
na ugovoru, a sud ne može izvršiti prijenos prava vlasništva odnosno
upis prava zakupa na osnovi ugovora, dok se ne utvrdi da je učinjena
ponuda općini prema stavu 2. članu 52 ovoga zakona i da je istekao
rok od 30 dana od dana učinjene ponude.


Član 55.


Prava šumskogospodarske i druge organizacije udruženog rada u
pogledu šuma i šumskog zemljišta oduzimaju se u slučajevima izdvajanja
iz šumskogospodarskog područja na osnovi člana 15. ovoga
zakona ili ograničuju u slučajevima proglašenja šume za zaštitnu odnosno
za šumu s posebnom namjenom, osnivanjem služnosti u šumi
ili na šumskom zemljištu i privremenim zauzimanjem šumskog zemljišta.


Za oduzeta ili ograničena prava u pogledu šuma i šumskih zemljišta
šumskogospodarske organizacije i druge organizacije udruženog
rada imaju pravo na naknadu, kojom se osigurava da uvjeti rada ne
budu pogoršani, u skladu s ovim zakonom.


Naknadu daje pravna osoba na koju se vrši prijenos prava korištenja
ili na čiji zahtjev odnosno u čiju korist je ograničeno određeno
pravo u pogledu šuma i šumskih zemljišta.


Sredstva naknade dobivena za oduzeta ili ograničena prava u pogledu
šuma i šumskih zemljišta, šumskogospodarska i druga organizacija
udruženog rada, može koristiti samo u svrhu reprodukcije
šuma.


Član 56.


Naknada za oduzeto pravo korištenja šumom i šumskim zemljištem
određuje se u iznosu vrijednosti šume i šumskog zemljišta utvrđene
procjenom u vrijeme prijenonsa, a pod uvjetom iz stava 2.
člana 55. ovoga zakona.


Ako se pravo korištenja šumom i šumskim zemljištem oduzima
radi iskorištavanja u druge namjene, šumskogospodarska organizacija
ima pravo da prethodno iskoristi drvnu masu te šume s tog
zemljišta, a naknada se određuje prema odredbi stava 1. ovoga člana
umanjena za vrijednost iskorištene drvne mase.


Naknada za oduzeto šumsko zemljište daje se u novcu ukoliko
ju nije moguće dati u drugom zemljištu pogodnom za podizanje i
gospodarenje šumom.


Ako se šumsko zemljište izdvaja prema odredbi točke 1. stava 1.
člana 15. ovoga zakona za građenje objekata za zaštitu od poplava
za koje je Republika utvrdila opći interes i odobrila program izgradnje,
naknada se određuje prema Zakonu o vodama.


Ako se naknada iz ovoga člana ne utvrdi sporazumno, o njoj odlučuje
nadležni sud.




ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 28     <-- 28 -->        PDF

10. IMOVINSKO PRAVNI ODNOSI
Član 49.


Šume i šumska zemljišta u društvenom vlasništvu ne mogu se
otuđivati iz društvenog vlasništva, osim u slučajevima predviđenim
ovim zakonom (arondacija, komasacija).


Na šumama i šumskom zemljištu u društvenom vlasništvu ne
može se steći pravo vlasništva dospjelošću.


Član 50.


Zabranjeno je i kažnjivo samovlasno zauzimanje šuma i šumskih
zemljišta u društvenom vlasništvu.


Član 51.


Šume i šumska zemljišta u društvenom vlasništvu, izuzev šuma
i šumskih zemljišta obuhvaćenih šumskogospodarskim područjem ili
užim područjem krša, mogu se prenositi na drugu društvenu pravnu
osobu bez naknade ili uz naknadu.


Promet šumama i šumskim zemljištem na koje postoji pravo
vlasništva obavlja se prema općim propisima o prometu zemljišta,
ako ovim zakonom nije drukčije određeno.


Član 52.


U slučaju prodaje ili davanja u zakup šume ili šumskog zemljišta
na koje postoji pravo vlasnEštva, organizacije udruženog rada koje
gospodare šumama i šumskim zemljištima imaju prvenstveno pravo
kupnje odnosno uzimanja u zakup tih šuma i šumskih zemljišta.


Vlasnik šume i šumskog zemljišta iz stava 1. ovoga člana podnosi
općini pismenu ponudu u kojoj mora navesti podatke o šumi i šumskom
zemljištu (broj katastarske čestice, površinu i lokaciju), cijenu
i ostale uvjete pod kojima je voljan tu šumu odnosno šumsko zemljište
prodati ili dati u zakup.


Nadležni općinski organ uprave obavještava o ponudi iz stava 2.
ovoga člana organizacije udruženog rada koje gospodare šumama i
šumskim zemljištima na području općine te utvrđuje rok do kojeg se


o ponudi moraju izjasniti.
Član 53.


Vlasnik šume ili šumskog zemljišta ne može prodati odnosno
dati u zakup šumu odnosno šumsko zemljište iz stava 2. člana 52.
ovoga zakona drugoj osobi dok se o njegovoj ponudi ne izjasni općinska
skupština odnosno organ koji ona ovlasti ili zainteresirana
organizacija udruženog rada.


Ako se organ ili organizacija udruženog rada iz stava 1. ovoga
člana ne izjasni o ponudi unutar roka od 30 dana od dana kad je
učinjena ponuda, smatrat će se da ponuda nije prihvaćena te ponudilac
tu šumu odnosno šumsko zemljište može prodati ili dati u zakup
drugoj osobi, ali ne uz povoljniju cijenu ili uvjete. Ako vlasnik
ne proda odnosno ne da u zakup šumu ili šumsko zemljište drugoj
osobi u roku godine dana od isteka roka za prihvat ponude, dužan
je u slučaju prodaje ili davanja u zakup ponovno postupiti po odredbama
člana 52. ovoga zakona.


Član 54.


Ako vlasnik šume ili šumskog zemljišta proda ili dade u zakup
šumu ili šumsko zemljište po povoljnijoj cijeni odnosno zakupnini
ili pod povoljnijim uvjetima od onih koji su navedeni u ponudi, op


242




ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 35     <-- 35 -->        PDF

V. ISKORIŠTAVANJE SIROVINA
ZA PRIMARNU PRERADU DRVETA
Clan 82.


Prije razmatranja i donošenja elaborata o društvenoj i ekonomskoj
opravdanosti osnivanja radne organizacije za primarnu preradu
drveta, osnivač je dužan pribaviti mišljenje Privredne komore Hrvatske
o mogućnostima opskrbe potrebnom drvnom masom s područja
Republike.


Osnivač je dužan pribaviti mišljenje iz stava 1. ovoga člana i u slučaju
izgradnje novog dijela radne organizacije, proširenja njezine djelatnosti
ili povećanja kapaciteta.


VI. NADZOR
Clan 83.


Nadzor nad primjenom ovoga zakona i propisa donesenih na osnovi
njega obavljaju općinski organi nadležni za poslove šumarske
inspekcije, organi zajednica općina nadležni za poslove šumarske inspekcije
i Inspektorat za šumarstvo i lovstvo (u daljem tekstu: Republički
šumarski inspektorat).


Član 84.
Poslove šumarske inspekcije obavlja šumarski inspektor.


Član 85.


Općinski organ nadležan za poslove šumarske inspekcije obavlja
neposredno poslove nadzora, ako pojedini poslovi nisu stavljeni u nadležnost
organa inspecije za šumarstvo širih društveno-političkih zajednica.


Općinski inspektor za šumarstvo ovlašten je:


1. nadzirati neposrednu provedbu odredaba šumskogospodarske
osnove u dijelu šumskogospodarskog područja, osnova gospodarenja
gospodarskim jedinicama, programa za gospodarenje šumama, provedbenih
planova i godišnjih planova gospodarenja;
2. pregledati sve šumske radove, objekte, uređaje i naprave, kao i
sva mjesta gdje se drvo siječe, uskladištava, prerađuje, izvozi iz šume
ili stavlja u promet te sredstva u kojima se drvo prevozi;
3. pregledati šumskogospodarsku osnovu područja, osnove gospodarenja
gospodarskim jedinicama, programe za gospodarenje šumama,
godišnje planove gospodarenja, samoupravne opće akte, poslovne knjige
i druge isprave koje se odnose na gospodarenje i upravljanje šumama
i šumskim zemljištima;
4. zahtijevati podatke i obavijesti o izvršenim radovima na reprodukciji
i iskorištavanju šuma, o sredstvima i postupcima koji se primjenjuju
na uređivanju šuma, o stručnim službama, kao i druge podatke,
radi utvrđivanja da li je gospodarenje šumama i šumskim zemljištima
u skladu s odredabama ovoga zakona i propisa donesenih na
osnovi njega;
5. nadzirati kako se provodi utvrđivanje zdravstvenog stanja šuma
i mjere za suzbijanje biljnih bolesti i štetnika i narediti provođenje
određenih mjera, ako utvrdi da se organizacija koja gospodari šumama
ili vlasnik šume ne pridržavaju propisa i naređenih mjera za zdravstvenu
zaštitu šuma;


ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 36     <-- 36 -->        PDF

6. nadzirati kako se provode mjere osiguranja zaštite šume od
požara i narediti provođenje određenih mjera, ako utvrdi da se organizacija
koja gospodari šumama ili vlasnik šume ne pridržava propisa
odnosno naređenih mjera za zaštitu šuma od požara;
7. nadzirati provođenje i drugih mjera za zaštitu šuma određenim
ovim zakonom (osiguranje šumskog reda, neposrednog čuvanja šume
i dr.) ili propisa donesenih na osnovi njega;
8. obustaviti krčenje šume, sječu šume i druge radnje koje nisu
u skladu s odredbama ovoga zakona i propisa donesenih na osnovi
njega;
9. privremeno oduzeti bespravno posječeno drvo i ostale dijelove
stabla kao i druge bespravno prisvojene ili proizvedene šumske proizvode;
10. privremeno oduzeti šumske proizvode četinjača koje nisu okorane
ili prskane, a za koje je koranje ili prskanje propisano;
11. narediti provedbu radova određenih šumskogospodarskom osnovom
područja, osnovom gospodarenja gospodarskom jedinicom odnosno
programom za gospodarenje šumama čije neizvršenje bi prouzročilo
štetne posljedice;
12. narediti privremene mjere za sprečavanje štete u hitnom slučaju
u kojem bi nastupila šteta za opći interes;
13. obavijestiti nadležne organe o zapaženim nepravilnostima i tražiti
njihovo postupanje, ako sam nije ovlašten neposredno postupiti;
14. prikupiti potrebne podatke i obavještenja od odgovornih osoba,
svjedoka, vještaka i drugih osoba;
15. poduzeti i druge mjere i radnje za koje je ovlašten drugim propisima.
Clan 86.
Organ zajednice općina nadležan za poslove šumarske inspekcije,
osim poslova određenih drugim propisima, nadzire:


1. provođenje šumskogospodarskih osnova područja;
2. usklađenost osnova gospodarenja gospodarskih jedinica sa šumskogospodarskim
osnovama područja.
Član 87.
Republički šumarski inspektorat, osim poslova određenih drugim
propisima:


1. prati i nadzire provođenje mjera i radova propisanih šumskogospodarskim
osnovama područja i programima za gospodarenje šumama;
2. nadzire da li se zaštitnim šumama i šumama s posebnom namjenom
gospodari u skladu sa svrhom radi koje su takvima proglašene;
3. prati i nadzire poduzete mjere preventivne zdravstvene zaštite
šuma propisane šumskogospodarskim osnovama područja i programima
za gospodarenje šumama;
4. nadzire da li se sredstva naknade za oduzeta ili ograničena
prava u pogledu šuma i šumskih zemljišta koriste u skladu s određenom
namjenom;
5. vodi službene podatke o povredama odredaba ovoga zakona i
drugih propisa iz oblasti šumarstva.
Clan 88.


Organizacije udruženog rada, druge društvene pravne osobe i građani,
čiji rad podleži nadzoru šumarskog inspektora dužni su mu omogućiti
obavljanje nadzora i pružiti potrebne podatke i obavještenja.


Clan 89.
Šumarski inspektor donosi rješenje o upravnoj, mjeri kad je za
to ovlašten ovim zakonom.


250




ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 37     <-- 37 -->        PDF

Žalba protiv rješenja iz stava 1. ovoga člana ne zadržava izvršenje
rješenja.


Šumarski inspektor, protiv čijeg rješenja je izjavljena žalba, može
odgoditi izvršenje rješenja ako bi prouzrokovalo opasnost po ljude ili
štetu koja bi se teško mogla popraviti.


Član 90.


Šumarski inspektor mora imati završen šumarski fakultet, položen
stručni ispit za šumarskog inspektora i najmanje pet godina radnog
iskustva na poslovima u oblasti šumarstva.


Šumarski inspektor dužan je pri obavljanju svoje dužnosti imati
legitimaciju kojom se dokazuje njegovo svojstvo šumarskog inspektora.


VII. KAZNENE ODREDBE
Član 91.


Novčanom kaznom od 50.000 do 1,000.000 dinara kaznit će se za
privredni prijestup organizacija udruženog rada ili druga društvena
pravna osoba:


1. ako ne izvrši pošumljavanje u određenom roku (član 10);
2. ako gospodari šumskogospodarskim područjem protivno šumskogospodarskoj
osnovi odnosno ne izvršava radnje ili mjere određene
šumskogospodarskom osnovom područja (član 24);
3. ako gospodari gospodarskom jedinicom protivno osnovi gospodarenja
gospodarskom jedinicom odnosno ne izvršava mjere ili radnje
određene osnovom gospodarenja gospodarskom jedinicom (član 26);
4. Ako počini ili dozvoli pustošenje šume, oštećivanje ili podbjeljivanje
stabala, krčenje ili čistu sječu šume protivno odredbama
stava 1. i 2. člana 38. ovoga zakona;
5. ako zemljište na kojem je izvršeno krčenje ili čista sječa ne
koristi u svrhu radi koje je izdana dozvola (član 41. stav 1);
6. ako sredstva naknade dobivena za oduzeta ili ograničena prava
u pogledu šuma i šumskih zemljišta ne koristi u svrhu reprodukcije
šuma (član 55. stav 4);
7. ako prilikom izgradnje dalekovoda ili sličnih objekata u šumi
odredi trase dalekovoda odnosno sličnog objekta, način ili vrijeme
sječe šume protivno odredbi stava 2. člana 59. ovoga zakona;
8. ako ne obračunava i ne izdvaja sredstva za reprodukciju šuma
(član 65. stav 2);
9. ako sredstva za reprodukciju šuma koristi protivno odredbi člana
66. ovoga zakona;
10. ako u određenom roku ne podnese nadležnom organu na odobrenje
šumskogospodarsku osnovu područja ili ne uskladi postojeće
osnove gospodarenja gospodarskim jedinicama (član 105).
Za privredni prijestup iz stava 1. ovoga člana kaznit će se i odgovorna
osoba u organizaciji udruženog rada ili drugoj pravnoj osobi
novčanom kaznom od 3000 do 30.000 dinara.


Ako su privrednim prijestupom iz stava 1. ovoga člana prouzrokovane
osobito teške posljedice, može se organizaciji udruženog rada
ili drugoj društvenoj pravnoj osobi izreći kazna do deseterostrukog
iznosa učinjene štete odnosno neizvršene obaveze.


"""´ ~m$5W


Član 92.


Novčanom kaznom od 30.000 do 500.000 dinara kaznit će se privredni
prijestup organizacija udruženog rada ili druga društvena pravna osoba:




ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 38     <-- 38 -->        PDF

1. ako u određenom roku ne obavi redovnu ili izvanrednu reviziju
šumskogospodarske osnove područja (član 25);
2. ako gospodari šumskogospodarskim područjem protivno godišnjem
planu gospodarenja odnosno ne izvršava radnje ili mjere određene
godišnjim planom gospodarenja (član 27);
3. ako gospodari šumama i šumskim zemljištima u društvenom
vlasništvu izvan šumskogospodarskog područja i izvan užeg područja
krša protivno programu za gospodarenje šumama odnosno ne izvršava
radnje ili mjere određene programom za gospodarenje šumama član 31);
4. ako ne poduzme mjere za zaštitu šuma ili ne organizira stalnu
službu za nadzor i utvrđivanje zdravstvenog stanja šuma ili ne poduzima
redovne preventivne ili represivne mjere za suzbijanje biljnih
bolesti i štetnika (član 37);
5. ako počini ili dozvoli sječu stabala u mladim sastojinama i kulturama,
odsjecanje grana, dijelova grana ili kresanje lisnika (član 38.
stav 2);
6. ako u šumi, na šumskom zemljištu ili na zemljištu u neposrednoj
blizini šume loži otvorenu vatru ili pali drveni ugljen protivno odredbama
člana 45. ovoga zakona;
7. ako podigne vapnaru, poljsku ciglanu ili drugi objekt s otvorenim
ognjištem protivno odredbama stava 1. člana 46. ovoga zakona;
8. ako gospodari užim područjem krša protivno programu za gospodarenje
šumama odnosno ne izvršava radnje ili mjere određene programom
za gospodarenje šumama (član 71);
9. ako u određenom roku ne podnese nadležnom organu na odobrenje
program za gospodarenje šumama na užem području krša
(član 105);
10. ako u određenom roku ne donese program za gospodarenje šumama
izvan šumskogospodarskog područja ili izvan užeg područja krša
(član 106);
11. ako ne obavi reviziju odnosno ne obnovi postojeće gospodarske
osnove (uređajne elaborate) gospodarskih jedinica (član 107. stav 1);
12. ako u određenom roku ne donese godišnji plan gospodarenja
gospodarskom jedinicom ili gospodari protivno planu gospodarenja
gospodarskom jedinicom odnosno ne izvršava radnje ili mjere određene
godišnjim planom gospodarenja gospodarskom jedinicom (član
107. stav 2);
13. ako gospodari protivno godišnjem planu gospodarenja odnosno
ne izvršava radnje i mjere određene godišnjim planom gospodarenja
(član 108).
Za privredni prijestup iz stava 1. ovoga člana kaznit će se i odgovorna
osoba u organizaciji udruženog rada ili u drugoj društvenoj
pravnoj osobi novčanom kaznom od 2000 do 20.000 dinara.


Član 93.


Novčanom kaznom od 20.000 do 100.000 dinara kaznit će se za prekršaj
organizacija udruženog rada ili druga društvena pravna osoba:


1. ako obavlja ili dopusti sječu stabala u šumi bez prethodne doznake
stabala (član 36. stav 1);
2. ako počini ili dozvoli sječu rijetkih vrsta drveća, pašu, brst,
žirenje, skupljanje i odvažanje šušnja, mahovine, šumskih plodova ili
drugih sporednih šumskih proizvoda ili iskorištavanje humusa, gline,
pijeska, šljunka, kamena ili smolarenje (član 38);
3. ako protivno samoupravnim općim aktima dozvoli skupljanje
šumskih plodova i drugih sporednih šumskih proizvoda ili iskorištavanje
humusa, pijeska, šljunka, kamena, smolarenje, pašu ili žirenje
(član 39. stav 1. i 3);


ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 40     <-- 40 -->        PDF

4. ako koristi šumsku cestu protivno odredbama stava 2. člana 47.
ovoga zakona;
5. ako drvo iz šume ili drvo posječeno izvan šume izvozi, prevozi,
primi na otpremu, preradu ili poliranu ili prodaje odnosno kupuje drvo
nežigosano ili bez popratnice ili grane ili dijelove grana stavlja u promet
bez popratnice (član 48. stav 1. i 2);
6. ako u svrhu protupravnog prisvajanja u šumi obori jedno ili
više stabala ili dijelove stabla, a takva radnja ne predstavlja krivično
djelo.
Za prekršaj iz točke 6. stava 1. ovoga člana u ponovljenom slučaju
može se izreći kazna zatvora u trajanju do 30 dana.


Član 96.


Novčanom kaznom od 500 do 2000 dinara kaznit će se za prekršaj
građanin:


1. ako ne izvrši pošumljavanje u određenom roku (član 10);
2. ako gospodari šumom ili šumskim zemljištem protivno programu
za gospodarenje šumama odnosno ne izvršava radnje ili mjere određene
programom za gospodarenje šumama (član 31);
3. ako u šumi posiječe stabla bez njihovog odabiranja i obilježavanja
(doznake stabala) ili posiječe stabla, grane ili dijelove grana bez
dozvole za vlastite potrebe ogrijeva (član 36. stav 1. i 2);
4. ako ne poduzme mjere radi zaštite šuma od požara i drugih
elementarnih nepogodan, biljnih bolesti ili štetnika (član 37. stav 1);
5. ako zemljište na kojem je izvršeno krčenje ili čista sječa ne
koristi u svrhu radi koje je izdana dozvola (član 41. stav 1);
6. ako u šumi ne poduzima naređene mjere zaštite (član 43. stav 2);
7. ako u šumi, na šumskom zemljištu ili na zemljištu u neposrednoj
blizini šume loži otvorenu vatru ili pali drveni ugljen protivno odredbama
člana 45. ovoga zakona;
8. ako u šumi i na udaljenosti do 200 metara od ruba šume podigne
ili dozvoli podizanje vapnare, poljske ciglane ili drugi objekt s otvorenim
ognjištem, odloži ili dozvoli odlaganje smeća ili otpadaka u šumi
(član 46. stav 1);
9. ako šumarskog inspektora onemogućuje u obavljanju nadzora
ili mu ne pruža potrebne podatke ili obavještenja (član 88);
10. ako ne postupi po rješenju šumarskog inspektora (član 89. stav
1. i 2).
Clan 97.
Kaznit će se na licu mjesta za prekršaj građanin:


1. ako u šumi napasuje stoku ili skuplja ili odvozi sušanj, mahovinu,
šumske plodove ili druge sporedne šumske proizvode (član 38),
novčanom kaznom od 200 dinara;
2. ako u šumi odlaže smeće ili otpatke (član 46. stav 1), novčanom
kaznom od 500 dinara;
3. ako stavlja u promet posječena stabla, nežigosana ili bez popratnice
ili grane ili dijelove grana bez popratnice (član 48. stav 1. i 2),
novčanom kaznom od 1000 dinara.
Novčanu kaznu na licu mjesta prema stavu 1. ovoga člana može
naplatiti šumarski inspektor.
Novčanu kaznu iz točke 3. stava 1. ovoga člana može naplatiti i
tržni inspektor.


Član 98.


Uz kaznu za počinjeni privredni prijestup iz točke 4. stava 1. člana


91. i za prekršaj iz točke 1, 2. i 5. stava 1. člana 93. ovoga zakona i
prekršaj iz točke 1, 2, 5. i 6. člana 95. ovoga zakona može se izreći za254




ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 41     <-- 41 -->        PDF

štitna mjera oduzimanja predmeta koji su upotrijebljeni ili su bili namijenjeni
za izvršenje ili su nastali izvršenjem privrednog prijestupa
odnosno prekršaja.


Uz kaznu za počinjeni privredni prijestup iz člana 91. i 92. i prekršaj
iz člana 93. i 95. ovoga zakona, može se izreći zaštitna mjera oduzimanja
imovinske koristi postignute izvršenjem privrednog prijestupa
odnosno prekršaja.


VIII. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 99.


U svrhu utvrđivanja šumskogospodarskih područja, šumskogospodarske
organizacije koje gospodare šumama i šumskim i drugim zemljištima
u društvenom vlasništvu na kontinentalnom području dužne su
dostaviti u roku četiri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga zakona
republičkom organu uprave nadležnom za poslove šumarstva
osnovne podatke prema obrascima propisanim Pravilnikom o izradi
šumskoprivrednih osnova, osnova gospodarenja i programa za unapređivanje
šuma (»Narodne novine«, broj 13/76).


Organizacije udruženog rada koje gospodare šumama i šumskim i
drugim zemljištima u društvenom vlasništvu na području općina iz
stava 2. člana 68. ovoga zakona dostavit će podatke iz stava 1. ovoga
člana u istom roku organu uprave za poslove šumarstva nadležne zajednice
općina, radi utvrđivanja užih područja krša.


Član 100.


Ako se društveni dogovori iz stava 1. člana 14. i stava 2. člana 69.
ovoga zakona ne zaključe u roku devet mjeseci od dana stupanja na
snagu ovoga zakona, Vijeće udruženog rada Sabora utvrdit će šumskogospodarska
područja, a skupštine zajednica općina utvrdit će uža područja
krša u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona.


Član 101.


Dok se ne donese zakon iz stava 3. člana 65. ovoga zakona sredstva
za reprodukciju šuma izdvajat će se i koristiti prema propisima o
amortizaciji šuma.


Član 102.


Ako se društveni dogovor o osiguranju sredstava za reprodukciju
i zaštitu šuma od požara na području krša iz člana 72. ovoga zakona
ne zaključi u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona,
zakonom će se utvrditi visina učešća društveno-političkih zajednica
i Samoupravne interesne zajednice iz člana 73. ovoga zakona o osiguranju
sredstava za biološku reprodukciju i zaštitu šuma od požara
Te odnosi od zajedničkog i općeg interesa u ostvarivanju programa za
gospodarenje šumama na području krša.


Član 103.


Ako organizacije udruženog rada ne zaključe samoupravni sporazum
o osnivanju Samoupravne interesne zajednice iz stava 2. člana 76.
ovoga zakona u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovoga
zakona, odluku o osnivanju te interesne zajednice donijet će skupštine
zajednice općina na području krša.


Član 104.


Do stupanja na snagu društvenog dogovora i samoupravnog sporazuma
odnosno zakona i odluka iz člana 102. i 103. ovoga zakona,
dio sredstava za reprodukciju i zaštitu šuma od požara na području
krša osigurava Republika na osnovi propisa o sredstvima budžeta 1




ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 42     <-- 42 -->        PDF

financiranju općih društvenih i zajedničkih potreba, a u preostalom
dijelu sredstava se osiguravaju na osnovi odluka skupština općina na
području krša.


Član 105.


Šumskogospodarske osnove područja i programi za gospodarenje
šumama na užem području krša imaju se podnijeti na odobrenje nadležnim
organima u roku šest mjeseci od dana utvrđenog šumskogospodarskog
područja i užeg područja krša. U istom roku uskladit će se i
postojeće osnove gospodarenja gospodarskim jedinicama.


Član 106.


Programi za gospodarenje šumama iz točke 1. i 2. stava 2. člana 31.
ovoga zakona moraju se donijeti najkasnije u roku tri godine od dana
stupanja na snagu ovoga zakona.


Član 107.


Do donošenja šumskogospodarskih osnova područja, šumama i
šumskim zemljištima gospodarit će se prema postojećim gospodarskim
osnovama (uređajnim elaboratima) gospodarskih jedinica. Ako
do donošenja šumskogospodarskih osnova Dodručja njihova važnost
istckne, moraju se revidirati odnosno obnoviti.


Iznimno cd odredbe stava 1. ovoga člana, ako ne postoji mogućnost
pravovremene revizije odnosno obnove postojećih gospodarskih
osnova gospodarskih jedinica, organizacije udruženog rada u šumarstvu
obavezno donose godišnje planove gospodarenja gospodarskim
jedinicama najkasnije do 31. prosinca tekuće godine za iduću godinu.
Prema godišnjim planovima gospodarenja gospodarskom jedinicom
može se gospodariti najduže kroz dvije godine.


Član 108.


Do stupanja na snagu šumskogospodarske osnove područja, osnova
gospodarenja gospodarskom jedinicom odnosno programa za gospodarenje
šumama, neuređenim šumama gospodarit će se na osnovi godišnjih
planova gospodarenja, koji se donose u roku iz stava 2. člana


107. ovoga zakona.
Gcđ.´šnjim planom gospodarenja moraju se obuhvatiti opseg sječe
i šumskouzgojni i drugi radovi potrebni za redovno gospodarenje.


Član 109.
Reviziju i obnovu postojećih gospodarskih osnova i godišnje planove
gospodarenja iz člana 107. i 108. ovoga zakona odobrava općinska
skupština nakon pribavljenog mišljenja stručne komisije.
Ako se šume i šumska zemljišta prostiru na području dviju ili više
općina, akte iz stava 1. ovoga člana sporazumno odobravaju skupštine
tih općina.
Član 110.
Na reviziju i obnovu gospodarskih osnova i donošenje godišnjih
planova gospodarenja odgovarajuće se primjenjuju odredbe Pravilnika


o izradi šumskoprivrednih osnova, osnova gospodarenja i programa za
unapređivanje šuma (»Narodne novine«, broj 13/76).
Član 111.


Ovlašćuje se republički sekretar nadležan za poslove šumarstva da
donese potanje propise o izradi šumskogospodarskih osnova područja,
osnova gospodarenja gospodarskim jedinicama i programa za gospodarenje
šumama (član 23, 26. i 31), odabiranju i obilježavanju drva (doznaci
stabala) i popratnici (član 36. i 48), šumskom redu (član 43), mjerilima
za utvrđivanje vrijednosti šuma (član 56), šumskoodštetnom
cjeniku (član 61) i legitimaciji šumarskog inspektora (član 90. stav 2).




ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 43     <-- 43 -->        PDF

Clan 112.


Organizacije udruženog rada koje gospodare šumama i šumskim
zemljištima dužne su u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu
pojedinih propisa donesenih na temelju člana 111. ovoga zakona uskladiti
svoje samoupravne opće akte.


Član 113.
Danom stupanja na snagu ovoga zakona prestaju važiti:


1. Osnovni zakon u šumama (»Službeni list SFRJ«, br. 26/65 i »Narodne
novine«, br. 52/71 i 52/73);
2. Zakon o šumama (»Narodne novine«, br. 19/67);
3. Odredbe člana 5. Zakona o uređenju imovinskih odnosa nastalih
samovlaraim zauzećem (uzurpacijom) zemljišta u općenarodnoj imovini
(»Narodr.e novine«, br. 31/58) kojima je uređeno pitanje priznavanja
odnosno nepriznavanja prava vlasništva na šumama i šumskom
zemljištu zauzetom od strane građana do 6. travnja 1941;
4. Odredbe člana 113. i 114. Osnovnog zakona o iskorištavanju poneprivrednog
zemljišta (»Službeni list SFRJ«, br. 25/65 i 12´72 i »Narodne
novine«, br. 52/73).
Član 114.


Danom stupanja na snagu društvenog dogovora odnosno akta o
utvrđenju šumskogospodarskih područja iz člana 14. ovoga zakona prestaje
važiti Rješenje o osnivanju šumskoprivrednih područja (»Narodne
novine«, br. 23/69).


Član 115.
Do stupanja na snagu propisa donesenih na temelju člana 111.
ovoga zakona ostaju na snazi:


1. Pravilnik o žigosanju drva i izdavanju popratnica za drvo (»Narodne
novine«, br. 47/62 i 43/63);
2. Pravilnik o legitimaciji šumarskog inspektora (»Narodne novine«,
br. 13 68);
3. Pravilnik o šumskom redu (»Narodne novine«, br. 5/69);
4. Pravilnik o izradi šumskoprivrednih osnova, osnova gospodarenja
i programa za unapređivanje šuma (»Narodne novine«, br. 13´76).
Član 116.
Ovaj zakon stupa na snagu osinoga dana nakon objave u Narod
nim novinama«".


Broj: 2105-1977


Zagreb, 20. travnja 1977.


SABOR


SOCIJALISTIČKE REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik
Vijeća udruženog rada Predsjednik Sabora
J o z o F e t o v i ć, v. r. dr I v o P e r i š i n, v. r.


Predsjednik
Vijeća općina
Neda Andrić, v. r.


Zamjenjuje predsjednika
Društveno-političkog vijeća
potpredsjednik
Mato Orešić, v. r.


* Ovaj Zakon objavljen je u Narodnim novinama br. 20 od 23.
svibnja 1977,