DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 102 <-- 102 --> PDF |
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI SIMPOZIJ O SAVREMENOM UREĐENJU ŠUMA U USLOVIMA MEHANIZACIJE SVIH FAZA ŠUMSKIH RADOVA U okviru naučno-tehničke i privredne suradnje između Cehoslovačke i Jugoslavije održan je 12. i 13. listopada 1977. g. na šumarskom poligonu na Jahorini i u Sarajevu simpozij na temu: »Suvremeno uređenje šuma u uslovima mehanizacije svih faza šumskih radova«. U organiziranju simpozija učestvovale su iz ČSSR institucije: Šumarski fakultet Visoke poljoprivredne škole — Brno, Institut za šumarstvo i lovstvo — Zbraslav-Strnadi i Istraživačka stanica za šumsku mehanizaciju — Krstini, a iz Jugoslavije: Savezni komitet za poljoprivedu, Privredna komora Jugoslavije, Jugoslovenski poljoprivredno-šumarski centar — Beograd, Privredna komora SR BiH, Šumarski fakultet Sarajevo, »ŠIPAD« — kombinat za šumarstvo, preradu drveta i prometa (radne organizacije »Jahorina«, »Maglić«, IRC »Šumaprojekt« i dr.). Simpozij se odvijao u dva dijela: obilazak šumskog poligona u g. j . »Jahorina« odjel 84 b, gdje su predhodno izvršeni pripremni radovi za demonstraciju primjene mehanizacije u fazi izvlačenja, šumsko-uzgojnih radova (pošumljavanja) i izgradnji šumskih komunikacija. 1. Na poligon u učesnicima su objašnjene provedene tri varijante prostornog uređenja uz primjenu nove tehnologije privlačenja cijelih stabala pomoću fleksibilnih traktora različitih tipova. Prema varijanti br. 1 traktorske vlake su položene u razmaku 60—80 metara sa širinom od 1 m. uz prilagođavanje padova, uspona i krivina mogućnostima primjene zglobnih traktora za privlačenje cijelih stabala. Između traktorskih vlaka formirana su radna polja (sječine) — površine cea 0,5 ha s obrazovanjem jezgre u unutrašnjosti veličine cea 0,2 ha (40 X 50 m). U radnom polju, sječa se obavlja u tri zahvata u turnusu od 10—15 godina s određenim redosljedom u pogledu intenziteta sječa, koji u pravilu ne prelazi 1/5 postojeće drvne zalihe ako se stvarna zaliha približava ekonomskoj. U radnim poljima transportna granica ima uzgojno-tehnički značaj, jer na toj granici počinje obnova sastojine. Zato se obraća pažnja da stabla kod sječe padaju izvan podmladne površine. U drugom zahvatu uklone se preostala stabla iz jezgre i prorede rubovi skupine, a u trećem zahvatu po 514 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 103 <-- 103 --> PDF |
sijeku se preostala stabla na rubovima, i u podmlađenom dijelu provedu uzgojne intervencije. Kod varijante br. 2 osnovni cilj je da se postigne viši stupanj racionalizacije gospodarenja tj. da se što više skrati daljina primicanja, što se postiže postavljanjem pomoćne srednje vlake duž skupine. Primjenjuje se isti princip sječe i doznake kao i kod varijante br. 1 s razlikom što je u prvoj fazi smjer obaranja stabala suprotan smjeru izvoza, a izvlačenje se vrši debljim krajem naprijed, dok se u drugom i trećem zahvatu stabla obaraju kao i kod varijante 1. Kod varijante br. 3 ne dijeli se prostor između vlaka na radna polja, nego cijela površina predstavlja jedno radno polje, dok se sječa izvodi u tri faze kao kod prve varijante, a isto tako i doznaka kao i smjer obaranja stabala. 2. Drug i di o Simpozija održan je u Sarajevu (sala kina »Radnik«), gdje je održano 7 referata iz domena primjene odgovarajućih sistema uređivanja šuma u ČSSR i SR BiH, zatim primjene mehanizacije, izgradnje šumskih puteva te iskustava iz uzgoja šuma BiH. Prije početka radnog dijela Simpozija učesnike su u ime organizatora pozdravili Ing. 2. Ostoji ć — Savjetnik u Saveznom komitetu za poljoprivredu a za domaćina Mr. ing. P. Civi ć — direktor »Šipadove« radne organizacije »Jahorina«. Radni dio Simpozija odvijao se izlaganjem referata po sljedećem redoljedu: — prof, dr B. Doležal : Udio uređivanja šuma pri tehnonloškom projektovanju. — Prof. Dr P. D r i n i ć : Uređajni elementi u tehnološkom (izvođačkom) projektu gospodarenja šumama. — Ing. Al. Š ven d a : Tehnologija iskorišćivanja proreda u šumskoj privredi ČSSR. — Doc. Ing. V. Petrišek : Današnje stanje i perspektive razvoja mehanizacije za radove na iskorišćivanju šuma u ČSSR. — Prof. Dr K. Pintarić : Zadaci i iskustva uzgajanja šuma u SR BiH. — Doc. Ing. J. Beneš : Organizacija najpovoljnije izgradnje šumskih puteva u planinama. — Prof. Dr V. Jeličić : Modernizacija šumskih puteva i prijevoza drveta u narednom periodu. Radi nešto detaljnijeg uvida u sadržaj iznosimo kraći sadržaj nekih referata. 2.1 U svom izlaganju Prof. B. Doleža l predočava doprinos uređenja šuma pri izradi tehnološkog projekta koji se sastoji: u pripremi osnovnih podataka za tehnološko projektovanje, stvaranju uslova za ekonomično i svrsishodno korišćenje nove tehnike i tehnologije, kao i u međusobnoj koordinaciji mjera projektiranja s mjerama uzgoja i zaštite šuma. Rezultati rada kod uređivanja šuma mogu se koristiti kao osnovni podaci za tehnološko projektiranje, a posebno u svrhu: — prezentiranja istorijskog pregleda o dosadašnjim tehnologijama gospodarenja kao o načinu sječe i transporta drva, principima planiranja i gradnje šumskih puteva, načinu gospodarenja, posljedicama industrijalizacije iskorišćivanja šuma i transporta drveta i dr.; 515 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 104 <-- 104 --> PDF |
— istraživanja prirodnih uslova, posebno biocenotske tipizacije, reljefa, geološko-pedoloških prilika, klimatskih i ostalih uslova značajnih sa stanovišta organizacije procesa iskorišćivanja šuma; — istraživanja uslova iskorišćivanja šuma i transporta drva (uključujući informacija o sadašnjem stanju šumskih puteva, nosivosti, prohodnosti za transportna sredstva u perspektivi, o sadašnjoj i budućoj tehnici iskorišćivanja šuma i transporta drveta i si.); — istraživanja o zaštiti šume (moguće štete od uvođenja mehaničkih sredstava u gospodarenju šumama, preventivne mjere koje su potrebne zbog uvođenja drugog načina gospodarenja); — ekonomska istraživanja (tržišne prilike ponude i potražnje, stanje radne snage, principi rukovođenja proizvodnim procesima, zaštita na radu i dr.). Tehnološko projektiranje zahtijeva kartografski prikaz, u kojem dolazi do izražaja mogućnost davanja prikladnih rješenja i mjera na organizaciji procesa iskorišćivanja šuma i transporta drva. Za potrebe tehnološkog projektiranja autor je mišljenja da su potrebni sljedeće karte: — sastojinska karta s prikazom zastupljenosti vrsta drveća, uz razvrstavanje sastojina po dobnim razredima i gospodarskim jedinicama te prostornu podjelu šume, mrežu puteva i dr.; — biocenološka karta kao karta skupova proizvodnih tipova šuma; — karta iskorišćivanja i obnove šuma, uz grafičko prikazivanje položaja sastojina i njihovih dijelova određenih za obnovu, položaj i granice radnih polja, položaj vlaka i puteva, mjesta izrade sortimenata pom. i glavnih stovarišta i dr.; — karta transporta uz prikaz postojeće i buduće transportne mreže po vrstama uređaja za transport i dr.; — karta terenske podjele, uz prikaz glavne terenske podjele i susjednih gravitacionih jedinica s ucrtanom mrežom puteva, a služi za izradu predloga mreže puteva; — karta transportnih granica koja služi za istu svrhu, na ovoj karti se prikazuju terenske granice i prelomi od kojih će teći sakupljanje i privlačenje drveta k određenom izvoznom putu, čime se vrši povezivanje na izvozne puteve); — karta sastojinskih skupova koja sadrži prikaz radnog sastojinskog skupa koji ujedinjuje sastojine istog sistema gospodarenja. U ovim se sastojinama pretpostavlja jednoobraznost sastava vrsta i jednolikost proizvodnih ciljeva, primjena iste tehnologije iskorišćivanja šuma i dr.; — karta osnovnih proizvodnih jedinica (jedinica iskorišćivanja šume) uz prikaz ovih jedinica kao osnove prostornog uređenja šume, a koje služe za izradu proizvodnih blokova. Iz prednjeg se uočava da je od posebnog značaja za uvođenje nove proizvodne tehnike u šumsku privredu učešće uređivanja šuma kod tehnološkog projektiranja. Ovo se može postići uz stalnu suradnju uređivača i specijalista- tehnologa koji uvode novu proizvodnu tehniku. 2.2 U svom izlaganju Prof. dr. P. Drini ć dao je osnovne karakteristike uređivanja šuma koje se danas primjenjuju u SR BiH kao i neophodnost izrade što studioznijih tehnoloških projekata. 516 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 105 <-- 105 --> PDF |
Kao bitno obilježje uređivanja šuma u BiH je da se prilikom izrade šumsko-privrednih osnova svi planovi izrađuju na principu kontinuiteta gospodarenja za šumsko-privredno područje kao cjelinu. Razrada ovih planova vrši se i po gospodarskim jedinicama, gospodarskim razredima a nekad i po slivovima, dok se za odjele i otsjeke ne vrši dalja razrada planova. Iz tih razloga se u toku uređajnog perioda kod realizacije planova izrađuju tehnološki projekti. Zato Prof. Drinić ističe kao prihvatljivu postavku Prof. Doležala da se danas težište uređivanja šuma proširuje i na probleme šumske ekonomike te novih proizvodnih tehnologija, uz korišćenje skupe mehanizacije, što je naročito važno u uslovima SR BiH. Pored ustaljenog sadržaja koji zahtijeva izrada tehnološkog projekta, prof. Drinić je ukazao na potrebu izrade kartografskih materijala u mjerilu najmanje 1 : 5 000, što je u današnjim uslovima primjene tehnike može provesti. Na ovim kartama, pri tehnološkom projektiranju može se za svaki otsjek prikazati: pripadnost šume ekološko-proizvodnom tipu, položaj transportnih granica, pripadnom tehnološkom tipu, položaj granica radnih polja, vlaka i puteva, lokacija izrade sortimenata, položaj glavnih i pomoćnih stovarišta i dr. U zavisnosti od stupnja detaljiziranja, na jednoj karti se može istovremeno prikazati više navedenih podataka. Za šumsko privredno područje kao cjelinu, na osnovu tehnoloških projekata izrađuju se godišnji planovi sječa i drugi planovi, što iziskuje da se u tehnološkom projektu osigura minimum potrebnih pokazatelja. Godišnji planovi sječa (i drugi planovi) pokazuju kako se izvršavaju postavke planova šumsko-privredne osnove u toku turnusa. U cilju dobivanja uvida u provedenom intenzitetu sječa i proreda, popravljanju kvaliteta zaliha, potrebno je nakon doznake u sastojini izvršiti procjenu jačine sklopa prije i poslije sječe, zatim procjenu zaliha sastojina po vrstama, debljinskim i kvalitetnim klasama, uz primjenu poznatih načina procjene. 2.3 Referat prof. K. Pintarić a najvećim dijelom se odnosio na postignuta iskustva u primjeni novih i modificiranih načina gospodarenja (grupimični prebor, skupinasto gospodarenje primjena postupnih skupinastih sječa čistih i ophodnih sječa na malim površinama i dr.). Za prelažanje na novi način gospodarenje vršena su određena istraživanja u najvažnijim tipovima šuma (šume bukve, mješovite šume jele, smrče i bukve, šume kitnjaka, običnog i crnog bora), a iz područja uzgoja šuma stečena su određena iskustva, koja se mogu rezimirati u sljedećem: — primjenom skupinastih sječa smanjeni su troškovi proizvodnje po jedinici proizvoda, dok se sječine sa slabom prirodnom obnovom pošumljuju kvalitetnim sadnicama, čime se osigurava bolje korišćenje stanišnih potencijala; — od metoda pošumljivanja pokazala se kao veoma uspješna primjena sadnje u zasjek (visok postotak primanja sadnica i visok učinak pri sadnji). Veoma dobri rezultati su postignuti sadnjom sadnica uzgojenih u kontejnerima (sistem NISULA, polivinil tuljci i dr.), jer biljke ne pretrpe »šok presadnje« u prvim godinama; — primjena sadilica pokazala se efikasna i ekonomična, kada su u pitanju veće površine i bolji terenski uslovi; |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 106 <-- 106 --> PDF |
— prednost sadnica iz kontejnera pruža mogućnost sadnje tokom cijele godine, čime se olakšava osiguranje potrebne radne snage i drugih preduslova; — korov na sječinanma predstavlja veliku smetnju za uzgoj posađenih biljaka pa se u tu svrhu primjenjuju kružne kosilice, herbicidi i si.; — kvalitet radova može se znatno poboljšati upotrebom kvalitetnih odraslih sadnica, koje se uspješno mogu saditi metodom u zasjek, što potvrđuju iskustva iz nekih stranih zemalja. 2.4 Po aktuelnosti sadržaja i praktične primjene, u našim uslovima veoma su značajna izlaganja o tehnologiji iskorišćivanja proreda u CSSR-u stanje i perspektive razvoja mehanizacije u iskorišćivanju šuma te izgradnje šumskih puteva, kao i njihovoj modernizaciji. Međutim, zbog opsežnonsti iznesene problematike, izostavlja se osvrt na ova izlaganja, koja su bila dopunjena brojnim grafičkim prikazima i diapozitivima, što je doprinijelo da uspješno objasne tehnološki postupci, način primjene sječa i si. Nakon diskusije, koja je slijedila iza izloženih referata, završen je rad ovog veoma uspjelog i značajnog Simpozija. Dr Radoslav ČURIČ INŽENJERI I TEHNIČARI! STRUČNJACI ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE! Pozivamo Vas na saradnju: OBJAVLJUJTE REZULTATE SVOJEGA RADA! Poželjno je obrađivati izvorne aktualne stručne teme (uspjehe i propuste) iz brojnih područja i oblasti šumarstva i drvne industrije u sažeto m obliku, sa nekoliko karakterističnih snimaka, crteža, grafikona, tabela i si. Objavljujte rezultate svojih Šumskih gospodarstava, svojih šumarija! Uredništvo Šumarskog Lista Zagreb - Mažuranićev trg 11 |