DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1977 str. 31     <-- 31 -->        PDF

VAŽNOST ZAŠTITE ŠUMA U JADRANSKOJ REGIJI
I NJIHOVO UKLAPANJE U PROGRAM »ČOVJEK I BIOSFERA«
ZA PODRUČJE MEDITERANA


Z. Pavletić
SAŽETAK. Autor svoje izlaganje veže uz Savjetovanje eksperata
iz svih mediteranskih zemalja koje organizirao UNESCO
u okviru svojeg programa »Čovjek i biosfera« (Man and biosphaere
— MAB), a koje je održano u studenome 1975. godine u Potenzi
(Italija). Na savjetovanju jasno je došla do izražaja ne samo
velika opasnost koja prijeti šumama Sredozemlja (od ekspanzije
naselja, industrijalizacije, turizma, aeropolucije i dr. činilaca)
nego i žalosna konstatacija da su mnogim mjestima tog područja
šume već opustošene, izgledaju kao bojište poslije izgubljene bitke
s mnogo ranjenika i poginulih u opustošenoj krajini. Međutim, je
na tom savjetovanju konstatirano, da bitka ipak nije izgubljena
te da treba nastaviti s već davno objavljenim ratom za zaštitu
mediteranskih šuma koje je u raznim zemljama dao dobre rezultate.
U daljnjem nastojanju za obnovu vegetacije na Sredozemlju
treba organizirati znanstvena istraživanja ne samo u razvijenima
nego i u svim zemljama Mediterana. Na ovom je savjetovanju
konstatirana i pionirska uloga akademika A. Ugrenovića u okviru
tadanje organizacije za zaštitu mediteranskih šuma pod nazivom
»Silva mediterranea«. (p)


Prije svega da u ime Koordinacionog odbora Programa »ČOVJEK I
BIOSFERA« za SR Hrvatsku pozdravim ovo savjetovanje i zaželim puno
uspjeha u njegovom radu.´´


Sume u području Mediterana održavaju se i razvijaju pod mnogo nepovoljnijim
uslovima nego što je slučaj u drugim područjima. S jedne strane
klimatski, geomorfološki, hidrološki, pedološki i mnogi drugi prirodni uslovi
svojim specifičnim djelovanjem stvaraju mnoge oganičavajuće faktore, koji
spriječavaju da primorske šumske zajednice postignu svoj normalan vegetacijski
klimaks. S druge pak strane sve raznovrsniji antropogeni utjecaji
samo potiču da taj neravnomjerni razvoj šuma još više dođe do izražaja.


Stoga je i zaštita šuma na tom području mnogo složenije i zahtijeva
mnogo veće napore da se one ne samo održe u današnjem stanju, nego da
se u budućnosti još bolje razviju i da se djelovanje ograničavajućih faktora


* T. j. Savjetovanje o ulozi šume i šumske vegetacije u zaštiti čovjekove
okoline u odnosu na Jadransko područje, održano u Zadru od 4. do 6. III 1976.
365




ŠUMARSKI LIST 8-9/1977 str. 32     <-- 32 -->        PDF

svede na najmanju moguću mjeru, kako bi i na tom području došle do najboljeg
izražaja sve pozitivne strane prisutnih šumskih sastojina.


Nažalost šume u području Sredozemlja su jako degradirane i podvrgnute
stalnoj agresiji suvremene civilizacije. Veliki dio njegovih obala pruža mogućnost
da se koriste u isto vrijeme prirodni resursi mora, ne samo kao izvor
ishrane, nego i drugih vidova eksploatacije, kao što su saobraćaj, turizam
i si., i oni koje pruža kopno sa svim svojim klimatskim, agrikulturnim, prometnim
i drugim prednostima. Sve to ima za posljedicu da su ti krajevi
relativno jako napučeni i da krivulja populacija nije postigla svoj stacionarni
stadij. To se osobito odnosi na evropski dio Sredozemlja, ali i na sve ostale
obale, na kojima postoje mogućnosti takovog naseljavanja. Zanimljivo je da
jedino gdje nema šuma, a to je široki pustinjski pojas Sjeverne Afrike, nema
ni-takove ekspanzije stanovništva kao na blagodanim obalama Sredozemlja.


Znači da svuda u području Sredozemlja, postoje i velika ljudska naselja.
Nažalost upravo zbog toga šume su sve rjeđe i, možemo slobodno reći, hametice
se uništavaju, prorjeđuju i potpuno nestaju. Potreba za sve većim površinama
obradive zemlje, a i mnogi drugi agensi, neprekidno brišu šumske
površine na gotovo svim naseljenim obalama Sredozemlja.


To smo mogli najbolje vidjeti na nedavno održanom savjetovanju eksperata
iz svih mediteranskih zemalja, koje je organizirao UNESCO u okviru
svojeg programa »Čovjek i biosfera« (Man and bisphaere — MAB) u studenom
prošle godine u Potenzi (pokrajina Basilica u južnoj Italiji).


Glavna tema je bila zaštita šuma na tom području. Na sastanku sudjelovali
su i predstavnici dijela navedenog programa koji se odnosi na našu
zemlju, a kao promatrači i nekoliko eksperata iz područja zaštite šuma u
našem primorju.


Nije slučajno izabrano područje južne Italije. U nekoliko ekskurzija
mogli smo se uvjeriti koliko su ovdje uništene šume. Na svakom se koraku
moglo zapaziti kako se šire obradive površine na račun šuma. Čak i područje
Monte Polina na preko 2000 nadmorske visine, koje je predloženo da
se proglasi nacionalnim parkom, snažno je utjecano od čovjeka. Zbog raznih
interesa, jedva da će se ostvariti akcija grupe prirodoslovaca i šumara,
da se ovo područje zaštiti, iako postoje detaljne vegetacijske karte i ostali
potreban pripremni materijal. Na naše pitanje o prognozi ostvarenja tog podhvata,
dobili smo vrlo skeptičan odgovor.


Ali i na samom savjetovanju čuli smo mnogo nepovoljnih izlaganja o
stanju šuma u pojedinim mediteranskim zemljama. To se naročito odnosi
na Tursku, gdje je utjecaj erozije i drugih nepovoljnih antropogenih agensa
na tamošnje šume vrlo destruktivan. Slična je situacija u Grčkoj, Francuskoj,
Italiji i Španjolskoj, gdje poseban problem predstavlja stalna ekspanzija
naselja i industrij.e. Bilo je mnogo govora i o turizmu, šumskim požarima,
aeropoluciji i drugim štetnim agensima, koji su povezani uglavnom
sa djelatnosti čovjeka.


Na savjetovanju je jasno došla do izražaja ne samo velika opasnost koja
prijeti šumama Sredozemlja, nego i žalosna konstatacija da su šume na mnogim
mjestima već opustošene i poprimaju izgled kao bojište poslije izgubljene
bitke s mnogo ranjenika i poginulih u opustošenoj krajini.




ŠUMARSKI LIST 8-9/1977 str. 33     <-- 33 -->        PDF

A da li je bitka izgubljena? Po mišljenju prisutnih još postoje mogućnosti
da se dobije rat protiv svih onih mnogih neprijatelja mediteranske
šume. Tome će najbolje pridonijeti, po mišljenju učesnika Savjetovanja, organizirana
znanstvena istraživanja u kojima će sudjelovati sve mediteranske
zemlje, a ne samo one razvijenije. Rat je naime već davno objavljen i borba
za zaštitu mediteranskih šuma se već odavno vodi, pa su u raznim zemljama
u tom pogledu postignuti već dobri rezultati. Stoga su se učesnici dogovorili
da se utvrdi u kojim se zemljama najdalje došlo u rješavanju pojedinih
osnovnih problema zaštite šuma, kao što su npr. požari, erozija, održavanje
monokultura, aeropolucija, zaštita šumskih ekosistema i dr. Na taj
način sve ostale mediteranske zemlje mogu se obratiti za pojedina pitanja
na znanstvene ustanove koje su se najbolje upoznale s dotičnom problematikom
i na taj način olakšati njezino rješavanje u svojoj zemlji. Kod toga se
predvidilo i ujednačavanje metodike rada i, što je vrlo važno, odgajanje
i usavršavanje kadrova na tom području istraživanja.


Zanimljivo je da se u mediteranskim zemljama malo ispituje kakav
je utjecaj turizma na šumske sastojine. Većina mediteranskih država su i
turističke zemlje a šume su često objekt, koji turistička djelatnost u znatnoj
mjeri iskorištava. Sjetimo se samo na naše primorske autokampove, koji se
podižu najčešće u sklopu neke šumske sastojine crnog ili alepskog bora, a
da ne govorimo koliko šumskih sastojina djeluje atraktivno za posjetioce
i investitore turističkih objekata.


Kako se kod nas u okviru projekta »JADRAN III« djelomično tretira
ova problematika, sudionici sa savjetovanje su pokazali veliki interes za
ova istraživanja, koja se odnose uglavnom na sjeverni Jadran, pa bi bilo
dobro da se na njih obrati pažnja u čitavom našem primorskom području.
Naša je zemlja u tome pogledu zanimljiva, jer turistički utjecaji kod nas
nisu preuzeli toliko maha kao u većini drugih razvijenijih turističkih zemalja
na Sredozemlju, pa se borba protiv nepovoljnih utjecaja može bolje
organizirati i može biti uspješnija.


Kao što vidimo, Program »Čovjek i biosfera« na području zaštite mediteranskih
šuma predviđa raznolike i korisne aktivnosti, od kojih bi i naša
zemlja mogla imati znatne koristi. Prije svega pruža se mogućnost suradnje
na raznim područjima istraživanja, koja bi mogla ubrzati rješavanje pojedinih
pitanja zaštite naših primorskih šuma. S time u vezi bi´ se mogla bolje
razviti metodologija i obrazovati odgovarajući stručnjaci, s kojima smo često
deficitarni, pa zbog toga mnoga istraživanja zapnu ili ostanu nedorečena i
nepotpuna.


Posebno bi bilo potrebno da se sa rezultatima naših istraživača upoznaju
istraživači šuma ostalih mediteranskih zemalja, jer su i u našim prilikama
već odavno istraživane naše šume u primorju u svrhu njihove zaštite.
U tom pogledu postignuti su rezultati, koji su iskorišeni ili se mogu iskorištavati
ne samo za potrebe u našoj zemlji, nego mogu biti od koristi i u
drugim mediteranskim zemljama. Da podsjetimo samo da su među organizatorima
prvih koordininiranih istraživanja zaštite šuma u mediteranskome
području bili upravo naši stručnjaci. Još prije nešto više od 50 godina (1922
g.) pok. akademik ALEKSANDAR UGRENOVlC, istaknuti naš znanstveni
radnik na području šumarstva, uz podršku španjolskih istraživača, osniva
istraživački program u cilju zaštite mediteranskih šuma pod nazivom »Silva


367


-




ŠUMARSKI LIST 8-9/1977 str. 34     <-- 34 -->        PDF

mediterranea«. U to doba slabe međunarodne suradnje, program je imao
velikog odjeka i punu podršku znanstvenih radnika i drugih šumarskih stručnjaka
u mediteranskim zemljama, što je rezultiralo stanovitoj aktivnosti na
čitavom području Sredozemlja. Poznate nesređene prilike u međunarodnim
odnosima su spriječile da se program kontinuirano ostvaruje.


U posljednje vrijeme se nastoji oživjeti taj program. Drago nam je bilo
čuti i bili smo na neki način ponosni kada je prisutni predstavnik FAO
(Organizacije za ishranu i poljoprivredu UNESCOa), podsjetio prisutne učesnike
sastanka u Potenzi na raniji program »Silva mediterranea« i spomenuo
akademika Ugrenovića kao njegovog osnivača. Na duhoviti način je iznio da
se ne bi smjelo zaboraviti na ono što se do sada uradilo i da bi se daljnji rad
trebao zasnivati na onome što je do sada postignuto, tako da današnji pro-
ram »Čovjek i biosfera« na području zaštite mediteranskih šuma, trebao bi
biti logičan nastavak onoga što je do sada učinjeno u sklopu programa »Silva
mediterranea«.


U izlaganjima pomenutog predstavnika FAO, koji nije naš čovjek nego
talijanski šumarski stručnjak, bilo je mnogo toga što bi se moglo primjeniti
i na naše prilike. Pored ostalog je napomenuo da se na raznim međunarodnim
forumima vide uvijek isti ljudi, koji diskutiraju stalno o istim stvarima,
samo, kako se on izrazio, pod drugim šeširom, umjesto da se sve ujedini
u jednu zajedničku aktivnost, koja ima svoj kontinuitet razvoja. Drugim
riječima da se ne zaboravi na ono što je do sada učinjeno i da se ujedine
sve snage koje mogu pridonijeti rješavanju akutnog problema zaštite mediranskih
šuma.


I u našim prilikama bi se trebalo toga držati i nastaviti s onim što je
započeo još pok. Ugrenović sa svojim suradnicima, ne samo na mediteranskome
planu nego i kod nas u području naših primorskih šuma. Zapravo
boljoj zaštiti šuma u našem primorskom području pridonijeti ćemo i boljoj
zaštiti na čitavom Mediteranu. Kolikogod su naše šume jako ugrožene, one
još uvijek imaju stanoviti prirodni aspekt, što se ne može reći za šume u
drugim područjima Sredozemlja. Stoga ako ih želimo održati u takvom stanju
i potpomognemo da se one još bolje razviju, tada ćemo najviše pridonijeti
da se i općenito šume Sredozemlja bolje zaštite. Kod toga međunarodni
program »Čovjek i biosfera« može poslužiti kao sredstvo suradnje sa svim
mediteranskim zemljama ne samo u suvremeno doba, nego i kao nastavak
svega onog što je proizašlo iz suradnje između mediteranskih zemalja u
prošlosti. Naša je današnja dužnost i obaveza da u toj suradnji prednjačimo,
kao što su nekada prednjačili naši stariji istraživači i zaštitari primorskih
šuma.


Na kraju želim obavjestiti da će uskoro biti objavljeni materijali sa
savjetovanja u Potenzi od strane središnjeg ureda MABa u Parizu i da ćemo
ih dostaviti svim zainteresiranim šumarskim institucijama u našoj Republici.




ŠUMARSKI LIST 8-9/1977 str. 35     <-- 35 -->        PDF

SUMMARY


Importance of forest protection in the Adriatic region and its inclusion into
the programme »Man and biosphere« for the Mediterranean region


The author links his expositions to Consultation of experts from all Mediterranean
countries organized by the UNESCO in the framework of its programme
»Man and the Bioshere« (MAB), which was held in November, 1975, in Potenza
(Italy). At this Consultation was clearly expressed not only the great danger
manacing the forests of the Mediteranean (through expansion of settlemens,
industrialization, tourism, air pollution and other factors), but also the sad fact
that forests on many sites of this region are already devastated, and look like
a battlefield afer a lost engagement with numerous wounded and fallen in a
devasteated border-land. However, at this Consultation was also stated that the
battle is no yet lost, and that we should continue the war declarerd already
long ago for the protection of Mediterranean forests, which, i many a country,
yielded good results. In the further efforts for the restoration of the vegetation
in the Mediterranean scientific investigations ought to be organized not only in
developed countries but also in all countries of the Mediterranean. At the aforementioned
Consultation also the pioneering role of academician A. Ugrenović
within the scope of the then action organization for the protection of Mediterranean
forests under the name »Silva mediterranea« was stated.


Dr Zlatko PAVLETIĆ,
profesor Prirodoslovno-matematičkog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu,
Roosweltov trg 6.


»Prvijenac s područja zaštite prirode u Šumarskom listu datira iz 1882.
god. u saopćenju A. DANHELOVSKOGA o posebno lijepom stablu hrasta
lužnjaka u Budinačkoj šumi kod Donjeg Miholjca. Tom je prilikom uredništvo
ŠL uputilo i poziv da se ubuduće šalju izvještaji o takvim i sličnim
posebnostima, u cilju objavljivanja u društvenom glasilu«.


(Povijest šumarstva Hrvatske 1946 —1976
kroz stranice Šumarskog lista, Zagreb, 1976,
str. 327)