DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1977 str. 16     <-- 16 -->        PDF

Pod ovakvim sretnim okolnostima izabrani društveni odbor za gradnju
doma, u sastavu: Ferdo Zykmundovsky, Josip Havas, Hugo Grund, Robert
Fischbach i Dragutin Trötzer, odmah je raspisao natječaj za izradu Glavnog
projekta uz nagradu od 2.500 f. Od prispjelih 14 projekata prvu je nagradu
dobio A. Eigner, graditelj iz Budimpešte i Đ. Carnelutti, graditelj iz Zagreba.
Njima je pripao iznos od 1.500 f.


»Šumarski dom« izgrađen je na zemljištu produžene tadanje Rajnerove
ulice, Gradskog parka i početka Savske ceste. Glavno pročelje zgrade nalazi
se u ulici 8. maja 1945. br. 82 (biv. Vukotinovićeva ul. 2), istočno krilo je
na Trgu I. Mažuranića br. 11 i zapadno u Perkovčevoj ul. br. 5. Zgrada je
sagrađena u stilu neoklasicizma i danas je — kao zaštićeni objekt kulture



pod zaštitom Zavoda za zaštitu spomenika kulture SR Hrvatske.
Uporabno-stambenu-dozvolu izdalo je Gradsko poglavarstvo grada Zagreba
15. VII. 1898. g. Međutim, u novosagrađeni dom trebalo je još postaviti
i urediti Šumarski muzej, pa je svečano otvorenje doma obavljeno 3
mjeseca kasnije, tj. 20. X 1898. g. U čast i slavu ovoga otvorenja Hrvatsko
kazalište
izvelo je operu »Porin« od Vatroslava Lisinskog.
O svečanom otvorenju Šumarskog doma i o toku istovremeno održane


22. redovne skupštine društva, objavljena je — na prijedlog šumara i književnika
J. Kozarca — posebna Spomenica I. (Zagreb 1899).
Izgradnjom doma udaren je čvrsti temelj budućem razvitku i akcijama
Šumarskog društva, koje je u to doba brojilo 7 počasnih članova, 56 utemeljitelja,
3 podupirajuća, 335 članova I. razreda, 664 člana II. razreda i 46
predbrojnika tj. u svemu 1.121 člana, dok je Šumarski list imao tada 1.150
pretplatnika.


Radi usporedbe navodimo da današnji Savez, odnosno putem svojim
18 društava IT šumarstva i drvne industrije ima 2.150 članova na području
Hrvatske, a Šumarski list samo 1.032 pretplatnika!


Prvi stanari Šumarskog doma su bili: Šumarska akademija, Hrvatsko
društvo za uzgoj lova i ribarstva, matično Šumarsko društvo, pazikuća i
podvornici tadanje Šumarske Akademije.


4. POSTAVLJANJE BRONČANIH POPRSJA ZASLUŽNIM ŠUMARIMA
I SPOMEN-PLOČE POGINULIM ZA VRIJEME NOB-e
Od časa izgradnje 1890. g. do danas Šumarski dom se nije gotovo ništa
izmjenio, osim što su mu fasada, krovište, vodovodni, električni i sanitarni
uređaji vremenom nagrizeni i dotrajali.


Ipak je potrebno navesti da su 3. IX. 1936. g. prilikom održavanja 60.
redovne skupštine Šumarskog društva u Zagrebu, na zgradi Šumarskog doma
otkrivena brončana poprsja dvojice šumarskih velikana: Frana Kesterčaneka
i Josipa Kozarca, rad akademskog kipara M. Bohutinskog.


Poprsje F. Kesterčaneka postavljeno je na zapadnoj strani pročelja zgrade,
u Perkovčevoj ul., a J. Kozarca istočno od glavnog pročelja na Trgu


I. Mažuranića.
Prof. F. Kesterčanek (1856 — 1915) bio je niz godina stručni vođa i
odgajivač brojnih šumarskih generacija na Šumarskoj akademiji, pisac prvih
stručnih djela i znanstvenih knjiga, urednik Šumarskog lista i Lovačko


350