DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8-9/1977 str. 56 <-- 56 --> PDF |
postojeće . Prilikom podizanja novih nasada treba nastojati, da se ne podižu veći monotoni kompleksi šuma u kojima je zastupljena samo jedna vrsta drveća. Za čovjeka je ugodnije ako se smjenjuju manje površine čistih sastojina s mješovitim, četinače sa listačama, šuma s čistinama, šuma s vodenim površinama i dr. Da bi se na tim površinama ljudi više zadržavali, potrebno je izgraditi i dovoljno pratećih objekata kao klupa, nadstrešnica, dječjih igrališta s potrebnim rekvizitima, sportskih terena za rukomet, košarku, odbojku, mali nogomet, stolni tenis, mini golf i dr. Treba naglasiti da i predugo sunčanje djeluje razdražujuće na nervni sistem, i svako povremeno zadržavanje ü šumi djeluje blagotvorno na ukupno zdravlje čovjeka. Da bi se stvorili takvi uslovi, ne bi se smjelo dozvoliti da nam se obala Jadrana pretvori u kamene mrtve površine mora kuća, nego u sredinu koja će doista biti ugodna kakvih primjera imamo (npr. Opatija, Hercegnovi). SAMO DETALJNO PLANIRANJE I SAGLEDAVANJE NA DUŽI PERIOD VREMENA MOŽE PRIDONIJETI DA I BUDUĆA POKOLJENJA UŽIVAJU U PRIRODI NAŠE JADRANSKE OBALE I NJENOG ZALEĐA. LITERATURA 1. Ciglar , M. (1970): Naloge gozdarstva pri obravnavanju rekreacije v naravi. Gozdarski vestnik, sv. 1—4, Ljubljana, 2. Dengler, A., Bonn em an, A., R o e h r i n g, (1971): Waldbau, IV izdanje, I dio, Hamburg 3. Hasel, K. (1971): Waldwirtschaft und Umwelt, Hamburg, 4. Koestler , J. N. (1955): Waldbau, II izdanje, Hamburg, 5. Lei b un d gut, H. (1975): Wirkungen des Waldes auf die Umwelt des Menschen. Zürich, 6. Ruppert , K. (1940): Der Stadtwald, München, 7. S e 1 i š k a r, A. (1970): Gozd in rekreacija. Gozdarski vestnik, sv. 1—4, Ljubljana, 8. Šoštarić , M. (1970): Pomen gozdov za oblikovanje krajine. Gozdarski vestnik, sv. 1 — 4, Ljubljana, 9. Ugrenović , A. (1928): Le Karst Yougoslave. Zagreb. |